• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Transferne cijene: Imate li potrebnu dokumentaciju? PDF Print E-mail
Monday, 26 November 2012 15:35

jasmina kajtezovicDokumentacija bi trebala sadržavati detaljne informacije o grupi, poreznom obvezniku te industriji u kojoj obveznik posluje, analizu transakcija s povezanim osobama i odnosnu analizu funkcija i rizika, identificiranje najprikladnije metode transfernih cijena te izračune napravljene prilikom primjene izabrane metode vezano uz obveznika i porezne obveznike s kojima se uspoređuje.

Piše: Jasmina Kajtezović, Manager, TPA Horwath

Transferne cijene predmet su posebnog interesa poreznih uprava cijelog svijeta. Naime, u slučaju međunarodnih grupacija dobit se preko transfernih cijena može transferirati iz društava koja djeluju u zemljama s relativno velikim poreznim opterećenjem u povezana društva koja djeluju u zemljama s manjim poreznim opterećenjem s ciljem minimizacije obveze poreza na dobit, odnosno povećanja konsolidirane dobiti. Stoga se i u Hrvatskoj utvrđivanju i kontroli transakcija s povezanim društvima, odnosno transfernim cijenama, posvećuje sve veća pažnja.

RIJEČ ZAKONODAVSTVA
Kako bi se spriječilo manipuliranje transfernim cijenama od strane povezanih društava te zaštitili fiskalni interesi različitih zemalja, donesene su OECD smjernice o transfernim cijenama za multinacionalne kompanije i porezne uprave („OECD smjernice“). Republika Hrvatska je još u 2005. godini implementirala OECD smjernice o transfernim cijenama u Zakon i Pravilnik o porezu na dobit. U skladu s navedenim, hrvatsko zakonodavstvo o porezu na dobit propisuje da cijene između povezanih osoba rezidenata i nerezidenata, te u određenim slučajevima između povezanih osoba rezidenata, trebaju biti ugovorene na isti način kao i kod nepovezanih osoba. U protivnom se sva dobit u svoti koja je ostvarena zbog pogodnijih uvjeta poslovanja između povezanih osoba treba uključiti u njihovu poreznu osnovicu. Sve pravne i/ili fizičke osobe koje su na bilo koji način pravno ili ekonomski povezane smatraju se povezanim osobama. Kod tuzemnih povezanih društava, dokumentacija o transfernim cijenama mora postojati kada jedno od društava primjenjuje nižu poreznu stopu, ne plaća porez na dobit ili koristi porezne gubitke za prijenos.

METODE ODREĐIVANJA CIJENA
Hrvatsko zakonodavstvo propisuje pet metoda utvrđivanja transfernih cijena (Metoda usporedivih nekontroliranih cijena, Metoda trgovačkih cijena, Metoda dodavanja bruto dobiti na troškove, Metoda podjele dobiti i Metoda neto dobitka) te obvezu za posjedovanje propisane dokumentacije o transfernim cijenama odnosno studije transfernih cijena na hrvatskom jeziku. Ni jedna od pet propisanih metoda nije preferencijalna, odnosno nema prednost nad drugim metodama, iako Porezna uprava često neutemeljeno preferira Metodu usporedivih nekontroliranih cijena. Dokumentacija o transfernim cijenama bi trebala sadržavati detaljne informacije o grupi, poreznom obvezniku te industriji u kojoj porezni obveznik posluje, analizu transakcija poreznog obveznika s povezanim osobama i odnosnu analizu funkcija i rizika, identificiranje najprikladnije metode transfernih cijena te ekonomsku analizu odnosno izračune napravljene prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog obveznika i porezne obveznike s kojima se uspoređuje.

PRAKSA POREZNE UPRAVE
Tijekom posljednjih par godina značajno se povećao broj poreznih nadzora u području transfernih cijena. Nadzorom su prvenstveno obuhvaćeni veliki porezni obveznici, društva koja su dio velikih međunarodnih kompanija te ona koja bilježe značajne gubitke u poslovanju. U praksi bi dokumentacija o transfernim cijenama trebala postojati u trenutku predaje porezne prijave, odnosno trebala bi se moći dostaviti odmah na zahtjev Porezne uprave. Tako, na primjer u slučaju velikih poreznih obveznika, Porezna uprava zahtijeva da se dokumentacija o transfernim cijenama dostavi prilikom predaje godišnje prijave poreza na dobit. Za neposjedovanje dokumentacije o transfernim cijenama moguća je kazna od 2.000 HRK do 200.000 HRK te plaćanje poreza na dobit na razliku između tržišnih cijena i onih korištenih u transakcijama između povezanih osoba, uključujući i zatezne kamate. S obzirom da porezno tijelo može osporiti transakcije između povezanih osoba samo zbog činjenice da ne postoji odgovarajuća studija o transfernim cijenama, potrebno je zadovoljiti formalne zahtjeve Porezne uprave. Međutim, ako porezni obveznik posjeduje dokumentaciju o transfernim cijenama kazne se mogu izbjeći, a teret dokaza o primjeni tržišnih cijena u transakcijama između poveznih osoba prelazi na Poreznu upravu.

PRAKSA EUROPSKIH ZEMALJA
Većina europskih zemalja primjenjuje pravila o transfernim cijenama. Tako su, na primjer, u Italiji uvedene stroge kazne za slučaj neposjedovanja studije transfernih cijena dok su u Francuskoj i Grčkoj uvedena detaljna pravila vezano za pripremu iste. Neke zemlje poput Irske, Austrije i Rusije, uz pravila o transfernim cijenama, propisale se i detaljne smjernice o transfernim cijenama.

ZAKLJUČAK
Kako bi Porezna uprava mogla provoditi efikasniju kontrolu transfernih cijena potrebno je detaljnije institucionalno određenje transfernih cijena te definiranje pravila o transfernim cijenama u hrvatskom zakonodavstvu. U međuvremenu, kako bi umanjili rizik osporavanja transakcija s povezanim osobama, porezni obveznici bi trebali zadovoljavati formalne zahtjeve Porezne uprave vezano za posjedovanje dokumentacije o transfernim cijenama jer jedino tako mogu izbjeći propisane kazne.

TPA HORWATH -> ARHIVA TEKSTOVA:
->Novo na tržištu - jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću
->Fiskalne blagajne: kraj prodaje na crno ili samo skupi pokušaj?
->Zakon o hrani: Hranimo se kaznama