• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Zajedno s klincima do pravog odabira PDF Print E-mail
Friday, 27 February 2015 16:02

diana-gluhak-najnovijaDijete treba od vrlo rane dobi naučiti da dobro jesti ne znači napuniti želudac samo hranom koja mu se sviđa, već i naučiti da je hrana koju konzumira potrebna kao "zdravo gorivo" za njegov organizam.

Piše: Diana Gluhak, mag. nutr., Konzultant za nutricionizam

Za sve roditelje i za one koji to žele postati, prehrana djeteta sve više zauzima vrlo važno mjesto u odgoju. Prehrambene navike stvaraju se takoreći od malih nogu. Kako vi jedete, velika je vjerojatnost da će upravo tako jesti i vaše dijete. Razna istraživanja su pokazala da genetika nije odlučujući čimbenik kod razvoja pretilosti već epigenetički čimbenici, a to je okolina u kojoj se nalazite. Pretilost stoga predstavlja ozbiljan problem, međutim i kod djece u tom pogledu treba biti oprezan. U prve tri godine života ne može se govoriti o dijeti, osim ako je ona indicirana zbog nekog posebnog poremećaja kao što je šećerna bolest, celijakija, intolerancija na laktozu, alergije na hranu i druge tegobe. Odgovor je kao i uvijek - polako i dosljedno usaditi pravilne prehrambene navike.

ZDRAVO 'GORIVO'

U dječjem razdoblju života, sve se odvija mnogo brže nego što očekujemo. Roditelji često kažu kako djeca prebrzo odrastu, pa je to možda misao vodilja koju ovdje trebamo malo analizirati. Tijelo djeteta, osim što treba energiju za rast i razvoj, mora držati korak sa svim ostalim zahtjevnim zadacima, od čega prvo treba spomenuti kognitivne sposobnosti. Djeca u predškolskoj dobi upijaju informacije kao spužve i potreban je kvalitetan stil života da bi se održao korak. Dijete treba od vrlo rane dobi naučiti da dobro jesti ne znači napuniti želudac samo hranom koja mu se sviđa, već i naučiti da je hrana koju konzumira potrebna kao "zdravo gorivo" za njegov organizam. Ukoliko se kvalitetne navike ne stvore u ranim danima, lako se mogu javiti problemi poput neuravnotežene prehrane ili već u nekom slučajevima, pretilosti.

Uz prehranu, imamo još jedan važan čimbenik, a to je manjak tjelesne aktivnosti. Sjećate se kako su djeca prije igrala gumi-gumi, školice, skrivača, vozila bicikl ili jednostavno gradila dvorce od grana u obližnjem parku? Danas je atraktivno sjedenje za računalom. Predugo sjedenje za računalom, prema znanstvenim istraživanjima, usko je vezano uz stupanj pretilosti. Računala su danas nužnost, međutim bitna je mjera. Uz sate gledanja omiljenog programa, problem je što djeca često jedu energijski bogatu hranu što nas neminovno dovodi do iste slijepe ulice, pretilosti. Kako uz sve te potrebe i trendove roditelji uspijevaju pronaći balans? Uz malo vremena i par dobrih savjeta, sve je moguće.

U MISIJI PRODAJE

Kako uza svu hranu koja je bogata jednostavnim šećerima i nepoželjnim masnoćama nagovoriti dijete da u usta stavi žlicu variva? Nije jednostavno, ali prvi korak je pokazati primjerom. Drugi korak je da isto jelo ponudite barem osam puta prije nego odustanete. To nas dovodi do korelacije sa simpatičnim, možda arhaičnim ali relativno točnim, pravilom prodaje koje govori: uspješni prodajni predstavnik odustaje s prodajem tek nakon osmog pokušaja, a do osmog puta je zasigurno ostvario 80% prodaje. Ne kažem da svojim klincima trebate prodati varivo osam puta samo zato jer ima kvalitetne proteine i vlakna, nego da je bitno biti dosljedan. Izazov u tome je da djeca reagiraju na okus slatkoga i masnog vrlo intenzivno (čokolada kao najbolji primjer), doduše kao i svi mi, jer jako volimo aldehide i ketone. Međutim, naglasak je na tematici da je potrebno ili početi od samog početka, ili uložiti nešto više truda u promjenu prehrambenih navika. I to je u redu, bitan je prvi korak.

ZDRAVI MEĐUOBROCI

Mlijeko i mliječni proizvodi (jogurt, sirevi) imaju važnu ulogu u prehrani djece predškolskog i školskog uzrasta. Standardna preporuka je jedna do dvije čaše na dan. Mliječni proizvodi se često nazivaju i kompletnom hranom jer sadrže bjelančevine, ugljikohidrate i masti. Međutim, postoji jedan nepravedno zapostavljeni mliječni proizvod, a to je kozje mlijeko. Kozje mlijeko je nešto manje masno od kravljeg, dok ima gotovo jednako bjelančevina i ugljikohidrata. Zbog svog interesantnog sastava (masnoća koje se nalazi u manjim kapljicama) lakše je probavljivo od kravljeg mlijeka. I naravno, kozje mlijeko sadrži taurin, esencijalnu aminokiselinu koja je prirodno prisutna i u majčinom mlijeku, a osobito je važna u prehrani djece jer sudjeluje u razvitku mozga. Iz kozjeg mlijeka je također veća iskoristivost kalcija i željeza. I zato sljedeći put kada poželite raditi neki zanimljivi recept ili desert za najmlađe, poigrajte se kozjim mlijekom! Kozje mlijeko sa žitaricama, nezaslađenim kakaom, orašastim plodovima, pudingom sa šumskim voćem kojeg će te zasladiti medom i drugo…

VOĆE I POVRĆE

Međutim osim mliječnih proizvoda, vrlo je bitno da kod djece uvrstimo voće i povrće na jednostavan, ukusan i zanimljiv način. Prvi prijedlog za međuobroke je zasigurno sušeno voće poput brusnica, marelica i šljiva! Navika konzumacije sušenog voća kod djece nije dovoljno razvijena. Sušeno voće je takozvani funkcionalni slatkiš, jer uz šećere, sadrži prehrambena vlakna, antioksidanse i vitamine. Funkcionalan obrok koji također stane u dječji džep su orašasti plodovi. Osim što su zasitni zbog kvalitetnih masnoća koje sadrže, orašasti plodovi su vrijedan izvor prehrambenih vlakana koja imaju povoljan utjecaj na regulaciju probave, te magnezij, krom, cink i željezo i vitamine E i B skupine. Svježe cijeđeni sokovi i/ili smoothiji su super ukusan međuobrok s kojim možemo započeti uvođenje pravilnih prehrambenih navika. A sigurna sam da će se svidjeti i odraslima!

STRPLJENJE I TRUD

Postoji niz prehrambenih preporuka koje govore kad i što djeca trebaju jesti. Nije problem za slavlje pojesti komad kolača ili koji put pojesti slatkiš. Problem je kada povremene delicije postanu dobar dio svakodnevne prehrane. A to se naziva neravnoteža. Primjerice, nije potrebno kod djece imati komplicirane slijedove jela. Znatno je bolje i jednostavnije imati šarolik tanjur: bjelančevine životinjskog podrijetla (meso, riba, jaja) ili biljnog podrijetla (grah, grašak, soja, leća), uz žitarice i zeleno povrće (brokula, prokulica, blitva, kelj, brokula, mahune..) koje će zauzimati polovicu tanjura. Da bi se djeca navikla na zeleno lisnato povrće koje je veoma zdravo, treba uložiti "bokun" truda i strpljenja. Međutim, svaka minuta će naposlijetku biti vrijedna truda. Na taj način izmiješani različiti elementi u jednom obroku, osiguravaju organizmu tvari za pravilan rast i razvoj, a vašem djetetu pozitivan primjer za zajednički korak do zdravih prehrambenih navika.
 

DIANA GLUHAK -> ARHIVA TEKSTOVA:

->Smrznuta hrana - dio zdravog trenda
->Funkcionalni slatkiši: Pokretači nove grane tržišta 
->Integralni proizvodi: Namirnice bogate vlaknima - partner u prehrani
->Riža i rižini krekeri: Azijska kraljica žitarica
->Thunnus naš jadranski
->Čaj - napitak koji je promijenio svijet
->Stevija - šećer novog doba  
->Kranjska kobasica 'predmet' velike rasprave 
->Antioksidansi - važan atribut zdravlja
->Zajedno smo jači