• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Porezni i ostali aspekti internetske trgovine i kuponske prodaje PDF Print E-mail

jasmina kajtezovicInternetska prodaja (tzv. prodaja na daljinu) je oporeziva PDV-om jednako kao i prodaja u klasičnim prodavaonicama. Specifičnosti o kojima treba voditi računa najčešće se javljaju kada je kupac iz druge članice EU ili treće zemlje.

Jasmina Kajtezović, menadžerica u poreznom odjelu, Crowe Horwath

Internetske trgovine danas su opće prihvaćeni način trgovanja, što zbog niskih troškova u odnosu na klasičnu trgovinu, što zbog jednostavnog korištenja za kupce. Prodajom putem interneta smatra se prodaja koja se realizira na daljinu, tj. roba ili usluga naručuju se putem internet stranice i dostavljaju (u slučaju robe) kupcu poštom, a plaćanje se obavlja ili putem interneta (online) ili klasičnim putem (gotovina, kartice).

PRODAJA NA DALJINU vs. KLASIČNA PRODAJA

Kao i kod „klasične“ prodaje u prodajnim prostorima trgovaca, „na daljinu“ putem interneta može se obavljati i maloprodaja i veleprodaja. Ukoliko su kupci isključivo pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, najčešće se radi o veleprodaji, a kada se prodaja obavlja krajnjim kupcima potrošačima (npr. građanima), radi se o maloprodaji. Kao i u slučaju „klasične“ trgovine, za obavljanje trgovine putem interneta poduzetnik mora za to biti registriran i zadovoljavati uvjete obavljanja svoje djelatnosti (npr. minimalni tehnički uvjeti za djelatnost trgovine itd.). Osim navedenog, bitna razlika u odnosu na „klasičnu“ trgovinu je sklapanje kupoprodajnog ugovora putem interneta, odnosno na daljinu. Također, poduzetnici koji obavljaju prodaju putem interneta, osim Zakona o trgovini, moraju primjenjivati i odredbe Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o električnoj trgovini i Zakona o električnom potpisu, ali moraju u obzir uzeti i propise specifične za pojedinu djelatnost kao i specifična porezna pravila.

POREZI KOD INTERNETSKE PRODAJE

Osim određenih specifičnosti vezano uz uvjete za obavljanje internetske prodaje, internetska prodaja i razni oblici internetske prodaje posebno je zanimljiva s poreznog stajališta, odnosno sa stajališta poreza na dodanu vrijednost. Internetska prodaja (tzv. prodaja na daljinu) je oporeziva PDV-om jednako kao i prodaja u klasičnim prodavaonicama. Specifičnosti o kojima treba voditi računa najčešće se javljaju kada je kupac iz druge članice EU ili treće zemlje. Tako internetski prodavatelj iz RH koji prodaje i isporučuje robu kupcu - poreznom obvezniku u drugu državu članicu EU, neće se zaračunati hrvatski PDV, već će se primijeniti tzv. „reverse charge“ – prijenos porezne obveze pri čemu će PDV svoje zemlje obračunati kupac. Ukoliko prodavatelj iz RH isporučuje dobra kupcu u trećoj zemlji, takve (izvozne) isporuke su oslobođene PDV-a.

Kod prodaje robe fizičkim osobama, odnosno osobama koje nisu registrirane za PDV u drugim državama članica EU, takva isporuka se oporezuje hrvatskim PDV-om. Međutim, takvo oporezivanje primjenjuje se samo do prelaska tzv. praga vrijednosti isporuke u dotičnoj zemlji. Prag isporuke predstavlja određenu vrijednost robe koju prodavatelj kod prodaje na daljinu isporuči kroz tekuću ili prošlu godinu u drugu državu članicu EU. U RH prag isporuke je 270.000,00 kn. Svaka država propisuje svoj prag isporuke (npr. Slovenija 35.000,00 eura). Kada se propisani prag isporuke prijeđe, isporuka se oporezuje u zemlji primatelja, odnosno kupca. U tom slučaju, prodavatelj „na daljinu“ mora se registrirati za PDV (ishoditi PDV broj) u državi isporuke te ispostaviti račun kupcu s PDV-om te države.

IZDAVANJE RAČUNA

Vrlo bitan aspekt internetske prodaje jest i plaćanje isporuka, između ostaloga, radi pravila o fiskalizaciji. Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje da se prometom u gotovini smatra plaćanje novčanicama ili kovanicama, karticama, čekom i sl., osim plaćanja na transakcijski račun kod banaka. U slučaju internetske prodaje, zanimljivo je to što se kod plaćanja naručene robe karticama kao American Express, Visa, Mastercard i sl., takvo plaćanje smatra prometom u gotovini dok se plaćanje putem servisa PayPal smatra plaćanjem s transakcijskog računa, u kojem slučaju prodavatelj ne mora fiskalizirati račun kao u slučaju plaćanja gotovinom.

KUPONSKA PRODAJA

Sve češći oblik prodaje u internetskim trgovinama je kuponska prodaja proizvoda i usluga, najčešće uz odobravanje popusta, čiji ćemo porezni aspekt pojasniti u nastavku. Kuponska prodaja je oblik prodaje putem internetske trgovine u kojoj se za određeni proizvod ili uslugu prodaju kuponi s određenim popustom. Kupac može biti fizička ili pravna osoba, a u ulozi prodavatelja obično se nalaze internetski prodavatelj kupona (tzv. kuponski prodavatelj) i ponuđač proizvoda i usluga (tzv. partner prodavatelj) koji prodaju proizvode i usluge temeljem Ugovora. Kod kuponske prodaje kuponski prodavatelj je porezni obveznik koji je registriran za promidžbu internetom i koji obavlja promidžbu proizvoda i usluga na vlastitom portalu. On najčešće nastupa u ime i za račun prodavatelja dobara i usluga te ostvaruje prihod s osnove provizije koju naplaćuje od partnera prodavatelja.

Pritom važnu ulogu ima Ugovor o promotivnoj prodaji koji se sklapa između kuponskog prodavatelja i partnera te definira njihova prava i obveze. Za uslugu „posrednika“ pri promotivnoj prodaji dobara i usluga partnera prodavatelja, kuponski prodavatelj ispostavlja račun za proviziju koja oporezuje po standardnoj stopi PDV-a od 25%, ako se radi o partneru prodavatelju iz RH. Ako isti nije iz RH, primjenjuje se tzv. „reverse charge“. Krajnjem kupcu, korisniku usluge, izdaje se račun za kupljeni kupon i uplaćeni novci „prosljeđuju“ se partneru prodavatelju.

Partner je za isporučena dobra/obavljene usluge obvezan kupcu izdati račun koji se podmiruje uplatom na temelju kupljenog kupona, odnosno kada kupac preuzme dobra ili konzumira usluge, plaća ih već prije plaćenim kuponom. Osim spomenutog, najčešćeg načina ovog popularnog načina prodaje, mogući su i drugi oblici suradnje između kuponskog prodavatelja i partnera prodavatelja ovisno o konkretnoj situaciji, u kojem slučaju svakako treba voditi računa i o specifičnim poreznim aspektima.

 

CROWE HORWATH -> ARHIVA TEKSTOVA: 

->Dopušteni manjkovi u trgovini
->Nove evidencije o radnicima i radnom vremenu
->Porezni dug: Možete li pregovarati i nagoditi se s Poreznom upravom?
->Benefiti zapošljavanja osoba s invaliditetom
->Porezni propisi: Što nas čeka od 1. siječnja 2015.?

->Što nas čeka u 2015. godini?
->Jeste li se pripremili na porezni nadzor?
->Kako najpovoljnije nabaviti automobil za potrebe društva
->Poslovni procesi i marketinške strategije: Svi izazovi rebrandinga
->Financijski pokazatelji uspješnosti poslovanja 
->Zakon o zaštiti potrošača: Sniženja postaju 'posebni oblici prodaje'
->Porezna politika: Izvještavanje na JOPPD obrascu
->Porezne promjene obilježile 2013.
->(Ne)plaćanje u roku i kada platiti?
->Sustav oporezivanja: Promet dobara u EU
->Kontrola poslovanja: Obaveza revizije u EU
->Elektronička komunikacija: Kazna za reklamiranje e-poštom?
->Otpis kamata i reprogram duga
->Oprost duga: Dugovi nas 'tjeraju' naprijed
->Koliko iznosi trošak fluktuacije zaposlenika?
->Za porez i javna davanja nema zastare
->Privlačni poticaji za nova ulaganja 
->Transferne cijene: Imate li potrebnu dokumentaciju? 
->Novo na tržištu - jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću 
->Fiskalne blagajne: kraj prodaje na crno ili samo skupi pokušaj? 
->Zakon o hrani: Hranimo se kaznama