• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Fiskalne blagajne: kraj prodaje na crno ili samo skupi pokušaj? PDF Print E-mail
Sunday, 23 September 2012 22:17

jasmina kajtezovicZakon o fiskalizaciji predviđa fiskalizaciju blagajničkog poslovanja putem sustava IT komunikacija i softverskog rješenja koje osigurava povezanost poreznog obveznika i Porezne uprave te kontrolu izdavanja računa. Poreznici žele kontrolirati svaki račun koji izdaju trgovci, ugostitelji, obrtnici, ali i odvjetnici, te time poboljšati naplatu poreza i smanjiti sivu ekonomiju.

Piše: Jasmina Kajtezović, Manager, TPA Horwath

U nedostatku mjera poticanja (rasta) gospodarstva koje bi posljedično trebalo utjecati i na rast u državnoj blagajni, te uz isti takav nedostatak sredstava u državnom proračunu, u ovo doba recesije i krize hrvatska Vlada spas nalazi u čestim i brzim promjenama fiskalnog sustava države koje bi trebale popuniti "rupe" u državnom proračunu te ujedno stati na kraj sivoj ekonomiji.

Tako je na osnovi analize godišnjih prijava poreza na dohodak obrtnika, Porezna uprava zaključila da su prikazivani nerealno mali prometi i dohotci te da je tome uzrok nekontrolirani tijek gotovine. Stoga se Ministarstvo financija odlučilo na uvođenje novog načina kontrole registriranog prometa kod svih poduzetnika koji naplaćuju dobra i usluge u gotovini. S obzirom na to, Vlada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom ("Zakon o fiskalizaciji"), koji bi na snagu trebao stupiti 1. siječnja 2013. godine. Zakon o fiskalizaciji predviđa fiskalizaciju blagajničkog poslovanja putem sustava IT komunikacija i softverskog rješenja koje osigurava povezanost poreznog obveznika i Porezne uprave te kontrolu izdavanja računa.

Naime, uvođenjem fiskalnih blagajni poreznici žele kontrolirati svaki račun koji izdaju trgovci, ugostitelji, obrtnici, ali i odvjetnici. Na taj način se želi poboljšati naplata poreza i smanjiti siva ekonomija. Tako Vlada u 2013. godini u proračunu očekuje pola milijarde kuna više, a u svakoj idućoj godini i milijardu. Također, osim punjenja proračuna, Zakon o fiskalizaciji bi trebao omogućiti i kontrolu podataka o radnom vremenu osobe koja izdaje račun (radi li prekovremeno, u smjenama itd.), kao i o broju zaposlenih.

OBVEZNICI, PRIMJENA I TROŠKOVI
Zakon o fiskalizaciji bi trebali primjenjivati obrtnici (fizičke osobe obveznici poreza na dohodak) i poduzetnici (pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobitak). Obveznici koji ostvaruju promete poput prodaje na tržnicama, prodaje novina i dnevnog tiska, prodaje ulaznica itd., tj. trafike, prodavači ulaznica, kolodvori, banke, itd. nisu obveznici fiskalizacije, dok je posebni postupak nadzora kod izdavanja računa predviđen za tzv. obrtnike paušalce tako da njima Porezna uprava ovjerava blokove uvezanih računa označenih rednim brojevima prije početka uporabe, tj. izdavanja računa.

Početak primjene Zakona o fiskalizaciji se razlikuje po kategorijama poduzetnika, odnosno fiskalizacija će se uvoditi postupno u etapama kroz određeni vremenski period omogućavajući pojedinim kategorijama poduzetnika uspostavu i prilagodbu novom načinu poslovanja. Tako će od 1. siječnja 2013. godine u sustav tzv. fiskalne blagajne ući ugostitelji te veliki i srednji poduzetnici. Nakon ugostitelja te velikih i srednjih poduzetnika, od 1. travnja 2013. godine u fiskalizaciju ulaze i trgovci i slobodna zanimanja, poput stomatologa, odvjetnika i svih onih koji svoje usluge naplaćuju u gotovini, a od 1. srpnja 2013. godine svi ostali koji izdaju račune - manji poduzetnici i obrtnici.

PROGRAMSKA PODRŠKA
Uspostava fiskalizacije podrazumijeva nabavu (ili prilagodbu) uređaja za elektronsku naplatu, odgovarajuće programe koji će bilježiti svaki račun i podatke te digitalni certifikat koji će dodijeliti Financijska agencija, a koji će se koristiti za elektroničko potpisivanje elemenata računa te za identifikaciju obveznika fiskalizacije prilikom elektroničke razmjene podataka. Obveznici fiskalizacije će prije ispisa svakog računa elektronički potpisati elemente računa te ih dostaviti Poreznoj upravi preko internetske veze. Tek kada se u Poreznoj upravi provjeri jesu li dostavljeni svi potrebni podaci, određuje se takozvani "Jedinstevni identifikator" računa te se internetskom vezom vraća pošiljatelju.

Kako bi sustav funkcionirao, elektronički naplatni uređaji moraju omogućiti uporabu programske podrške za elektroničko potpisivanje elemenata računa te omogućiti vezu (Internet) za elektroničku razmjenu podataka s Poreznom upravom. U slučaju prekida uspostavljene internetske veze (npr. zbog kvara na uređaju), obveznik fiskalizacije izdaje račune sa sadržajem propisanim Zakonom o fiskalizaciji bez Jedinstvenog identifikatora računa. Međutim, obvezan je u roku od dva dana uspostaviti elektroničku vezu i dostaviti sve izdane račune Poreznoj upravi. Također, obveznik fiskalizacije obvezan je jednom dnevno po završetku radnog dana, a najkasnije prije početka sljedećeg radnog dana, Poreznoj upravi dostaviti zbrojne podatke o ostvarenom prometu tog radnog dana – dnevno izvješće čime poreznici vrše dodatnu kontrolu prometa u gotovini.

TROŠKOVI
Uvođenje i primjena fiskalizacije predstavljat će određen trošak za obveznike iste. Tako bi poduzetnici za nabavu odnosno prilagodbu postojećih elektroničkih naplatnih uređaja mogli imati trošak i do 3000 kuna, Finini certifikati stajali bi 60 kuna godišnje, a telekomunikacijske veze oko 100 kuna. Međutim, Vlada smatra da izdaci za fiskalizaciju nisu veliki, te ih opravdava boljom učinkovitošću prikupljanja sredstava u državni proračun i smanjenju sive ekonomije. Za sada nije poznato koji će uređaji i programi biti ponuđeni poduzetnicima niti kolika će im biti cijena, ali je sigurno da će se mnogi žaliti na njihovu cijenu. Također se zna i da će država za centralizaciju cjelokupnog sustava u prvoj godini platiti 13 milijuna kuna te 15 milijuna kuna sljedeće dvije godine, odnosno ukupno 43 milijuna kuna.

ULOGA GRAĐANA
U cijelom ovom procesu nije zanemarena ni uloga građana, kako u sudjelovanju jačanja općeg "poreznog morala" tako i kao dodatan izvor prikupljana sredstava državnog proračuna. Naime, građani su dužni uzeti račun, jer ako ih se uhvati bez računa mogu biti kažnjeni s 200 do 2000 kuna, ali će putem poreznog broja svakog računa moći provjeriti jesu li računi prijavljeni Poreznoj upravi i na taj će način imati kontrolu participiraju li u javnim troškovima ili u punjenju računa pojedinaca. Za tu će namjenu PU otvoriti web servis i SMS centar, od kojih će se dobiti odgovor o ispravnosti računa.

Fiskalne blagajne uvele su gotovo sve zemlje u regiji. Međutim, proces fiskalizacije se u nekim zamljama (npr. BiH) pokazao neučinkovitim s obzirom da su poduzetnici prijavljivali samo dio prometa preko fiskalnih uređaja, dok su veći dio računa provodili kroz "stare" blagajne ili ih, kao kod nekih uslužnih djelatnosti - frizeri, kozmetičari, privatne liječničke prakse i sl. uopće ne izdaju, pa je ovakav način nadzora u potpunosti neučinkovit. Spektakularne najave o učinkovitosti sustava tako su se pokazale nerealnima i dokazale da takvo rješenje ipak ne može nadjačati učinkovitost terenskog nadzora poreznih inspektora, kao i to da visoke kazne nisu spriječile daljnju poreznu evaziju. Najveća propisana kazna u Hrvatskoj će prema novom zakonu iznositi pola milijuna kuna, a na poduzetnicima je da odluče isplati li im se riskirati s dvije blagajne ili ne. Ipak, važno je naglasiti da država kroz proces fiskalizacije pokušava utjecati na "porezni moral" poduzetnika i građana te proširiti bazu poreznih obveznika i na taj način ubrati prihode, iako treba imati na umu da provedba Zakona o fiskalizaciji neće biti nimalo jednostavna niti jeftina.


TPA HORWATH -> ARHIVA TEKSTOVA:
->Zakon o hrani: Hranimo se kaznama