• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Poslovna politika: Kako do veće plaće? PDF Print E-mail
Tuesday, 23 July 2013 12:09

dijana-klekarUkoliko želimo veću plaću, najbolje je zaposliti se u javnoj ili državnoj ustanovi. Osim toga, plaća je redovita - dobit ćemo je svakog mjeseca. Zavirimo li u kolektivne ugovore, možemo računati na regres, božićnicu, poklon za dijete, bon za Uskrs, dnevnice za službena putovanja…

Piše: Dijana Klekar, direktorica društva Tecumviva d.o.o.

Kad zavirimo u izvješće "Statističke informacije 2012." Državnog zavoda za statistiku, situacija je vrlo jasna: ukupna neto prosječna plaća zaposlenika u Hrvatskoj iznosila je 5.441,00 kn. Prosječna plaća zaposlenih u sektoru industrijskih djelatnosti od ove je plaće niža za -10,71%. Prosječna plaća zaposlenih u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom +27,75% viša od neto prosječne plaće. Oni koji će sada pomisliti da je to normalno zato što je ovdje industrija naftnih derivata, moram odmah demantirati jer su sektori rudarstva i vađenja kao i prerađivačka industrija u statističkom izvještaju prikazani zasebno.

Čitamo dalje: prosječna plaća zaposlenih u javnoj upravi +14,12%, obrazovanja +0,75%, zdravstva +13,40%. Ako bi ove plaće uspoređivali s prosječnom plaćom zaposlenih u uslužnim djelatnostima u koje, uz javnu upravu, obrazovanje i zdravstvo spadaju i financijske djelatnosti (dakle banke i osiguranja), trgovina, prijevoz, informacije, komunikacije i dr., možemo vidjeti da je prosječna plaća zaposlenih u javnoj upravi i dalje +9,24% veća, zdravstva +8,53% veća dok su plaće zaposlenih u obrazovanju niže za -4,12%. Pretraživanjem internetskih stranica našla sam još jedan zanimljiv članak.

U Slobodnoj Dalmaciji je u srpnju 2011. objavljen članak "Hrvatski put u grčki bankrot: Plaća kod države 41 posto veća nego kod privatnika". U tekstu se navodi da su radnici u privatnom sektoru prosječno primali 4.269,00 kuna neto plaće, što je 1.773,00 kuna manje od prosječne plaće od 6.042,00 kuna koju su primali zaposlenici državnih poslodavaca.

JAVNA I DRŽAVNA UPRAVA

Na temelju svega nameće se zaključak: ako želimo veću plaću najbolje je zaposliti se u javnoj ili državnoj ustanovi. Osim toga, plaća je redovita - dobit ćemo je svakog mjeseca. Zavirimo li u kolektivne ugovore, možemo računati na regres, božićnicu, poklon za dijete, bon za Uskrs, dnevnice za službena putovanja od 170,00 kn po danu puta, 0,5% višu plaću za svaku navršenu godinu radnog staža, jubilarnu nagradu, prijevoz, topli obrok, dodatke na plaću za prekovremene sate, naknadu za odvojeni život i do 30 dana plaćenoga godišnjeg odmora. Kada sve ovo zbrojimo, godišnje možemo zaraditi dvije do tri dodatne plaće.

PRIVATNI PODUZETNICI

Da li privatni poduzetnici ne znaju ili ne žele ispravno vrednovati rad svojih zaposlenika? Krajem svibnja 2013. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje registrirano je 333.249 nezaposlenih osoba. U usporedbi s travnjem 2013., broj nezaposlenih smanjio se za 6,3% ili 22.349 osoba, a u odnosu na svibanj 2012. godine veći je za 8,9% ili 27.193 osobe. U ukupnome broju nezaposlenih žene čine 52,6% (175.131 osoba), a muškarci 47,4% (158.118 osoba). S obzirom na dobnu strukturu, osobe od 15 do 24 godine čine 18,1% nezaposlenih, od 25 do 34 godine 25,4%, od 35 do 44 godine 19,8%, od 45 do 54 godine 21,5% te iznad 55 godina 15,2%. Na žalost, u vremenima kada je radnih mjesta sve manje, a broj nezaposlenih svakodnevno raste, imamo sve veći broj slobodnih potencijalnih radnika koji se prijavljuju na slobodno radno mjesto. Koja je ekonomska računica platiti nečiji rad više kada na tržištu danas možemo dobiti visokokvalificirane, stručne i iskusne zaposlenike za manju plaću? Možemo se zapitati i kako to da neke tvrtke svoje radnike plaćaju više, a druge ne?

Odluku o politikama plaća i drugih primanja za svaku tvrtku donosi njezino vodstvo u skladu sa svojom strategijom poslovanja i da bismo razumjeli razloge koje stoje iza njih, morali bismo jako dobro poznavati specifičnosti djelatnosti kao i činjenice i pretpostavke na temelju kojih donose odluke. Ako se zapitamo – bismo li donijeli odluku platiti za nešto veću cijenu, ako na tržištu možemo pronaći bolju kvalitetu po nižoj cijeni, odgovor vjerojatno ne bi bio potvrdan. Da li javne i državne ustanove ne znaju ili ne žele ispravno vrednovati rad svojih zaposlenika? Ako su rashodi veći od prihoda, prvo što ćemo napraviti je smanjenje rashoda. A ako je i samo dio onoga čime nas zasipaju mediji istina, financijska izvješća pojedinih javnih i državnih ustanova nisu baš 'ružičasta' i pred njihovim vodstvom je donošenje niza teških odluka. No dok se te odluke ne donesu, ako želite veću plaću - zapošljavanje u javnim ili državnim ustanovama dobar je početak.

 

TECUMVIVA - ARHIVA TEKSTOVA: 

->Razgovor za posao: Kako odabrati novog zaposlenika
->Razgovor za posao: Zaposlite me(ne)!
->Kritika u tuđim cipelama
->Uštedite novac bontonom!
->Organizacijskom kulturom do pozitivne klime 
->Zakon o radu: Kako poslovati u moru propisa
->Zašto trebamo opise radnih mjesta