• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Pojmovi koje morate znati ako kupujete ili prodajete dobra u EU PDF Print E-mail
Thursday, 10 November 2016 16:01

oliver-brganKako se ponašati, odnosno kako evidentirati poslovne transakcije prilikom isporuka ili stjecanja u EU, što podrazumijeva pojam lančane transakcije te kako odrediti mjesto oporezivanja istih u smislu poreza na dodanu vrijednost (PDV), tko ima obvezu PDV registracije i gdje, samo su neka od pitanja koje muče poduzetnike u svakodnevnom poslovanju.

Piše: Oliver Brgan, Assistant Manager, Crowe Horwath

Hrvatski poduzetnici često sudjeluju u transakcijama kupovine i prodaje dobara unutar EU koje uključuju nekoliko različitih poduzetnika, kako iz različitih država članica Europske Unije (DČ EU), tako i iz trećih zemalja. Ulaskom Republike Hrvatske u EU, u transakcijama s dobrima unutar EU počeli su se pojavljivati novi pojmovi kao 'isporuka' i 'stjecanje' te lančane transakcije.

Kako se ponašati, odnosno kako evidentirati poslovne transakcije prilikom isporuka ili stjecanja u EU, što podrazumijeva pojam lančane transakcije te kako odrediti mjesto oporezivanja istih u smislu poreza na dodanu vrijednost (PDV), tko ima obvezu PDV registracije i gdje, samo su neka od pitanja koje muče poduzetnike u svakodnevnom poslovanju.

ISPORUKA DOBARA

Isporuka dobara prema Zakonu o PDV-u predstavlja pravo raspolaganja nad materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika. Kada je riječ o pravu raspolaganja nad materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, nije uvjet da isto predstavlja prijenos vlasničkih prava nad dobrima. Bitno je gospodarsko, a ne stvarno vlasništvo nad dobrima. Pravilnik o PDV-u podrobnije nam daje definiciju dobara prema kojemu se dobrima smatraju predmeti i skupine stvari te električna energija, plin, grijanje i hlađenje i sl.

Isporukom dobara prema Zakonu i Pravilniku o PDV-u smatra se:
• Prijenos prava vlasništva nad materijalnom imovinom uz nadoknadu po nalogu državnih tijela – ovdje je, primjerice, riječ o ovrsi;
• Stvarna predaja dobara na raspolaganje prema ugovoru o najmu dobara, odnosno o lizingu na određeno vrijeme ili o prodaji dobara uz odgodu plaćanja, koji određuje da se vlasništvo nad tim dobrima stječe najkasnije nakon plaćanja zadnjeg obroka - ovdje je, zapravo, riječ o financijskom lizingu;
• Prijenos dobara na temelju ugovora prema kojemu se plaća provizija za kupnju ili prodaju;
• Korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika bez naknade, osim besplatnog davanja uzoraka u razumnim količinama sadašnjim i budućim kupcima te davanje poklona male vrijednosti u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se isti daju povremeno i ne istim osobama do maksimalne vrijednosti od 160 kuna bez PDV-a;
• Premještanje dobara koja su sastavni dio poslovne imovine poreznog obveznika, a on ili neka druga osoba u njegovo ime, je ista za potrebe vlastitog poslovanja otpremio ili prevezao u drugu DČ EU. Ovdje, primjerice, postoje određene iznimke kao što je tzv. privremeno korištenje dobara. Iznimke su definirane člankom 7. stavkom 6. Zakona o PDV-u, a predstavljaju, primjerice, prijenos dobara na doradu te isporuku dobara u svrhu obavljanja usluga u drugoj državi članici.

Za porezne obveznike od važnosti je utvrditi radi li se o oporezivoj isporuci dobara, u smislu Zakona o PDV-u. Nadalje, potrebno je odrediti gdje se nalazi mjesto oporezivanja isporuke dobara, odnosno hoće li isporuka dobara biti predmetom oporezivanja PDV-om u RH, nekoj drugoj DČ EU ili, pak, u trećoj zemlji. S tim u vezi možemo tvrditi da je određivanje mjesta isporuke dobara jedan od najvažnijih aspekata kod isporuka dobara, a naročito kod lančanih transakcija.

uvoz-ilustracijaMJESTO OPOREZIVANJA ISPORUKE DOBARA

PDV propisi RH razlikuju mjesto oporezivanja isporuke dobara s prijevozom i mjesto oporezivanja isporuke dobara bez prijevoza. Mjestom isporuke dobara bez prijevoza, odnosno mjesto oporezivanja dobara koja se ne prevoze niti otpremaju, smatra se mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke. Mjestom isporuke dobara s prijevozom, odnosno mjesto oporezivanja dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba, smatra se mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca. Dakle, s obzirom na gore navedeno, za određivanje pravilnog PDV tretmana isporuke dobara, potrebno je voditi računa je li riječ o isporuci dobara s prijevozom ili bez prijevoza.

ISPORUKA DOBARA UNUTAR EU

Pojam isporuke dobara unutar EU (tzv. Intra-Community supply na eng. ili innergemeinschaftliche Lieferung na njem.) podrazumijeva isporuku dobara iz jedne DČ EU u drugu DČ EU. Isporuka dobara unutar EU oporeziva je prema načelu odredišta, odnosno navedena isporuka je oslobođena oporezivanja u DČ EU isporučitelja. Međutim, oslobođena isporuka dobara unutar EU u DČ EU isporučitelja podrazumijeva oporezivo stjecanje u drugoj DČ EU. Prema članku 41. stavku 1. točki a. Zakona o PDV-u, isporuka dobara unutar EU oslobođena je oporezivanja PDV-om, a bit će oporeziva sukladno članku 27. Zakona o PDV-u, odnosno tamo gdje se dobra stječu unutar EU. Primjerice, ako hrvatski porezni obveznik isporučuje dobra koja se nalaze na teritoriju RH poreznom obvezniku u drugu DČ EU, takva isporuka će biti načelno oporeziva u RH. Međutim, ako se dobra prevoze poreznom obvezniku u drugu DČ EU, takva isporuka je oslobođena oporezivanja PDV-om sukladno članku 41. stavak 1. točka a. Zakona o PDV-u. Stjecatelj dobara u drugoj DČ EU će morati samo obračunati PDV na stjecanje. Da bi se određena isporuka dobara unutar EU mogla smatrati oslobođenom isporukom, potrebno je zadovoljiti određene uvijete.

Uvjeti za oslobođenu isporuku dobara su:
- da dobro mora biti isporučeno / prevezeno iz RH (tuzemstva) u drugu DČ EU,
- da dobro treba prevesti / otpremiti prodavatelj, porezni obveznik / osoba koja stječe dobro / druga osoba za njihov račun,
- te da dobro mora biti isporučeno drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, ali koja djeluje kao takav.

Nadalje, da bi se isporuka dobara mogla smatrati isporukom unutar EU isto je potrebno i dokazati, tj. da su dobra otpremljena iz RH u drugu DČ EU. Prema odredbama Pravilnika o PDV-u, porezni obveznik dokazuje da se radi o isporuci dobara unutar EU računom, otpremnicom ili nekim drugim dokumentom ili, pak, pisanom izjavom čiji su obvezni elementi propisani Pravilnikom o PDV-u.

Hrvatski porezni obveznik mora isporuku dobara unutar EU evidentirati kako u PDV obrascu na poziciji „I.3 – Isporuke dobara unutar EU“, tako i u PDV-ZP obrascu (Prijava za isporuku dobara u usluga u DČ EU) te knjizi izlaznih računa. Nadalje je potrebno voditi računa o izvještavanju za Intrastat. Pravila izvještavanja za Intrastat nam kažu da, ako porezni obveznik koji isporučuje dobra u drugu DČ EU, a prilikom čega prijeđe prag isporuke / otpreme u drugu DČ EU (prag za izvještavanje za otpremu dobara u 2016. godini iznosi 900.000 kuna), mora također izvještavati za Intrastat. Na shematskom prikazu je primjer isporuke dobara unutar EU gdje porezni obveznik iz Hrvatske prodaje dobra koja se nalaze u RH, poreznom obvezniku u Belgiju.

Hrvatski porezni obveznik, određuje kao mjesto oporezivanja RH, bez obzira na to je li riječ o isporuci dobara s prijevozom ili bez prijevoza (jer se dobra u trenutku isporuke / na početku otpreme ili prijevoza nalaze u RH). Načelno je isporuka dobara oporeziva u RH. Međutim, prema članku 41. stavku 1. točki a. Zakona o PDV-u, hrvatski porezni obveznik nije dužan obračunati hrvatski PDV, već će se pozvati na oslobođenje. Hrvatski porezni obveznik će izdati račun za isporuku dobara belgijskom poreznom obvezniku bez hrvatskog PDV-a, a na računu će navesti da je isporuka oslobođena od oporezivanja PDV-om sukladno članku 41. stavku 1. točki a. hrvatskog Zakona o PDV-u. Isporuku će hrvatski porezni obveznik evidentirati u PDV obrascu, ZP-PDV prijavi te u slučaju obveze izvijestiti za Intrastat.

STJECANJE DOBARA UNUTAR EU

Za razliku od isporuke dobara unutar EU koja je oslobođena od oporezivanja PDV-om, stjecanje dobara unutar EU predstavlja oporezivu transakciju s aspekta Zakona o PDV-u (članak 4. stavak 1. Zakona o PDV-u). Stjecanje dobara unutar EU, odnosno Intra Community acquisition (eng.) ili innergemeinschaftlicher Erwerb (njem.) definirano je Zakonom o PDV-u kao stjecanje prava raspolaganja pokretnom materijalnom imovinom u smislu vlasnika, koju prodavatelj ili stjecatelj dobara ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze stjecatelju tih dobara u DČ koja nije DČ u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara. Obveza obračuna PDV-a na stjecanje nastaje ili u trenutku izdavanja računa ili najkasnije do 15. u mjesecu za stjecanje u prethodnom mjesecu ako račun nije primljen. Obveza podmirenja PDV obveze nastale temeljem stjecanja mora se platiti do posljednjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja.

Prema članku 57. Zakona o PDV-u, pravo na odbitak pretporeza (ulaznog PDV-a) nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a koji se može odbiti. Pretporez se može odbiti samo ukoliko Zakonom o PDV-u nisu propisana ograničenja za odbitak pretporeza (primjerice za nabavu automobila, a poreznom obvezniku koji je nabavio automobil isti ne služi za obavljanje poslovne djelatnosti i sl.). Porezni obveznik, stjecatelj dobara unutar EU, ima načelno pravo na odbitak pretporeza, ali pod uvjetom da ima odgovarajući ulazni račun, da je iskazana obveza u PDV obrascu i da ne postoje ograničenja za odbitak pretporeza. Dakle, stjecatelj dobara unutar EU mora na stjecanje samo obračunati PDV (s obzirom da je stjecanje unutar EU oporezivo sukladno članku 4. stavak 1. Zakona o PDV-u), ali istovremeno ima i pravo na odbitak pretporeza. To bi značilo da istovremeno (u istom PDV obrascu) porezni obveznik iskazuje isti iznos obveze PDV-a na stjecanje i prava na odbitak pretporeza.

Na taj se način zapravo samo formalno iskazuje iznos obveze i pretporeza, te isto predstavlja porezno neutralnu transakciju s aspekta PDV-a. Stjecanje dobara unutar EU hrvatski porezni obveznik mora evidentirati kako u PDV obrascu na pozicijama od II.5 do II.7 (ovisno o stopi PDV-a) – stjecanje dobara unutar EU te na pozicijama od III.5 do III.7 (ovisno o stopi PDV-a) – pretporez od stjecanja dobara unutar EU. Nadalje je, kao i kod isporuke dobara unutar EU, potrebno voditi računa o izvještavanju za Intrastat. Pravila izvještavanja za Intrastat nam kažu da porezni obveznik koji stječe dobra iz druge DČ EU, prijeđe prag primitaka / stjecanja iz druge DČ EU (prag za izvještavanje za stjecanje dobara u 2016. godini iznosi 1.800.000 kuna) mora također izvještavati za Intrastat. Na sljedećem shematskom prikazu primjer je stjecanja dobara unutar EU gdje porezni obveznik iz Belgije prodaje dobra koja se nalaze u Belgiji, poreznom obvezniku u RH.

Prema članku 27. stavku 1. Zakona o PDV-u, mjestom stjecanja dobara unutar EU smatra se mjesto gdje završava otprema / prijevoz dobara. S obzirom na to da prijevoz završava u RH, mjesto stjecanja dobara unutar EU bit će RH. Hrvatski porezni obveznik će na primljeni račun za stjecanje dobara od belgijskog poreznog obveznika, samo obračunati hrvatski PDV, a stjecanje dobara će evidentirati u PDV obrascu, PDV – S prijavi, te u slučaju obveze izvijestiti za Intrastat. Bez razumijevanja pojmova isporuke i stjecanja dobara unutar EU te određivanja mjesta oporezivanja isporuke dobara nije moguće razumjeti i odrediti pravilan PDV tretman lančanih transakcija.

LANČANE TRANSAKCIJE

Pod pojmom lančanih transakcija podrazumijeva se isporuka istih dobara između nekoliko poduzetnika, najmanje tri strane, dok za posljednju stranu nije nužno da bude poduzetnik. Dobra se prevoze, odnosno otpremaju direktno od prvog isporučitelja ka krajnjem kupcu. Dakle, riječ je o nekoliko oporezivih isporuka u nizu, za koje se mjesto isporuke određuje sukladno ranije navedenim odredbama Zakona i Pravilnika o PDV-u te odredbama EU PDV Direktive. Ključno kod isporuka u nizu, odnosno određivanja mjesta isporuke dobara u nizu je da se samo jedna od isporuka u nizu može smatrati isporukom dobara s prijevozom prema članku 13. Zakona o PDV-u, a sve ostale isporuke će se smatrati isporukom dobara bez prijevoza prema članku 12. Zakona o PDV-u. U slučaju lančanih transakcija, najmanje jedna isporuka bit će oporeziva isporuka – bilo u zemlji otpreme ili u zemlji primatelja (kupca).

Međutim, samo ona isporuka koja će biti isporuka s prijevozom moći će se smatrati oslobođenom isporukom. Kod lančanih transakcija moguće je nekoliko različitih situacija ovisno o tome tko će vršiti otpremu / prijevoz dobara do krajnjeg odnosno posljednjeg kupca. Dakle to može biti otprema / prijevoz od strane prvog poduzetnika, od strane srednjih poduzetnika u nizu ili od strane posljednjeg poduzetnika u nizu. Pogledajmo sljedeći primjer lančane transakcije. U primjeru se nalaze tri strane, i to francuski porezni obveznik, hrvatski porezni obveznik te kupac iz Hrvatske. Ista dobra će biti prevezena direktno od francuskog poreznog obveznika ka kupcu u Hrvatskoj. Ukoliko će prva isporuka, odnosno isporuka između francuskog i hrvatskog poreznog obveznika biti isporuka s prijevozom, onda će druga isporuka, odnosno isporuka između hrvatskog poreznog obveznika i kupca u Hrvatskoj biti isporuka bez prijevoza i oporeziva u RH.

Ukoliko će prva isporuka, odnosno isporuka između francuskog i hrvatskog poreznog obveznika biti isporuka bez prijevoza, onda će druga isporuka, odnosno isporuka između hrvatskog poreznog obveznika i kupca u Hrvatskoj biti isporuka s prijevozom. To bi značilo da će druga isporuka biti oslobođena oporezivanja PDV-om.

ZAKLJUČAK

U slučaju lančanih transakcija bit će (najmanje) jedna oporeziva isporuka – bilo u zemlji otpreme ili u zemlji primatelja (kupca). Postoje samo dva mjesta oporezivanja i to na početku ili na završetku premještanja dobara. Samo tzv. isporuke s prijevozom mogu biti oslobođene (isporuke unutar EU / izvoz). Drugim riječima to bi značilo da poduzetnici moraju voditi brigu prilikom lančanih transakcija jer nepravilna primjena relevantnih zakonski odredbi može dovesti do nepotrebne registracije za potrebe PDV-a, a samim time i do nepotrebno povećanih troškova i potencijalnih kazni.

 

CROWE HORWATH -> ARHIVA TEKSTOVA: 

->Prednosti i nedostaci dobrovoljnog upisa u registar obveznika PDV-a
->Može li PDV grupno oporezivanje povećati konkurentnost FMCG sektora
->PDV u EU: Prodaja putem interneta krajnjim potrošačima
->Outsourcing pravnih usluga: Dio poslovanja prepustite profesionalcima
->Revizija ne identificira porezne rizike - bitno je napraviti porezni pregled
->Što donose promjene u Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja
->Presjek: Porezne novosti koje se (po prvi puta) primjenjuju od 2015.
->Kupnja/prodaja i izgradnja/ održavanje industrijskog pogona
 >Kome se ukida porezni nadzor
->Što donosi novi Zakon o računovodstvu?
->Porezni i ostali aspekti internetske trgovine i kuponske prodaje
->Dopušteni manjkovi u trgovini
->Nove evidencije o radnicima i radnom vremenu
->Porezni dug: Možete li pregovarati i nagoditi se s Poreznom upravom?
->Benefiti zapošljavanja osoba s invaliditetom
->Porezni propisi: Što nas čeka od 1. siječnja 2015.?

->Što nas čeka u 2015. godini?
->Jeste li se pripremili na porezni nadzor?
->Kako najpovoljnije nabaviti automobil za potrebe društva
->Poslovni procesi i marketinške strategije: Svi izazovi rebrandinga
->Financijski pokazatelji uspješnosti poslovanja 
->Zakon o zaštiti potrošača: Sniženja postaju 'posebni oblici prodaje'
->Porezna politika: Izvještavanje na JOPPD obrascu
->Porezne promjene obilježile 2013.
->(Ne)plaćanje u roku i kada platiti?
->Sustav oporezivanja: Promet dobara u EU
->Kontrola poslovanja: Obaveza revizije u EU
->Elektronička komunikacija: Kazna za reklamiranje e-poštom?
->Otpis kamata i reprogram duga
->Oprost duga: Dugovi nas 'tjeraju' naprijed
->Koliko iznosi trošak fluktuacije zaposlenika?
->Za porez i javna davanja nema zastare
->Privlačni poticaji za nova ulaganja 
->Transferne cijene: Imate li potrebnu dokumentaciju? 
->Novo na tržištu - jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću 
->Fiskalne blagajne: kraj prodaje na crno ili samo skupi pokušaj? 
->Zakon o hrani: Hranimo se kaznama