• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Mjere aktivnih i pasivnih politika zapošljavanja PDF Print E-mail
Tuesday, 21 July 2015 12:18

dijana-klekar-nova2Svim je mjerama zajedničko stvaranje fleksibilnijeg tržišta rada i smanjenje nezaposlenosti dok je njihov ukupan učinak teško izmjeriti. Same mjere ipak nisu dovoljne za rješenje problema nezaposlenosti, ali njihova je uloga u smanjivanju negativnih učinaka izuzetno važna jer se njima, iako još nedovoljno, povećava potražnja za radom.

Piše: Dijana Klekar, direktorica društva Tecumviva d.o.o. 

Tržište rada u Hrvatskoj pokazuje ozbiljne slabosti kao što su niska stopa aktivnosti pri zapošljavanju, visoka stopa nezaposlenosti i nepovoljan demografski trend. Radi lošeg stanja, dio radno sposobnog stanovništva posao pronalazi u sivoj ekonomiji koja u Hrvatskoj iznosi visokih 30% BDP-a dok u EU ona iznosi 19%. Otkako je u Hrvatskoj 2009. godine nastupila ekonomska kriza i stanje na tržištu rada osjetilo je njezine posljedice i znatno se pogoršalo. Paralelno sa smanjenjem dohotka, smanjenjem potrošnje i investicija te rastom cijena, kontinuirano je rasla i nezaposlenost.

POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA

U politici zapošljavanja Republike Hrvatske postoje aktivne i pasivne mjere suzbijanja nezaposlenosti. Iako su obje mjere namijenjene smanjenju nezaposlenosti i sprječavanju degradacija položaja ugroženih skupina na tržištu rada među njima su vidljive razlike. Aktivne mjere potiču potražnju za radom. To se ostvaruje različitim programima za otvaranje novih radnih mjesta, prekvalifikacijom i stručnim osposobljavanjem radnika. Kao krajnji ishod tih mjera očekuje se povećana proizvodnja, ali i porast kupovne moći građana te povećana potražnja za robom i uslugama. Pasivne se mjere zasnivaju na pružanju socijalne i materijalne pomoći nezaposlenima u periodu nezaposlenosti. Njima se pokušava smanjiti ponuda radne snage. Kratkoročne su, zahtijevaju financijsku podršku od države i ne predstavljaju trajno rješenje.

AKTIVNE MJERE ZAPOŠLJAVANJA

Javni radovi mjera su aktivnih politika zapošljavanja koja nije profitabilna i ne pridonosi proizvodnji, ali ipak dovodi do jačanja kupovne moći građana. To su obično kratkotrajni radovi koji su često vezani uz sezonu, a obavljaju ih najčešće nezaposlene osobe starije dobi. U 2014. godini registrirano je više od 6.700 korisnika mjera javnih radova. Uz dobru organizaciju, posredovanje i savjetovanje službi zapošljavanja smatra se jeftinom i učinkovitom mjerom. Smisao ove mjere je stavljanje nezaposlene osobe odmah na raspolaganje na tržište rada. Međutim, ona je efikasna samo ako se otvara veći broj radnih mjesta. Ova mjera, zajedno s osposobljavanjem i prekvalifikacijom, najviše se koristi u Hrvatskoj i istu je u 2014. godini koristilo 11 tisuća osoba.

U sklopu Operativnog programa upravljanja ljudskim potencijalima Vlade Republike Hrvatske, sredstvima iz Europske unije financira se cijeli niz projekata koji imaju za cilj osigurati pomoć nezaposlenim osobama u potrazi za poslom. Jedan od njih je i projekt Get ready for work / Pripremite se za posao kojem je cilj poticanje zapošljavanja mladih nezaposlenih osoba u dobi od 18 do 35 godina u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, putem online programa potpore zapošljavanju. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda, ukupne vrijednosti 89.585,00 EUR.

U sklopu projekta na web stranici www.getready4work.eu potpuno besplatno tražitelji posla mogu pronaći i koristiti sadržaje koji će im pomoći da se bolje i učinkovitije predstave potencijalnom poslodavcu. Korisnici će moći otvoriti korisnički račun, odabrati klub za potporu zapošljavanju u skladu sa svojim interesima i zvanju te kroz e-learning tečajeve: Posao za mene, Pripremi se za aktivnu potragu za poslom, Kvalitetan životopis i molba i Pripremi se za intervju, unaprijediti vještine potrebne za aktivno i uspješno traženje posla. U klubovima za potporu zapošljavanju moći će dobiti savjete stručnjaka za profesionalnu selekciju i zapošljavanje, razmijeniti iskustava, znanja i informacije s drugim članovima kluba te dobiti informacije o radnim mjestima koja se popunjavaju.

Mjera poticanje samozapošljavanja usmjerena je prema onima koji svoju nezaposlenost žele riješiti ostvarivanjem vlastitih poduzetničkih ideja. Uključuje savjetovanje i osposobljavanje za poduzetništvo te financijsku i organizacijsku pomoć kao što je kreditiranje, odgoda poreznih obveza, oslobađanje od administrativnih prepreka za registriranje poduzeća i sl. Ova mjera poprilično je riskantna, a postotak neuspjeha kreće se preko 13%. Broj ukupnih korisnika ove mjere u Hrvatskoj 2014. godine bilježi 7,051 osoba.

Mjere osposobljavanja i prekvalifikacije su relativno skupe mjere, no u kombinaciji s drugim mjerama mogu biti poprilično korisne. Trend ukazuje da što je bolja izobrazba i osposobljenost radnika, nezaposlenost je manja, radnici su fleksibilniji i bolje se snalaze na radnim mjestima. Mjera sufinanciranja zapošljavanja je vrlo upotrebljiva za rješavanje problema strukturalne nezaposlenosti, tj. kao pomoć pri zapošljavanju osoba s faktorima otežane zapošljivosti. No ova mjera ima i svojih poteškoća. Naime, postavlja se pitanje bi li osobe čiji je rad subvencioniran i same pronašle posao.

Nadalje, pokazalo se da ponekad ima poteškoća pri prijelazu sa subvencioniranog na rad bez subvencije jer nakon isteka određenog roka vrlo često poslodavci otkazuju posao radnicima da bi zaposlili one za koje će iznova primati subvenciju. Za provedbu mjera sufinanciranja zapošljavanja HZZ svake godine objavljuje javni poziv za sve zainteresirane gospodarske subjekte za podnošenje zahtjeva za korištenje sredstava za poticanje zapošljavanja. Predmet Javnog poziva u 2015. godini su paketi mjera: za mlade ”Mladi i Kreativni“, za posebne skupine ”I posebnost je prednost“, za osobe s invaliditetom ”Uključeni“, za starije osobe ”Važno je iskustvo“, za dugotrajno nezaposlene ”I mi smo za novi posao i učenje“, paket mjera ”Važno je očuvati radno mjesto“, za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine i za žene.

CILJ - SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI

Svim je mjerama zajedničko stvaranje fleksibilnijeg tržišta rada i smanjenje nezaposlenosti dok je njihov ukupan učinak teško izmjeriti. Same mjere ipak nisu dovoljne za rješenje problema nezaposlenosti, ali njihova je uloga u smanjivanju negativnih učinaka izuzetno važna jer se njima, iako još nedovoljno, povećava potražnja za radom.

 

TECUMVIVA - ARHIVA TEKSTOVA:

->Motivacija: Mislite da možete - i moći ćete!
->Pregovaračke vještine: Prijedlozi i ustupci moraju biti uvjetovani
->Timskim radom do boljih rezultata
->Mobbing - nedopustivo narušavanje dostojanstva
->Iz sivila u bolje sutra
->Kakve radnike trebamo?
->Rat za talente je počeo!
->Rad na crno - neisplativ svima 
->Uvođenje mentorskih programa
->Aktivno traženje posla - posao sam po sebi
->Kako nagraditi angažman zaposlenika
->Proaktivnost i poduzetnost: Jeste li sanjar ili činitelj?
->Zbrinjavanje viška radnika - izbor ili obaveza?
->Poslovna politika: Kako do veće plaće?
->Razgovor za posao: Kako odabrati novog zaposlenika
->Razgovor za posao: Zaposlite me(ne)!
->Kritika u tuđim cipelama
->Uštedite novac bontonom!
->Organizacijskom kulturom do pozitivne klime 
->Zakon o radu: Kako poslovati u moru propisa
->Zašto trebamo opise radnih mjesta