• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Porezni propisi: Što nas čeka od 1. siječnja 2015.? PDF Print E-mail
Monday, 05 January 2015 14:54

jasmina kajtezovicUlaskom i u ovu novu, 2015. godinu, na snagu će stupiti najavljene izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit. Pregled najvažnijih novosti donosimo u nastavku.

Jasmina Kajtezović, menadžerica u poreznom odjelu, Crowe Horwath

Najviše rasprava u javnosti izazvale su izmjene odredbi Zakona o porezu na dohodak, i to onih vezano uz uvođenje oporezivanja kamata na štednju te povećanje iznosa osobnog odbitka i promjene poreznih razreda. Naime, od 1. siječnja 2015., na veliko zadovoljstvo poreznih obveznika koji primaju dohodak od nesamostalnog rada, povećat će se iznos osobnog odbitka zaposlenih sa sadašnjih 2.200 kn na 2.600 kn, pri čemu će se stopa od 15% i dalje primjenjivati na osnovicu od 2.200 kn, dok će se stopa od 25% obračunavati na osnovicu od 2.200 kn do 13.200 kn, a stopa od 40% na osnovicu iznad 13.200 kn. Također će se povećati i neoporezivi dio mirovine sa 3.400 kn na 3.800 kn.

KAMATE NA ŠTEDNJU

Za razliku od ovih, ne tako pozitivna promjena za porezne obveznike odnosi se na uvođenje oporezivanja kamata na štednju. Naime, novim odredbama Zakona, kamate na štednju isplaćene ili pripisane nakon 1. siječnja 2015. oporezivat će se stopom od 12% uvećanom za prirez. Iznimke od oporezivanja odnose se na zatezne kamate, kamate po sudskim rješenjima, kamate ostvarene od ulaganja u obveznice, primitke po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje, pozitivno stanje na transakcijskim računima ako se kamata obračunava po viđenju i ne prelazi najmanju kamatu na štedne depozite od 0.5% godišnje. Također, izmjenama Zakona, poslovnim primicima samostalnih djelatnosti smatrat će se i primici po osnovi kamata ukoliko su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika, a porezni obveznici koji će htjeti prijeći sa sustava oporezivanja poreza na dohodak na oporezivanje porezom na dobit, bit će obvezni ostati u sustavu tri godine, za razliku od dosadašnjih pet godina.

PDV

Kao posljedica usklađivanja propisa sa zemljama Europske unije, 1. siječnja 2015. na snagu stupaju odredbe Zakona o PDV-u prema kojima će isporuke građevinskog zemljišta i nekretnina koje se na njemu nalaze biti oporezive PDV-om, ukoliko od prvog nastanjenja do dana prodaje ili sljedeće isporuke nije prošlo više od dvije godine. Rekonstrukcija građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojemu se one nalaze, a čiji su troškovi rekonstrukcije u prethodne dvije godine prije isporuke bili veći od 50% prodajne cijene, također će se smatrati oporezivom isporukom. S ciljem usklađenja s izmjenama propisa EU, odnosno EU PDV Direktive, izmjene Zakona o PDV-u donosi pojednostavljenje oporezivanja telekomunikacijskih usluga, usluga emitiranja i elektronički obavljenih usluga. Mjestom oporezivanja tih usluga pruženim krajnjim korisnicima unutar EU smatrat će se mjesto kojemu korisnik pripada, te će porezni obveznik pružatelj usluga koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište na području Europske unije, u Europskoj uniji moći odabrati samo jedno mjesto (web-portal) za ispunjavanje obveze plaćanja PDV-a.

S tog elektroničkog portala podnosit će se jedna prijava PDV-a i obavljati plaćanje, temeljem podataka iz prijave, novčana sredstva upućivat će se u različite države članice u kojima treba platiti PDV. Jedna od možda najvažnijih izmjena Zakona o PDV-u koje stupaju na snagu od 1. siječnja, svakako je mogućnost poreznih obveznika čija vrijednost isporuka usluga i dobara u prethodnoj godini nije prelazila 3 milijuna kuna (bez PDV-a) da PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama, a ne izdanim računima. O početku primjene navedenog postupka potrebno je pisanim putem obavijestiti nadležnu Poreznu upravu do kraja tekuće godine. Ostale izmjene Zakona o PDV-u odnose se na ukidanje obveze podnošenja obrasca PDV-K, primjenu snižene stope od 5% na lijekove koji se izdaju na liječnički recept, ovlasti suspendiranja PDV ID broja u slučaju sumnje na zlouporabu istog od strane Porezne uprave te uvođenje obveze ispravka pretporeza za zalihe, ako je iznos odbijenog pretporeza viši ili niži od onog na koji je porezni obveznik imao pravo.

POREZ NA DOBIT

Što se tiče izmjena Zakona o porezu na dobit, jedna od bitnih izmjena odnosi se na uvjete reinvestiranja dobiti. Naime, od sljedeće godine, uz postojeći uvjet povećanja temeljnog kapitala za svotu reinvestiranog dobitka, od siječnja 2015. potrebno je zadovoljiti i uvjet da se dobit investira u dugotrajnu imovinu u poreznom razdoblju u kojem se iskazuje smanjenje osnovice poreza na dobit te poslodavac ima obvezu čuvanja radnih mjesta najmanje dvije godine od godine u kojoj je izvršeno umanjenje osnovice poreza na dobit. Najavljenim izmjenama matičnim društvima omogućit će se umanjenje osnovice poreza na dobit za prihode primljene od dividendi i udjela u dobiti ostvarene od strane društva kćeri, a kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje dobiti. To se odnosi na prihode od dividendi ili udjela u dobit, koji omogućavaju umanjenje porezne osnovice, a koje isplatitelj nije mogao iskazati kao porezno priznate rashode, odnosno koristiti ih kao odbitke. Za obveznike koji ostvaruju dohodak od obrta, novost je da isti postaju obveznicima poreza na dobit ukoliko su u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili primitak veći od 3 milijuna kuna ili ako su zadovoljena dva od sljedeća tri uvjeta: ostvareni dohodak u prethodnom poreznom razdoblju prelazi 400 tisuća kuna, posjeduje dugotrajnu imovinu čija je vrijednost veća od 2 milijuna kuna i zapošljava više od 15 radnika. Nakon ulaska u sustav poreza na dobit obveznik ima obvezu plaćanja poreza na dobit sljedeće 3 godine.

PODIJELJENA MIŠLJENJA

Izmjene poreznih propisa izazvale su, kao i uvijek, podijeljena mišljenja javnosti. Svakako su pozdravljene izmjene oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada koji će građanima omogućiti nešto veće neto primitke, no istovremeno se postavlja pitanje kako će se nadoknaditi izostanak tih sredstava u proračunima jedinica lokalne uprave i samouprave, odnosno hoće li se smanjenje poreznog opterećenja za porezne obveznike u konačnici "isplatiti". Ostale izmjene propisa uglavnom su posljedica daljnje harmonizacije s propisima Europske unije, koje bi poduzetnicima trebale olakšati poslovanje i učiniti ga jednostavnijim i ekonomičnijim, pri čemu se najviše pozdravlja inicijativa koja će malim poduzetnicima omogućiti da poboljšaju svoju likvidnost, dajući im mogućnost da PDV plaćaju prema naplaćenim, a ne izdanim računima.


CROWE HORWATH -> ARHIVA TEKSTOVA: 

->Što nas čeka u 2015. godini?
->Jeste li se pripremili na porezni nadzor?
->Kako najpovoljnije nabaviti automobil za potrebe društva
->Poslovni procesi i marketinške strategije: Svi izazovi rebrandinga

->Financijski pokazatelji uspješnosti poslovanja 
->Zakon o zaštiti potrošača: Sniženja postaju 'posebni oblici prodaje'
->Porezna politika: Izvještavanje na JOPPD obrascu
->Porezne promjene obilježile 2013.
->(Ne)plaćanje u roku i kada platiti?
->Sustav oporezivanja: Promet dobara u EU
->Kontrola poslovanja: Obaveza revizije u EU
->Elektronička komunikacija: Kazna za reklamiranje e-poštom?
->Otpis kamata i reprogram duga
->Oprost duga: Dugovi nas 'tjeraju' naprijed
->Koliko iznosi trošak fluktuacije zaposlenika?
->Za porez i javna davanja nema zastare
->Privlačni poticaji za nova ulaganja 
->Transferne cijene: Imate li potrebnu dokumentaciju? 
->Novo na tržištu - jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću 
->Fiskalne blagajne: kraj prodaje na crno ili samo skupi pokušaj? 
->Zakon o hrani: Hranimo se kaznama