• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Internet of Things: Kad strojevi pričaju iza naših leđa PDF Print E-mail
Thursday, 22 May 2014 13:56

andrija-frincic-novoU zadnjih godinu dana, bez obzira na to čime se u životu bavite, velika je šansa da ste naletjeli na frazu "Internet of Things". Kako mnogi analitičari smatraju da će upravo ova tehnologija uzrokovati novu veliku revoluciju u području maloprodaje, krajnje je vrijeme da je i mi demistificiramo.

Piše: Andrija Frinčić, CEO, Implementacija snova d.o.o. 

Pojam "Internet of Things" označava sve uređaje iz naše svakodnevne okoline koji se povezuju i čija virtualna reprezentacija sliči na strukturu interneta. Jednostavnije, "Internet of Things" označava sve one uređaje koje je moguće povezati u mrežu s drugim uređajima i čijim je podacima moguće pristupiti putem mreže, pri čemu se to ne odnosi na osobna računala, pametne telefone i tablet računala. Dakle, ukoliko se vaša pećnica, frižider ili možda svjetiljka, mogu umrežiti s drugim računalima i ukoliko se njima može upravljati putem te mreže, ili se s njih mogu pročitati neki podaci, onda takve međusobno povezane uređaje nazivamo "Internet of Things".

POVEZIVANJE UREĐAJA

Srž nove tehnologije je povezivanje svih mogućih uređaja iz naše svakodnevne okoline. Složenost ovih uređaja može se kretati od jednostavnih senzora (koji samo mjere i odašilju podatke) do složenih uređaja, tipa frižider, koji se sastoje od desetaka jednostavnijih senzora povezanih u funkcionalnu cjelinu koja se tada svijetu predstavljaju kao jedna logička cjelina. Kada smo došli do faze u kojoj imamo povezane uređaje, koji međusobno znaju komunicirati, postavlja se pitanje - kako u maloprodaji možemo ovu tehnologiju iskoristiti i na koje segmente će ona imati najveći utjecaj.

SENZORI I OPTIMIZACIJA

Prema mojemu mišljenju, dva su osnova područja u kojima će ova tehnologija imati najviše utjecaja: optimizacija i racionalizacija poslovnih procesa te poznavanje kupaca. U trenutku kada sva roba bude obilježena radio identifikacijskim oznakama (RFID) te korištenjem jednostavnih senzora na policama u trgovini i u skladištu, koji su povezani sa središnjim sustavom za upravljanje zalihama, bit će moguće u svakom trenutku znati točnu raspoloživu količinu pojedinog artikla.

Podaci o raspoloživom broju artikala i o njihovom roku trajanja, mogu se u takvom okruženju iskoristiti za dinamičko formiranje cijena koje se odmah prikazuju na digitalnim panelima na policama. Dinamičko formiranje cijena osigurava da se svi artikli prodaju do svog roka trajanja te na taj način minimizira generiranje otpada i racionalizira poslovanje maloprodajnog mjesta. Ono što je fenomenalno je činjenica da se isti set uređaja može iskoristiti i za različita druga poboljšanja, od boljeg upravljanja skladištem do ubrzanja i automatizacije procesa naplate na automatskim blagajnama.

ODNOS S KUPCIMA

Drugo područje u kojem će ova tehnologija ostvariti značajan utjecaj je odnos s kupcima. Svakim danom sve veći broj kupaca koristi mobilne telefone. Kako mobilni telefoni predstavljaju mala računala, lako ih je povezati s raznim uređajima unutar trgovine. Ukoliko se police opreme aktivnim oznakama koje podržavaju komunikaciju preko Bluetooth protokola, mobilni uređaji u njezinoj neposrednoj blizini mogu se spojiti na takvu oznaku i s nje preuzeti informacije o proizvodu.

U isto to vrijeme trgovina može prikupljati informacije o kretanju kupaca kroz trgovinu te o njihovim interesima. Kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti ove tehnologije potrebno je osigurati odgovarajuću infrastrukturu koja će omogućiti efikasno baratanje velikom količinom podataka koju mreža ovakvih uređaja generira. Također je potrebno osigurati i adekvatnu implementaciju sustava poslovne inteligencije koji će omogućiti donošenje poslovnih zaključaka iz raspoloživih podataka.

A SIGURNOST?

Sigurnost i integritet podataka izuzetno su važna stvar u okruženju u kojem je povezan veliki broj različitih uređaja. Takav jedan složeni heterogeni sustav siguran je onoliko koliko je sigurna i njegova najslabija karika i to predstavlja najveći izazov za stručnjake koji se bave računalnom sigurnošću. Upravo smo svjedoci svojevrsne panike koja vlada internetom zbog softverske pogreške koja je pronađena u jednoj maloj komponenti koju koristi 90% uređaja koji žele sigurno komunicirati na internetu. U međuvremenu je proizvođač te komponente ispravio pogrešku, no sada je potrebno taj ispravak aplicirati na svaki pojedinačni uređaj koji je pogođen pogreškom.

To s jedne strane predstavlja izuzetno veliki posao za proizvođače opreme pa će zbog njihovog poslovnog procesa to potrajati. S druge strane, za proizvode koji su se u međuvremenu prestali proizvoditi ili čiji su proizvođači propali, gotovo je sigurno da taj ispravak nikada neće biti dostupan. Trenutno je nemoguće procijeniti koliko je takvih uređaja i koja je njihova implikacija na sigurnost interneta. Kako smo već bili i svjedoci velikog broja neželjenih email poruka koje su slali pametni frižideri, čiji softver su promijenili hakeri i pretvorili ih u svojevrsne poslužitelje za slanje neželjenih email poruka, više je nego očito da će sigurnost i zaštita podataka biti presudna u ovakvom okruženju. Ovo je osobito važno zbog toga što neki od uređaja mogu sadržavati stvarno osjetljive osobne informacije.

GOOGLE JE OVDJE

Jedna od većih IT vijesti s početka ove godine je bila ta da je Google kupio tvrtku Nest koja se bavi proizvodnjom pametnih termostata. Ovi termostati se mogu povezati s različitim senzorima putem interneta te na taj način mogu upravljati grijanjem i hlađenjem prostora, uz mogućnost da ih vlasnik kontrolira i njima upravlja udaljeno, od bilo kuda, i to putem mobilne aplikacije. Ova akvizicija pokazuje Googlove ozbiljne namjere s "Internet of Things". S Googlom se slažu i vodeći svjetski analitičari. Njihove analize pokazuju da je u cijelom svijetu trenutno oko 3 milijarde povezanih uređaja, dok je projekcija da će ih do 2020. biti oko 26 milijardi. Radi se o ogromnom tržištu koje će imati izuzetno veliki utjecaj na maloprodaju i mislim da nije daleko od istine da je pred nama nova revolucija, slična onoj koju su donijele online trgovine.

S obzirom na stanje stvari, postavlja se pitanje što mi u maloprodaji možemo napraviti da se što bolje pripremimo za tu revoluciju. Mišljenja sam da je ključno krenuti u izgradnju kvalitetne infrastrukture koja će osigurati dovoljnu količinu prostora za pohranu velike količine podatka koje će povezani uređaji generirati. Isto tako potrebno je započeti s implementacijom sustava poslovne inteligencije koji će kroz analizu podataka upravi olakšati donošenje poslovnih odluka, a u budućnosti će se koristi i za automatizaciju dijela poslovnih procesa (dinamička promjena cijena). Kako stvari stoje, svi zajedno se moramo pripremiti na to da će u skoroj budućnosti, nama iza leđa, pećnica i frižider pričati o nama. Isto tako, sasvim je izgledno da će pričati i s našom omiljenom trgovinom. Sada je vrijeme da se počnemo pripremati da ta priča bude konstruktivna, a ne samo tračanje. U kakvom je stanju vaš frižider?


ANDRIJA FRINČIĆ -> ARHIVA TEKSTOVA:

->Razvoj i inovacije: 3D ispis - renesansa maloprodaje?  
->Tehnologija u retailu 2013. 
->Trendovi i prognoze: Alati budućnosti u retailu
->Podaci su naše najveće blago 
->Digitalni kanali: Komunikacijom do boljeg odnosa s kupcem
->Podatkovni centri: Trgovina u oblacima
->Kupac u fokusu Business Inteligencea
->Biometrijsko plaćanje: Otiskom prsta do ubrzane kupovine
->Mikrolokacija - zlatna koka modernog retaila
->Forsquare: Komunikacija brendova s korisnicima
->Živjela digitalna tržnica