• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Thunnus naš jadranski PDF Print E-mail
Tuesday, 02 April 2013 16:00

diana gluhak novaIako je tuna veliki gastronomski užitak za nepce, ona je i nutritivno vrijedna riba. Obiluje vrijednim nutrijentima, a istovremeno ima nisku kalorijsku vrijednost. Tuna je kvalitetan izvor proteina i nezasićenih masnoća te čini vrlo kvalitetan obrok koji bi se i češće mogao naći na tanjuru.

Piše: Diana Gluhak, mag. nutricionizma, foodieCro

Tuna je vrlo tražena i cijenjena krupna plava riba. Postoje razne vrste tune, a najpoznatije na jelovnicima su plavorepa i žutorepa. Tijelo tune je mišićavo i vretenastog oblika. Meso je tamnocrvene boje, a oko trbuha svijetlo ružičasto i izuzetno je cijenjeno. Među tunama je najpoželjnija žutorepa, koja čini čak 70% ukupne svjetske potrošnje. Plavorepa tuna je poznata po tamnocrvenom mesu koje nakon termičke obrade poprima još tamniju boju. Uglavnom se upotrebljava za svježu konzumaciju. Tuna prugastih peraja se nasuprot tome često koristi za konzerviranje. Njezino je meso svjetlije, a manja je od ostalih vrsta te je prikladna i za manja pakiranja. Ovisno o sorti, tuna je riba koja je stalno u pokretu i njezino mišićno tkivo troši mnogo kisika i sadrži velike količine hemoglobina. Tuna uglavnom zalazi u ekološki čista mora. Na tržištu se može naći relativno malen udio svježe tune, i uglavnom prevladava tuna u konzerviranom obliku.

NUTRITIVNE VRIJEDNOSTI

Iako je tuna veliki gastronomski užitak, ona je i nutritivno vrijedna riba. Obiluje nutrijentima, a istovremeno ima nisku kalorijsku vrijednost. Plavorepa i žutorepa tuna, iako naizgled slične, nisu nutritivno jednako vrijedne. Plavorepa tuna odličan je izvor proteina: 23g proteina / 100g ribe, vitamina B1, B2, B6 te vrlo dobar izvor vitamina A. Ima visok udio omega 3 masnih kiselina: 1300 mg/100g ribe. Također, bogata je vitaminom B12 i selenom. Primjerice, samo 100g plavorepe tune zadovoljit će dnevne potrebe za vitaminom B12. Žutorepa tuna je nutritivno manje vrijedna od plavorepe, sadrži ukupno manje masnoća, ali jednak sadržaj proteina: 23g proteina/100g ribe. Bogata je kalijem, vitaminima B1, B2 i B6 te selenom. Omega 3 masne kiseline nisu jača strana žutorepe tune, te ako je usporedimo s plavorepom, sadrži 243mg omega 3 masnih kiselina na 100g ribe. Razlog tome je to što je plavorepa tuna "masnija" od žutorepe. Obje ribe su bogate vitaminom B3. Općenito, proteini ribe su kvalitetni i imaju veliku probavljivost. Od masnoća ne treba bježati glavom bez obzira. Svaki dan se putem hrane treba uzeti čak 30% masnoća od čega većinu masnoća u prehrani trebaju činiti upravo nezasićene masnoće. Tuna je kvalitetan izvor višestruko nezasićenih masnoća, točnije omega 3 masnih kiselina koje imaju blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje.

OMEGA 3 MASNE KISELINE

Na spominjanje masnoća, često se vjeruje kako su one štetne po ljudski organizam. Zapravo, stvar je malo delikatnija, stvar je u mjeri. Stil prehrane koji danas prakticira većina zapadne populacije je bogat jednostavnim ugljikohidratima i zasićenim masnoćama. Takav stil, uz tjelesnu neaktivnost dovodi do pojave širokog spektra kroničnih nezaraznih bolesti. Uraznovrsnoj i uravnoteženoj prehrani trebaju biti zastupljene zasićene i nezasićene masnoće u različitim omjerima. Zanimanje za nezasićene masne kiseline, posebice omega 3 masne kiseline počelo je otprije tri desetljeća nakon objave znanstvene studije i njezinih epidemioloških istraživanja na Grenlandskoj populaciji Eskima. Pokazano je da, iako im je prehrana iznimno bogata masnoćama, nema oboljelih od krvožilnih bolesti. Razlog tome je bila upravo velika konzumacija ribe koja je bogata omega 3 masnim kiselinama. Zdravstveni utjecaj omega 3 masnih kiselina je zapažen primarno kod krvožilnih bolesti, ustanovljen je pozitivan učinak na depresiju, a ima i protuupalni učinak. Tuna je, nutricionistički gledano, kvalitetan izvor proteina i nezasićenih masnoća te čini vrlo kvalitetan obrok koji bi se i češće mogao naći na tanjuru.

IZLOVNE KVOTE

Izlovna kvota tuna za 2013. godinu iznosi 390,59 tona i to uključuje gospodarski, negospodarski ribolov te državnu kvotu. Izlovna kvota se svake godine smanjuje, primjerice za 2003. godinu iznosila je 1.155 tona, za 2004. godinu 935 tona, za 2010. godinu 745 tona. U svrhu racionalnoga gospodarenja i zaštite tune, Pravilnikom se propisuju navedene izlovne kvote, načini obavljanja ribolova, te razne druge mjere koje trebaju biti u skladu s navedenim pravilnikom. Ulažu se nade da će razne mjere gospodarenja i zaštite tune povećati njezino prisustvo u Jadranu te da će s vremenom rasti i izlovna kvota. U suprotnom, mogli bismo tunu za neko vrijeme promatrati samo na poleđini kovanice od 2 kune.

DIANA GLUHAK -> ARHIVA TEKSTOVA:

->Čaj - napitak koji je promijenio svijet
->Stevija - šećer novog doba  
->Kranjska kobasica 'predmet' velike rasprave 
->Antioksidansi - važan atribut zdravlja

->Zajedno smo jači