• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Sustav oporezivanja: Promet dobara u EU PDF Print E-mail
Monday, 21 October 2013 15:40

ida-zrilicUlaskom Hrvatske u EU došlo je do značajnih promjena u sustavu oporezivanja PDV-om i carinskim procedurama. Objašnjavamo novosti nastale za poduzetnike i građane vezano uz promet dobara između zemalja unutar zajedničkog tržišta EU ("stjecanje dobara") te između trećih i zemalja članica EU ("uvoz/izvoz dobara").

Piše: Ida Zrilić, supervizor u poreznom odjeluTPA Horwath 

Najznačajnija novost u oporezivanju PDV-om za poduzetnike nakon 1. srpnja 2013. godine je ta da se PDV više ne mora fizički platiti pri stjecanju dobara iz EU. Naime, sada se PDV pri nabavi dobara iz EU uz primjenu takozvanog reverse charge mehanizma iskazuje samo kao obračunska stavka u PDV evidencijama, odnosno istovremeno se iskazuju obveza za PDV i pretporez u poreznoj prijavi te se PDV ne treba fizički uplaćivati na račun Porezne uprave. Prije pristupanja Hrvatske u EU bilo je potrebno stvarno platiti PDV pri uvozu dobara iz zemalja članica EU, a nakon plaćanja su ga porezni obveznici mogli vratiti kao pretporez što je u prosjeku trajalo par mjeseci te negativno utjecalo na novčani tok poduzetnika. Uvedene su i dodatne prijave za isporuke dobara i usluga unutar EU. Tako su hrvatski porezni obveznici koji su stjecatelji dobara iz EU dužni, uz mjesečnu PDV prijavu, podnijeti i prijavu za stjecanje dobara (i primljene usluge) iz drugih država članica EU te prijavu za isporuke dobara (i usluga) u EU.

PDV IDENTIFIKACIJSKI BROJ

Važno je napomenuti i da je pri obavljanju isporuka dobara unutar EU prodavatelj dužan provjeriti porezni broj (status) kupca u informatičkoj bazi VIES (VAT information exchange system) te isti navesti na računu za obavljenu isporuku uz naznaku "prijenos porezne obveze" te ostale propisane elemente računa. U slučaju da kupac nije porezni obveznik, odnosno nema PDV identifikacijski broj, a nabavlja dobra u državi članici EU, prodavatelj će mu na računu zaračunati PDV sukladno načelu zemlje podrijetla. Porezni, odnosno PDV identifikacijski broj koji Porezna uprava dodjeljuje hrvatskim poreznim obveznicima sastoji se od prefiksa HR i OIB-a. S obzirom da kretanje robe unutar EU ne podliježe carinskoj proceduri, podaci o robnoj razmjeni između zemalja članica EU prikupljaju se i mjere u okviru sustava INTRASTAT. U Republici Hrvatskoj u provedbi navedenog sustava sudjeluju Carinska uprava koja je zadužena za prikupljanje i kontrolu podataka od poslovnih subjekata te Državni zavod za statistiku kao nositelj istraživanja. U sustavu INTRASTAT dužni su sudjelovati svi poduzetnici iz Republike Hrvatske koji su obveznici PDV-a te čija vrijednost robne razmjene sa zemljama članicama EU prelazi utvrđeni prag vrijednosti koji se određuje na godišnjoj razini te za 2013. godinu iznosi 1.700.000,00 kuna.

UVOZ I IZVOZ DOBARA

Pristupanjem u EU, Hrvatska je postala dijelom Carinske unije bez carinskog nadzora, bez carinskih formalnosti i naplate carinskih davanja među državama članicama EU. U carinskom sustavu u potpunosti je uspostavljena sloboda kretanja pa se roba unutar EU kreće samo uz fakturu ili drugi sličan dokument. Uvozom dobara smatra se stjecanje dobara iz trećih zemalja ili trećih područja, odnosno zemalja koje nisu u EU. Postupak uvoza dobara provodi se na isti način kao i prije pristupanja Hrvatske EU. To znači da PDV obračunava carinarnica pri uvozu, a plaća se u roku od 10 dana (iznimno uz odobrenje 30 dana). Pretporez pri uvozu dobara porezni obveznik iskazuje u PDV prijavi kao i do sada. Novost u Zakonu o PDV-u vezano za PDV pri uvozu je mogućnost da porezni obveznici koji imaju pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, fizički ne uplaćuju PDV pri uvozu već da ga iskazuju samo obračunski, istovremeno kao obvezu za PDV i pretporez u poreznoj prijavi ukoliko za to dobiju rješenje (odobrenje) Ministarstva financija – Porezne uprave. Međutim, navedena mogućnost trenutno nije u primjeni te zasad svi poduzetnici plaćaju PDV pri uvozu. Naime, čeka se da Porezna uprava izda dodatni Pravilnik kojim bi se detaljno uredila procedura za primjenu obračunskog iskazivanja PDV-a pri uvozu. Izvoz dobara u treće zemlje, odnosno zemlje koje nisu članice EU i dalje je oslobođen PDV-a te porezni obveznici iz Republike Hrvatske za izvezena dobra neće zaračunavati PDV pod uvjetom da su ta dobra otpremljena izvan EU. S obzirom da je Republika Hrvatska postala dio jedinstvenog carinskog područja EU, poslovni subjekti iz Republike Hrvatske mogu obaviti uvozno ili izvozno carinjenje u bilo kojoj državi članici EU. Isto tako poslovni subjekti iz zemalja članica EU mogu cariniti robu u Republici Hrvatskoj.

BEZ POVRATA PDV-A U EU

Građani Republike Hrvatske više ne mogu ostvariti povrat PDV-a u putničkom prometu za dobra kupljena u zemljama članicama EU nakon 30. lipnja 2013. godine. Isto vrijedi i za PDV koji se zaračunava građanima iz druge zemlje EU za kupnju dobara u Republici Hrvatskoj. Građani mogu neograničeno kupovati dobra s PDV-om u zemljama unutar EU. Povrat PDV-a u putničkom prometu za isporuke od 1. srpnja 2013. godine uz određene uvjete mogu ostvariti samo građani koji nemaju prebivalište odnosno uobičajeno boravište na području EU. Nakon ulaska u EU, za poduzetnike su nastupili novi uvjeti kojima su poduzetnici morali prilagoditi svoje poslovanje, što ponekad zbog nejasnoća i nedorečenosti samih propisa nije jednostavno. Zasad, što se PDV-a tiče, kao jednu od pozitivnih strana promjena u PDV-u u zakonodavstvu hrvatski poduzetnici vide u činjenici da više ne moraju fizički plaćati PDV, koji su temeljem "reverse-charge" sistema dužni obračunati, već isti mogu podmirivati obračunski prebijanjem obveze i pretporeza. U svakom slučaju, pojašnjenje zakona i pravovremene jasne upute mjerodavnih tijela za primjenu zakona u praksi svakako bi poduzetnicima trebali olakšati boravak u EU.

 

TPA HORWATH -> ARHIVA TEKSTOVA: 

->Novi način reklamiranja hrane
->Kontrola poslovanja: Obaveza revizije u EU

->Elektronička komunikacija: Kazna za reklamiranje e-poštom?

->Otpis kamata i reprogram duga
->Oprost duga: Dugovi nas 'tjeraju' naprijed
->Koliko iznosi trošak fluktuacije zaposlenika?
->Za porez i javna davanja nema zastare
->Privlačni poticaji za nova ulaganja 
->Transferne cijene: Imate li potrebnu dokumentaciju? 
->Novo na tržištu - jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću 
->Fiskalne blagajne: kraj prodaje na crno ili samo skupi pokušaj? 
->Zakon o hrani: Hranimo se kaznama