• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Porezne promjene obilježile 2013. PDF Print E-mail
Wednesday, 18 December 2013 14:05

jasmina kajtezovicGodina 2013. bila je obilježena poreznim promjenama koje nisu bile uzrokovane samo pristupanjem EU, već i potrebama državnog proračuna. Krajem 2013. najavljene su i nove promjene za 2014.

Piše: Jasmina Kajtezović, ACCA, Manager, TPA Horwath 

U novu godinu smo ušli sa sniženom stopom PDV-a na usluge u ugostiteljstvu i turizmu. Naime, proširenjem primjene povlaštene stope PDV-a od 10% i na usluge pripremanja hrane i obavljanje prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanja i usluživanja bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima nastojalo se povećati konkurentnost hrvatskog turizma kroz smanjenje cijena, odnosno poticanje investicija i zapošljavanja u tom sektoru. Međutim, rijetki su ugostitelji odlučili sniziti cijene, a većina je razliku u smanjenju porezne stope sa 25% na 10% iskoristila za povećanje svojih prihoda.

S obzirom da su cijene kave bile iste kao i prošle godine, skloniji smo vjerovati da su eventualna povećanja prihoda državnog proračuna od turizma i ugostiteljstva ipak rezultat bolje kontrole i naplate poreza koju je Ministar odlučio sprovesti uvođenjem porezne discipline - fiskalizacije. Fiskalizacija je, a ujedno i s njom povezani „tehnički“ problemi, stupila na snagu u siječnju te je postepeno se uvodeći za pojedine kategorije poduzetnika, uspostavljanjem fiskalnih blagajni putem kojih poreznici kontroliraju svaki račun koji izdaju trgovci, ugostitelji i obrtnici, obilježila gotovo pola 2013. godine. Međutim, unatoč velikom otporu i negodovanju poduzetnika, statistički pokazatelji ukazuju na značajno povećanje prijava prometa, odnosno prihoda u državnom proračunu, temeljem čega se može zaključiti da se, za razliku od nekih susjednih zemlja, uvođenje fiskalizacije i porezne discipline u Hrvatskoj pokazalo prilično učinkovitim.

NOVI POTICAJI

Kao, pak, poticaj poduzetnicima, početkom 2013. na snagu su stupile i odredbe Zakona o porezu na dobit koje omogućavaju smanjenje osnovice poreza na dobit za iznos reinvestirane računovodstvene dobiti. Tako su porezni obveznici ulaganjem zadržane dobiti u povećanje temeljenog kapitala društva mogli smanjiti svoju poreznu obvezu za 2013. Iako, u ovom slučaju nije potpuno jasno zašto je baš uvjet reinvestiranje u temeljni kapital društva, umjesto primjerice u imovinu koja će generirati dodatne prihode. Poduzetnici su pohvalili ovakav poticaj te su oni koji su imali što reinvestirati spremno prionuli u revizije povećanja temeljnog kapitala i upise pri Trgovačkom sudu, za što je rok bio šest mjeseci od roka za podnošenje Prijave poreza na dobit. Osim olakšice za poduzetnike, država je fizičkim osobama omogućila otpis poreznih dugova.

ULAZAK U EU

Ipak, najznačajniji događaj u 2013. svakako je bio ulazak Hrvatske u EU. Poduzetnici će se tog događaja zasigurno sjećati po mnogobrojnim problemima s kojima su se suočili kada su "preko noći" morali početi primjenjivati nove porezne propise, sada u potpunosti usklađene s propisima EU. Naime, s danom pristupanja Hrvatske u EU, 1. srpnja 2013., na snagu je stupio potpuni novi Zakon o PDV-u i pripadajući Pravilnik, koji su izglasani tek nekoliko dana prije samog ulaska, ostavivši tako poduzetnike da se snalaze u nedorečenim poreznim propisima koje često ni sama Porezna uprava nije znala protumačiti. Ulaskom u EU Hrvatska je postala dijelom jedinstvenog carinskog područja EU. Nastupila su i neka sasvim nova pravila u oporezivanju PDV-om. Pritom, najznačajnije promjene se odnose na način oporezivanja koji sada ovisi o tome kome se vrši usluga, odnosno isporuk dobra: primatelju koji nije u sustavu PDV-a ili poreznom obvezniku koji je registriran u PDV sustav.

Ako se radi o isporukama koje se obavljaju poreznim obveznicima, uz određene uvjete, dolazi do prijenosa porezne obveze, odnosno PDV zaračunava primatelj usluge. Ako se pak usluga vrši primatelju koji nije registriran u PDV sustav, PDV će zaračunati pružatelj usluge. Kod isporuke dobara iz jedne države članice EU u drugu, u pravilu se primjenjuje isti princip oporezivanja, s tim da su propisani i određeni pragovi nabava odnosno isporuka koji, ako se premaše, zahtijevaju registraciju za svrhe PDV-a u zemlji isporuke, odnosno nabave. Kako bi mogli primjenjivati ta nova pravila oporezivanja, porezni obveznici koji imaju transakcije s poslovnim partnerima iz EU morali su pribaviti PDV identifikacijski broj koji, osim u Hrvatskoj, mogu zatražiti i u drugim državama članicama EU. Osim toga, uvedene su i nove PDV prijave te promijenjeni rokovi za podnošenje istih. S obzirom da nema više carina, transakcije sa zemljama članicama EU sada prati Porezna uprava putem novih dodatnih PDV prijava za stjecanje, odnosno isporuke dobara i usluga unutar EU.

Također, ulaskom u EU, hrvatski poduzetnici mogu tražiti povrat PDV-a u drugim zemljama članicama, kao što i inozemni poduzetnici iz drugih država članica EU mogu zatražiti povrat PDV-a i u Hrvatskoj. U kontekstu oporezivanja PDV-om, najpozitivnija strana ulaska u EU svakako je mogućnost obračunskog plaćanja PDV-a, čime se poduzetnicima smanjuje odljev novčanih sredstava. Osim novog PDV zakona, sada u potpunosti usklađenog s PDV Direktivom EU, ulaskom u EU na snagu su stupile i direktive u području direktnog oporezivanja kojima se utvrđuje porezni tretman pri isplati dividendi i udjela u dobiti između matičnih društava i povezanih društava iz različitih država članica EU, porezni tretman spajanja, podjele, djelomične podjele, prijenosa imovine i zamjene dionica trgovačkih društava iz različitih država članica EU, te porezni tretman isplata kamata i autorskih naknada između povezanih društava različitih država članica EU. Sukladno navedenim direktivama, uz zadovoljenje određenih uvjeta, na isplate dividendi, kamata i autorskih naknada ne plaća se porez po odbitku.

POREZ NA DOHODAK

Izuzev prethodno navedenih promjena svakako je potrebno spomenuti i izmjene Zakona o porezu na dohodak. Naime, početkom godine na snagu su stupile odredbe spomenutog zakona o neoporezivanju nepovratnih potpora što ih se isplaćuje iz fondova i programa Europske unije za obrazovanje i stručno usavršavanje, postavljen je zakonski okvir za uvođenje novoga jedinstvenog obrasca (JOPPD koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2014.), te se nadopunjuje članak 63. Zakona. Prema istom će se u postupku ispitivanja izvora imovine ispitivati izvor ukupne imovine fizičke osobe stečene od 1. siječnja 2005., a ako je već doneseno rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku i porezu na dohodak za to porezno razdoblje, pokrenut će se obnova postupka bez vremenskog ograničenja i donijeti novo rješenje s novoutvrđenim obvezama kako bi se kod dugotrajnijih i složenijih postupaka ispitivanja izvora imovine spriječilo da fizičke osobe koje nisu pravodobno prijavile sve oporezive izvore imovine, izbjegnu plaćanje poreza zbog zastare.

Osim toga, od početka 2013., dohodak od otuđenja više od triju nekretnina jednake vrste ili više od triju imovinskih prava jednake vrste u razdoblju od pet godina, ne smatra se više dohotkom od samostalne djelatnosti, nego dohotkom od imovine i imovinskih prava koji je oporeziv stopom od 25%. Što se tiče Zakona o porezu na dohodak, svakako su najviše zanimanja izazvale zadnje izmjene Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 19. listopada 2013., a s kojima se napokon "riješila" dilema ustavnosti oporezivanja isplata dividendi i udjela u dobiti.

Prema Zakonu od 1. ožujka 2012. o ustavnosti oporezivanja Ustavni sud je odlučivao nekoliko mjeseci te je svojom odlukom i rješenjem od 18. rujna 2013. ukinuo odredbu Zakona temeljem koje se dividende i udjeli u dobiti oporezuju prilikom isplate neovisno kada su ostvareni dobitci iz kojih se isti isplaćuju. Prema tim zadnjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak dividende i udjeli u dobiti oporezuju se ovisno kada je donesena odluka o isplati istih sukladno posebnim propisima. Drugim riječima, ako je odluka o isplati dobitka donesena prije 1. ožujka 2012., a isplaćen je nakon 1. ožujka, isplata neće podlijegati oporezivanju (bez obzira kada je realizirana) dobiti iz koje se dobit isplaćuje, a ako je takva odluka donesena nakon 1. ožujka 2012., i sada se isplaćuje ili će tek biti isplaćena, takva isplata će podlijegati porezu od 12% (plus prirez).

ŠTO NAS ČEKA SLJEDEĆE GODINE

Na kraju godine, kada se revidira državni proračun i donosi novi za sljedeću godinu, vide se rezultati, između ostalog, i sprovedenih fiskalnih mjera te ovisno o proračunu za sljedeću godinu, uobičajeno se najavljuju nove porezne reforme. Tako su kraj 2013. godine obilježile najave izmjena poreznih propisa i to svih vrsta poreza. Najznačajnije su te da će se od 1. siječnja 2014. povećati međustopa PDVa sa 10% na 13% te da će svi porezni obveznici koji ostvaruju drugi dohodak biti obvezni podnositi godišnje porezne prijave zbog čega će im isti biti oporezivani progresivnim poreznim stopama od 12%, 25% i 40%, koje su se do sada primjenjivale na oporezivanje plaće. S druge strane, da bi se donekle olakšalo građanima koji nisu u mogućnosti otplaćivati svoje kreditne obveze, država financijskim institucijama neće oporezivati rashod od otpisa nenaplaćenih potraživanja od tih građana. Također se stidljivo najavljuje i porez na imovinu. S obzirom na navedeno, možemo zaključiti da je i ove godine najdinamičnije bilo u području porezne politike, a s obzirom na situaciju, stanje državne blagajne i najave promjena poreznih propisa, sigurni smo da će nam porezni propisi biti najčitanije štivo i u sljedećoj godini.

 

TPA HORWATH -> ARHIVA TEKSTOVA: 

->(Ne)plaćanje u roku i kada platiti?
->Sustav oporezivanja: Promet dobara u EU
->Kontrola poslovanja: Obaveza revizije u EU
->Elektronička komunikacija: Kazna za reklamiranje e-poštom?
->Otpis kamata i reprogram duga
->Oprost duga: Dugovi nas 'tjeraju' naprijed
->Koliko iznosi trošak fluktuacije zaposlenika?
->Za porez i javna davanja nema zastare
->Privlačni poticaji za nova ulaganja 
->Transferne cijene: Imate li potrebnu dokumentaciju? 
->Novo na tržištu - jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću 
->Fiskalne blagajne: kraj prodaje na crno ili samo skupi pokušaj? 
->Zakon o hrani: Hranimo se kaznama