• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Podatkovni centri: Trgovina u oblacima PDF Print E-mail
Friday, 07 June 2013 11:42

andrija-frincic-novoRačunarstvo u oblaku i njegova primjena u trgovini te u FMCG industriji tema je s kojom koketiram već duže vrijeme, i eto pred 10. PROGRESSIVE konferenciju pravo je vrijeme za posvetiti nekoliko redaka ovoj nadasve interesantnoj i izazovnoj temi.

Piše: Andrija Frinčić, rukovoditelj razvoja, Sagena informatički inženjering d.o.o.

U svojoj srži, računarstvo u oblaku omogućava korisnicima dobavljanje i trošenje računalnih resursa putem interneta bez obzira na njihov geografski položaj. Računalni oblaci zapravo su veliki podatkovni centri s ogromnim resursima (memorija, procesori, podatkovna spremišta) koji 24 sata stoje na raspolaganju korisnicima. Korisnici, ovisno o potrebi, uslugu lako aktiviraju putem weba u trenutku kada im treba, te ponovno deaktiviraju kada im više nije potrebna.

TRI KATEGORIJE

Ovisno o razini usluge koja se nudi, računarstvo u oblaku se klasificra u tri kategorije:
->Infrastruktura kao servis (IaaS – Inrastructure as a service) predstavlja osnovnu razinu usluge u okruženju. Pružatelji klijentima nude samo i isključivo infrastrukturu (računala, poslužitelji, mrežna oprema). Infrastruktura koja se nudi može biti fizička ili virtualna. Korištenjem ove razine usluge izbjegava se kapitalni trošak kupovine infrastrukture, ali je operativni trošak vrlo blizak trošku kojeg korisnik ima na vlastitoj infrastrukturi.

->Platforma kao servis (PaaS – Platform as a service) predstavlja sljedeću razinu usluge. Osim najma infrastrukture, pružatelj usluge isporučuje već pripremljenu infrastrukturu (s instaliranim operacijskim sustavom i uređenom sistemskom konfiguracijom). Na tako pripremljenu platformu naručitelj instalira svoju softversku opremu i sustav je spreman za korištenje. Kod ovog modela korisnik ima znatno manje utjecaja na platformu, no i operativni trošak održavanja platforme značajno je manji nego u prvom slučaju. Sa druge pak strane korisnik ima punu kontrolu nad poslovnim aplikacijama koje se izvršavaju na platformi.

->Softver kao servis (SaaS – Software as a serice) je okruženje u kojem korisnik na raspolaganju ima gotov softverski servis. Krajnji korisnik nije svjestan infrastrukture u pozadini, i održavanje iste je u potpunosti u nadležnosti pružatelja usluge. Održavanje i razvijanje softverskog servisa također je u nadležnosti pružatelja usluge. U ovakvom okruženju korisnik pod svojom kontrolom nema niti jedan segment sustava i mora se uklopiti u set svojstava softvera koja je izgradio pružatelj usluge. S druge strane, pružatelji usluga često usko surađuju sa svojim korisnicima tako da je realni utjecaj korisnika u konačnici značajan. Primjer ovakve usluge su kolaboracijski alati dostupni preko interneta, CRM sustavi ,online sustavi za upravljanje elektroničkom poštom i sl.

A ZAŠTO U OBLAKE?

Nakon što smo demistificirali računarstvo u oblaku, legitimno pitanje koje svaki vlasnik ima puno pravo postaviti je: "A zašto?". Veliki trgovački lanci već sada imaju na raspolaganju infrastrukturu koja zadovoljava sve njihove potrebe, podaci se nalaze u privatnim podatkovnim centrima i migracija na rješenja u oblaku im na prvu predstavlja samo nepotrebne komplikacije. Trošak, odnosno cijena, osnovni je razlog koji potakne većinu vlasnika da razmišljaju o oblaku kao rješenju. Implementacijom poslovnog sustava u oblaku izbjegavaju se u potpunosti kapitalne investicije u opremu jer se usluga u oblaku plaća po potrošnji. Nadalje, operativni troškovi usluge u oblaku su često znatno manji nego operativni troškovi iste takve usluge na vlastitoj infrastrukturi. Korištenjem usluga u oblaku (bilo koje razine) trgovački lanci, ali i mali i srednji trgovci, mogu se fokusirati na svoju djelatnost. Fleksibilnost i mogućnost skaliranja sustava u oblaku je izuzetno bitno svojstvo vlasnicima jer omogućava zakup kapaciteta ovisno o prometu. U trenucima kada je promet u trgovinama mali, vlasnik može imati zakupljene manje kapacitete u oblaku. Kada zbog opterećenja krajnjih korisnika (kupaca) zahtjevi porastu, moguće je čak i automatski zakupiti dodatne kapacitete koji će u konačnici osigurati kontinuitet kvalitete usluge prema krajnjem korisniku. Opet je bitno napomenuti da korisnik usluge plaća uslugu po potrošnji odnosno plaća dodatne kapacitete samo kada ih treba (u trenucima izvanrednog opterećenja).

RIZICI

Briga o sigurnosti podataka osnovni je razlog zbog kojeg računarstvo u oblaku nije široko primjenjivana tehnologija u trgovini. Trgovački lanci, pa čak i mali i srednji trgovci posjeduju velike količine podataka, što o robi koju prodaju, što o kupcima. Posebno osjetljivu grupu podataka čine korisnički financijski podaci. Strah da će se ti podaci na neki način pomiješati s podacima drugih korisnika usluge iz oblaka te strah da će zbog propusta ti podaci postati javno dostupni sprječava vlasnike da se u većoj mjeri odluče na migraciju rješenja u oblak. Druga vrsta straha koja djeluje demotivirajuće je također strah od vezanja na jednog pružatelja koji u konačnici trgovca odnosno trgovački lanac čini previše ranjivim i previše ovisnim osobito ako se radi o kritičnim sustavima. Iako su oba ova straha opravdana, mudrim biranjem partnera moguće je minimizirati obje opasnosti. Partner koji posjeduje potrebne sigurnosne certifikate te koji aktivno ulaže u sigurnost kroz decidiran tim ljudi smanjuje rizik od curenja povjerljivih informacija. Također, odabir partnera čija se infrastruktura temelji na industrijskim standardima garantira da će biti moguće jednostavno migrirati sustav sa jednog pružatelja na drugoga ukoliko se za to ukaže potreba. Rizik je moguće dodatno smanjiti tako da se umjesto jednog pružatelja usluga koriste dva te da se koriste resursi i jednog i drugog istovremeno.

KAKO DO OBLAKA

Migracija trgovine i FMCG industrije u oblak nije sporna, sporno je samo kada će do toga doći. Prednosti korištenja sustava u oblaku su ogromne, i neće proći još dugo do trenutka dok i veliki počnu ozbiljno razmišljati o migraciji. Što se, pak, tiče malih i srednjih trgovaca, zakon o fiskalizaciji je u tom segmentu potaknuo razvoj stvarno kvalitetnih POS rješenja od kojih se neka oslanjaju i na usluge iz oblaka. Što se tiče segmenta velikih trgovačkih lanaca, kao i svugdje, migraciju u oblake potrebno je izvesti korak po korak i planirati na način da se u minimalnoj mjeri ugrozi sigurnost osobnih podataka kupaca. Prirodni put je taj da se neki novi servisi (kojima se u zadnje vrijeme veliki lanci okreću) implementiraju kao usluge u oblaku (na primjer BI) te da se onda na takvim projektima na neki način testira i okruženje i njegova zrelost. Da zaključimo, računarstvo u oblaku je pred vratima i bliži se dan kada ćemo svi "živjeti u oblacima". Ne dozvolimo strahu da nas pobijedi.
 

ANDRIJA FRINČIĆ -> ARHIVA TEKSTOVA: 

->Kupac u fokusu Business Inteligencea

->Biometrijsko plaćanje: Otiskom prsta do ubrzane kupovine

->Mikrolokacija - zlatna koka modernog retaila

->Forsquare: Komunikacija brendova s korisnicima

->Živjela digitalna tržnica