• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Kritika u tuđim cipelama PDF Print E-mail
Sunday, 30 December 2012 19:55

maja milkovic"Ne volimo kritiku", skoro je univerzalno pravilo. Većina nas ne voli čuti da u nečemu nismo dobri ili uspješni. Kritika je ona neugodna stvar koja izaziva osjećaj grča u želudcu, osjećaj krivice, manje vrijednosti, srama, ljuti nas, rastužuje... Kako kritiku dati i kako je znati primiti?

Piše: Maja Milković, mag. psihologije, HR stručnjak, Tecumviva d.o.o.

Još od školskih dana kritika nas podsjeća na 'dobivanje jedinica'. Jako je malo ljudi koji kritiku doživljavaju kao nešto pozitivno, mogućnost dodatnog učenja, rasta i razvoja. U stvari, kritika bi trebala biti upravo to - prilika da se razvijemo i u nečemu postanemo bolji i kvalitetniji. Problem ponekad leži u onome tko daje kritiku, ponekad u tome kako je daje, ponekad u tome na što je kritika upućena, a ponekad u onome tko je prima. Kritiku nije lako dati niti je primiti. I jedno i drugo treba znati.

S NEBA PA U REBRA
Neke tipične pogreške u davanju kritike su obično vezane za način. Jedna od češćih pogrešaka je način prenaglog davanja kritike, bez uvoda i pripreme onoga tko je prima. U tim situacijama, onaj kojem je kritika dana, osjeća se kao da ga je pogodio 'grom iz vedra neba' i, osim što je u šoku, vjerojatno je da će pokušati aktivirati neki obrambeni mehanizam. Rezultat bi lako mogao biti velika doza povrijeđenosti onoga tko je primio kritiku, konflikt, povlačenje, negiranje i minimalna šansa da se nešto nauči. U poslu to može rezultirati stvaranjem izrazito loše atmosfere i smanjenjem radnog učinka.

SENDVIČ
Pokušajte kritiku dati tzv. sendvič tehnikom. Sastoji se u tome da napravite barem minimalnu pripremu osobe na negativnu kritiku koju ćete dati. Ublažite je započinjući razgovor nečim što osoba dobro radi, davanjem iskrenog komplimenta ili pohvalom dobrog dijela posla. Tek nakon toga izrecite kritiku. A nakon toga završite ponovno s pohvalom ili prijedlogom kako se ponašanje/ uradak mogu napraviti bolje i kvalitetnije. Sendvič tehnika dobra je za bilo koju vrstu davanja negativnih informacija. Iako u poslu često nemamo vremena koristiti je, kad god je prilika dajte si vremena i prostora za to, isplatit će vam se. Posebno je zgodno primjenjivati sendvič tehniku kada nije bio negativan nečiji cjelokupni uradak.

JAVNA KRITIKA
Javna kritika jedna je od najneugodnijih oblika kritike za onog tko je prima. Većina nas barem jednom je doživjela neugodnost javne kritike. Osim što se osjećamo krivima, osjećamo i javni sram. Oni koji daju kritiku vole ovakav postupak opravdavati idejom da time daju primjer i drugima. Ono što je stvarni rezultat je da je SVIMA neugodno i da ljudi žele da cijela stvar što prije završi! Ponovno, nema mogućnosti da se nauči nešto novo jer su ljudi previše usmjereni na svoje negativne emocije. Ono o čemu će osoba kojoj je kritika upućena najviše razmišljati bit će briga o tome je li i kako publika promijenila mišljenje o njemu/njoj. O tome kako da se zaštiti, u ekstremnim slučajevima osjetljivi pojedinci mogu imati simptome napada panike, želju da nestanu iz te situacije. Naravno, ako ste šef, razmislite o tome da na taj način stvarate kulturu straha i da vaši podređeni prema vama počinju razvijati vrlo negativne emocije. Napominjem - prema vama, a ne prema onome što je bila pogreška u nečijem radu.

OČI U OČI - NASAMO
Kada dajete kritiku, preporuka je da odvojite vrijeme. Nađite adekvatan prostor u kojemu možete biti sami i neometani. Miran prostor i odvojeno vrijeme pokazuju osobi da je ono što mu se treba reći važno, ne nešto što govorimo bez promišljanja. Poštujte njegovu/njezinu privatnost time da kritiku ne iznosite pred drugima. Ujedno mu/joj pružite mogućnost komentiranja i objašnjenja. Dajući kritiku, trebate otvoriti mogućnost kritiziranima da oni daju vlastite prigovore i kritike, te stoga trebate biti spremni na to da kritiku dobijete i vi. Kritika treba biti dana osobno, a ne preko medija kao što su mailovi, telefon i slično.

DIREKTNO I JASNO
Davatelji kritike ponekad ne žele ispasti 'negativci', te stavljaju vlastiti imidž ispred potreba posla. Nejasna kritika može imati vrlo zbunjujući efekt na onoga tko je prima, a šansa da se nakon toga zaista nešto promijeni je minimalna. Kritika treba biti izrečena pravovremeno i jasno, uz upute kako pogrešku popraviti. Izvlačenje pogrešaka 'iz naftalina' u komunikaciji stvara dojam zlopamtila. Time ćete izbjeći i da se pogreške nagomilavaju te da osobi kojoj dajete negativnu kritiku odjednom uputite svu silu negativnih komentara koje su već dio daleke prošlosti. Konkretna i jasna kritika daje konkretne i vidljive rezultate.

NAPAD
Ako ne u načinu razmišljanja, a onda u govoru postoji česta loša navika da se zaposlenicima kaže: "Ti si kriv, neodgovoran, nepouzdan...“, čime napadate osobu direktno, a njezina će reakcija biti takva da brani sebe, a ne svoje postupke. Napad na osobu stvara osjećaj manje vrijednosti kod primatelja i može potpuno poremetiti i uništiti međuljudske odnose u cijeloj radnoj organizaciji. Kritika na osobnom nivou traži od osobe da mijenja SEBE, a ne svoj rad. Svi znamo koliko je teško, a ponekad i nemoguće, brzo napraviti duboke unutarnje promjene.

O PONAŠANJU
Kad iznosite kritiku ona bi trebala uvijek biti usmjerena na ponašanje, odnosno učinak i radni efekt. Kakva je netko osoba i kakav mu je radni učinak ne mora imati nikakve veze jedno s drugim. Dobri ljudi mogu biti loši radnici, a loši ljudi dobri radnici. Usmjeravanjem kritike na ono što je bilo ponašanje ili rad dajemo mogućnost da se nešto konkretno i promijeni.

EMOCIJE
Ljutnja u davanju kritike u poslu čest je slučaj. Nadređeni ili suradnici pri davanja kritike nerijetko unose preveliku dozu emocija. Jasno, nečija pogreška ili neadekvatno ponašanje lako naljute sve koji s tim imaju veze. To posebno dolazi do izražaja u situacijama kad smo pod stresom ili kad neki drugi radni proces ovisi o uratku osobe koja je pogriješila. No bez obzira na to jesmo li opravdano ljuti ili nismo, jake emocije nemaju mjesta u trenutku davanja kritike. Dok osobi koja kritiku upućuje nije dozvoljeno pokazivati jake emocije, onome kome je kritika upućena treba pružiti priliku da pokaže osjećaje. Dapače, pitajući ih o tome pokazat ćete sugovorniku da brinete o njoj/njemu čime ćete omogućit kompletniju komunikaciju i otvoriti mogućnost da se stvari raščiste u potpunosti.

FLOSKULE
Kritike se često daju u standardnim i poznatim frazama, odnosno floskulama. Rečenice koje smo svi puno puta čuli i koje su toliko puta prošle naše govorne 'veš mašine' da su izgubile i bolju i oblik, a na kraju i smisao, ne govore ništa. Čim počnete govoriti u floskulama, većina sugovornika nesvjesno će začepiti uši. Vrlo jednostavno, to su već čuli, nije im ništa novo i ne žele trošiti vrijeme da slušaju dalje. Informacija koju ste željeli poslati ostala je u zraku i neće biti primljena.

NEOPRAVDANA KRITIKA
Kritika dana na krivu adresu ili za krivu situaciju ima vrlo negativne efekte. Osjećaj nepravde može izazivati buru negativnih reakcija. Prije upućivanja kritike, provjerite činjenice i tri puta ako treba. Od izrazite je važnosti da kritiku uputite na pravu adresu i u pravom trenutku. U ljudskoj je prirodi činiti pogreške. Prihvatiti pogrešku nije jednostavno, ali može biti vrlo korisno. Prisjetite se kako ste vjerojatno najbitnije lekcije u životu dobili učeći na vlastitim pogreškama. Otvorite mogućnost da kritika koja vam je upućena može biti prilika za učenje i podizanje vaše osobne i radne kvalitete. Ako vam netko upućuje kritiku, razmislite o onome što vam je rečeno prije nego je odbacite. I najbitnije od svega - ne shvaćajte kritiku osobno. Vi kao osoba puno ste više od bilo koje pojedinačne pogreške koju ste napravili. Uzmite kritiku kao informaciju koja će vam pomoći da unaprijedite svoj rad i da u njemu budete izvrsni.

 

TECUMVIVA - ARHIVA TEKSTOVA:
->Uštedite novac bontonom!
->Organizacijskom kulturom do pozitivne klime
->Zakon o radu: Kako poslovati u moru propisa
->Zašto trebamo opise radnih mjesta