• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Rad na crno – neisplativ svima PDF Print E-mail
Wednesday, 22 October 2014 16:02

dijana-klekarVelika stopa nezaposlenosti, nemogućnost pronalaska pravog posla, teške okolnosti na tržištu rada, nesigurnost poslovanja, dugo trajanje postupaka zapošljavanja, negativna organizacijska klima - sve su to problemi s kojima se suočavaju kako poslodavci tako i radnici. Uz sve to, trend zapošljavanja na crno još uvijek je prisutan iako se isti ne isplati niti posloprimcima niti poslodavcima. Zašto je tome tako?

Piše: Dijana Klekar, direktorica društva Tecumviva d.o.o.

Nedavno sam upoznala radnika koji je sav sretan, nakon nekoliko mjeseci bez posla, našao novi posao. Javio se na oglas za posao, objavljen na jednoj poznatoj web stranici, pozvan je na nekoliko razgovora, dobio je čak i zadatak da napravi studiju slučaja za poslodavca i nakon nekoliko dana obavijestili su ga da je dobio posao. Tijekom vrlo intenzivnog i zahtjevnog postupka selekcije nije mu palo na pamet da bi mogao započeti s radom bez ugovora o radu.

No, iako na prvi dan rada nije dobio ugovor o radu, nije se zabrinuo, jer se radi o uglednom poslodavcu koji ga je zaposlio na projektu vrijednom nekoliko stotina tisuća eura, a i poslodavac ga je uvjerio kako se ne mora brinuti jer će sve biti riješeno kako su se i dogovorili. Određena tjeskoba i nesigurnost pojavila se kad je upoznao suradnike i shvatio da neki od njih već nekoliko mjeseci rade bez ugovora o radu. Kulminacija je, kao što možete i pretpostaviti, uslijedila nakon nekoliko tjedana kada se poslodavac predomislio i odlučio ovog radnika pozvati na razgovor kako bi mu ponudio nove uvjete zapošljavanja, bitno drugačije od onih koje su dogovorili.

ZAKON O RADU

Sigurna sam da svatko od nas poznaje barem jednu osobu kojoj se ovo dogodilo i ne mogu ne zapitati se što možemo napraviti drugačije. Zakon o radu je više nego jasan, ako poslodavac suprotno čl. 12. stavak 4. Zakona o radu prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Nadalje, istim člankom u stavku 5. je određeno da je poslodavac dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili dostave pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno početka rada. Poslodavac koji u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru ili radniku ne dostavi primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku, bit će kažnjen za prekršaj novčanom kaznom od 61.000 do 100.000 kn, a odgovorna osoba poslodavca bit će kažnjena za prekršaj novčanom kaznom od 7000 do 10.000 kn.

RIZIK ILI NE?

Isplati li se poslodavcu riskirati ovako velike kazne? Baš i ne, no zašto onda poslodavci riskiraju i zašto s radnicima ne sklapaju ugovor o radu prije početka rada? Jednostavno, zato što to mogu! Nažalost, vrlo često posloprimci svjesno pristaju na razne kompromise u želji da dobiju posao, a sve u cilju osiguranja osnovnih egzistencijalnih uvjeta za njih i obitelj. Nerijetko u ovakvim situacijama postajemo sami sebi nelojalna konkurencija jer, ako poslodavac može birati između radnika za kojeg mora platiti poreze, prireze i doprinose i onoga kojem će platiti "nešto" na crno, što mislite koga će izabrati? Radnik na crno nema ugovor na temelju kojeg bi mogao tražiti ostvarenje svojih prava i dok dokaže postojanje istog proći će mnogo tjedana i mjeseci, a vrlo vjerojatno će biti prisiljen potražiti i pravnu pomoć, koja nije besplatna. Upravo radi ovih troškova velika većina radnika odustaje od zaštite svojih prava na sudu. Za one koji ne žele postati dio crne statistike savjet je da niti ne započinju s radom ukoliko im poslodavac nije uručio ugovor o radu ili potvrdu o sklapanju ugovora o radu. No ukoliko ipak, iz bilo kojih razloga, odluče započeti s radom bez sklopljenog ugovora o radu, savjet je da vode dnevnik rada i zapisuju sve što su radili, jer ako im poslodavac niti nakon nekoliko dana ne da ugovor o radu, onda je vrlo vjerojatno da to neće ni učiniti. Zato je važno ovakve situacije što je prije moguće prijaviti inspekciji rada.

ZAŠTITA PRAVA

U ovakvim situacijama važno je i da radnik uruči poslodavcu zahtjev za zaštitu prava i to u roku od 15 dana od dostave odluke ili saznanja za povredu prava u kojem će zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava što je u ovom slučaju sklapanje ugovora o radu. Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik ima pravo u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu prava pred nadređenim sudom. Važno je znati da tužbu nadležnom sudu može podnijeti samo onaj radnik koji je prethodno podnio poslodavcu zahtjev za zaštitu prava, osim u slučajevima zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa. S druge strane, poslodavac koji zapošljava radnike na crno uz izuzetno visoke prekršajne kazne riskira i zabranu rada, pa tako i stabilnost svog poslovanja.

UGOVORI

Iako Zakon o radu svojim odredbama poprilično otežava otkaz ugovora o radu, ipak poslodavcu daje određenu slobodu da otkaže ugovor o radu ukoliko nije zadovoljan radom radnika. Prije svega, poslodavac može s radnikom sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme s ugovorenim probnim radom. Ukoliko radnik ne zadovolji tijekom probnog rada, poslodavac mu može otkazati ugovor s otkaznim rokom od najmanje 7 dana. Isto tako, poslodavac može s radnikom sklopiti i ugovor o radu na određeno vrijeme, u okolnostima u kojima to Zakon o radu dozvoljava, kojim također može ugovoriti probni rad i mogućnost otkazivanja istog. Ukoliko poslodavac nije siguran kako provesti postupak otkazivanja ugovora o radu, može angažirati stručnjake koji će mu pomoći u tome, a cijena ove usluge desetak je puta niža od najmanje kazne propisane Zakonom o radu. Nažalost, za rad na crno podjednako su odgovorni i poslodavci i posloprimci. Kada radnici ne bi pristali raditi bez ugovora, onda poslodavci ne bi niti imali priliku zapošljavati na crno. S druge strane, kada poslodavci ne bi primili radnika na rad bez sklopljenog ugovora o radu, onda on ne bi niti bio u situaciji raditi na crno.

 

TECUMVIVA - ARHIVA TEKSTOVA:  

->Uvođenje mentorskih programa
->Aktivno traženje posla - posao sam po sebi

->Kako nagraditi angažman zaposlenika
->Proaktivnost i poduzetnost: Jeste li sanjar ili činitelj?
->Zbrinjavanje viška radnika - izbor ili obaveza?
->Poslovna politika: Kako do veće plaće?
->Razgovor za posao: Kako odabrati novog zaposlenika
->Razgovor za posao: Zaposlite me(ne)!
->Kritika u tuđim cipelama
->Uštedite novac bontonom!
->Organizacijskom kulturom do pozitivne klime 
->Zakon o radu: Kako poslovati u moru propisa
->Zašto trebamo opise radnih mjesta