• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Online softverska fiskalizacija je budućnost svakog poreznog sustava PDF Print E-mail
Thursday, 31 March 2016 13:30

fiskalizacijaPosljednja promjena u evoluciji fiskalnih zakona je online softver fiskalizacija. Ovdje se radi isključivo o propisanom korištenju fiskalne aplikacije s propisanim slanjem svake prodajne transakcije u poreznu upravu. Svaka transakcija mora se slati u realnom vremenu i u trenutku nastajanja. Prva zemlja na svijetu koja je uvela ovu vrstu fiskalizacije bila je Hrvatska.

Piše: Darko Pavić, CEO, Service Plus Group, Twitter: @PavicDarko

Cjelokupan razvoj jedne države, a posebno njezinih socijalnih i infrastrukturnih elemenata, vezan je za porezni sistem te zemlje. Uz poreze povezane za osobna primanja građana, osnovno primanje jedne zemlje čini i oporezivanje poslovnih subjekata, bilo da se radi o porezu na dobit, na dodanu vrijednost ili o nekom drugom obliku poreza. Samim time, efikasnost poreznog sustava postaje jedan od osnovnih fokusa financijskih institucija države.

PRVI FISKALNI ZAKONI

Kada se radi o trgovini, primjećujemo posebnu važnost procesa implementiranih oko rada s porezom na dodanu vrijednost, i to bez obzira na to o kojoj vrsti robe ili usluge te o kojoj vrsti trgovine se radi. Vođene ovim činjenicama, već krajem 80-tih godina neke od zapadnih i istočnoeuropskih zemalja počele su donositi posebne zakone koji propisuju rad s blagajnom, a time i rad s porezom na dodanu vrijednost. Ovi zakoni su poznati pod nazivom fiskalni zakoni, a blagajne koje ih implementiraju - fiskalne blagajne. Prva zemlja koja je uvela fiskalni zakon bila je Italija, a nedugo zatim i Poljska.

Fiskalni zakoni u Italiji i Poljskoj uvjetovali su korištenje posebnih printera - fiskalnih printera koji su u Online softverska fiskalizacija je budućnost svakog poreznog sustava internoj memoriji pohranjivali podatke o PDV-u. Nijedan gotovinski račun nije se smio tiskati na printeru koji nije fiskalni. Porezne inspekcije su mogle iščitati ovu memoriju i na taj način usporediti prijavljene i stvarno prikupljene poreze. Veliki nedostatak ovakve fiskalizacije je stvaranje monopola nad fiskalnim uređajima.

U većini slučajeva postoji samo nekoliko proizvođača, nerijetko i samo jedan, čiji se fiskalni uređaji moraju koristiti. Ovaj koncept je uskoro bio usvojen i implementiran od velikog broja zemalja. On je i danas najrasprostranjeniji, tako da samo u Europi više od 20 zemalja ima ovakvu vrstu fiskalizacije, pri čemu prednjače istočnoeuropske zemlje. Na području Balkana i u neposrednoj okolini ovu vrstu fiskalizacije imaju zemlje kao što su Bosna i Hercegovina, Srbija, Grčka, Makedonija, Crna Gora, Mađarska, Rumunjska, Albanija i druge.

DRUGAČIJA FISKALNA RJEŠENJA

Sredinom 90-ih se pojavio trend proširivanja fiskalnih uređaja, tzv. Electronic Journal (EJ). EJ je elektronska kopija svakog gotovinskog računa pohranjena u posebnoj memoriji fiskalnog uređaja. Najpoznatija zemlja s ovakvim fiskalnim rješenjima je Rusija. Krajem 90-tih i početkom 2000. godine počeli su se uvoditi i takozvani softverski fiskalni zakoni. To su fiskalni zakoni koji propisuju uvođenje određenih aplikacija na samim blagajnama -u nekim zemljama dodatno uz fiskalni uređaj, a u nekima isključivo. U slučaju softverskih fiskalizacija, pohranjivanje porezno relevantnih podataka je lokalno na blagajni i u domenu funkcije fiskalne aplikacije. Jedna od prvih zemalja koja je uvela softverski fiskalni zakon bila je Slovačka Republika.

ONLINE SOFTVER FISKALIZACIJA

Posljednja promjena u evoluciji fiskalnih zakona je takozvana online softver fiskalizacija. Ovdje se radi isključivo o propisanom korištenju fiskalne aplikacije s propisanim slanjem svake prodajne transakcije u poreznu upravu. Svaka transakcija mora se slati u realnom vremenu i u trenutku nastajanja. Pritom trgovac ima slobodu izbora kada je riječ o fiskalnoj aplikaciji. Prednosti ovakvog načina provođenja fiskalnih zakona daleko su veće i za trgovce i za državu nego u slučaju hardverske fiskalizacije.

Prednosti za trgovca:
• manje investicije u fiskalne proizvode;
• daleko manje promjene poslovnih procesa;
• daleko lakša integracija u postojeću IT infrastrukturu;
• mogućnost izbora fiskalnog rješenja i usluga s obzirom na otvorenost tržišta;
• nepostojanje dodatnih hardverskih komponenti koje treba redovno održavati;
• transparentni monitoring poreza i svih transakcija.

Prednosti za državu:
• najvažnija prednost je povećanje primanja PDV-a. Na primjer, u Hrvatskoj su se primanja samo u sektoru trgovine hranom povećala za 40%;
• broj izdanih računa se znatno poveća čime se suzbija crna ili siva ekonomija;
• poslovni procesi trgovaca postaju transparentni poreznim institucijama;
• povećanje količine i ispravnosti statističkih podataka;
• kontrola radnog vremena;
• kontrola prijava zaposlenih te njihove opterećenosti.

PRVI PUT PRIMIJENJENO - U HRVATSKOJ

Prva zemlja na svijetu koja je uvela ovu vrstu fiskalizacije bila je Hrvatska (slična, ali ne ‘real time online’ rješenja uvedena su u nekim latinoameričkim zemljama). Sada već treću godinu Hrvatska ima implementiran ovakav sistem fiskalizacije, i to, može se reći, vrlo uspješno. Analiziramo li tehničke uvjete koje je hrvatska porezna uprava morala ispuniti, u prvom momentu se čini da je softverska fiskalizacija vrlo zahtjevna.

Neke od statističkih vrijednosti zaista su vrlo impresivne:
• prosječan supermarket sa 5 blagajni ima oko 240 transakcija u satu na vrhuncu radnog dana po broju transakcija (peek);
• na dan, prosječan supermarket sa 5 blagajni pošalje online oko 1.300 transakcija u poreznu upravu;
• oko 73.000 kompanija sa oko 170.000 blagajni šalje konstantno transakcije u poreznu upravu;
• dnevno na serverima porezne uprave završi oko 30 gb relevantnih poreznih podataka;
• na vrhuncu dnevnog slanja transakcija, porezna uprava mora osigurati 105 mbps protoka;
• prosječno vrijeme od trenutka slanja transakcije u poreznu upravu do primanja digitalne potvrde natrag na blagajnu mjeri se u milisekundama, u najgorim slučajevima oko 1 sekunde;
• na dnevnom vrhuncu, poreski serveri od trgovaca prime u sekundi 335 poreznih transakcija.

Navedeni podaci zasnivaju se na statističkim vrijednostima tvrtke Service Plus, čije fiskalno rješenje ima najveći tržišni udio kod trgovaca s preko 10 poslovnica.

TEHNOLOGIJA JE SPREMNA

Sve ove vrijednosti zvuče vrlo interesantno i odaju utisak ogromne infrastrukture koja je neophodna za implementaciju ovakvog poreznog sistema. To je sigurno u velikom dijelu i točno. Ali ako ove vrijednosti usporedimo s nekim vodećim tvrtkama čiji koncepti su slični, u smislu prerade online transakcija, onda je uočljivo da situacija i nije toliko ekstremna. Na primjer, server porezne uprave na vrhuncu dana prerađuje 335 transakcija u sekundi. Google svake sekunde ima 34000 (pretraživačkih) transakcija. Zaključak koji se nameće je da je tehnologija odavno spremna za preradu i više, i to kompleksnijih, transakcija.

BENEFITE PREPOZNALE I DRUGE ZEMLJE

Interesantno je da su i tehnološku spremnost i benefite ovakve fiskalizacije prepoznale i neke druge zemlje, koje kreću u sličnu ili čak istu implementaciju. Slovenija je uvela gotovo isti fiskalni zakon, a promjene u odnosu na hrvatske zakonske odredbe su minimalne. Sljedeća zemlja koja planira uvesti sličan fiskalni zakon je Češka Republika. Za očekivati je da uspješnost ovih zemalja pokrene čitavu lavinu implementacija novih fiskalnih zakona po uzoru na Hrvatsku. U Srbiji se još od prošle godine vode konkretniji razgovori na ovu temu, tako da se i kod njih mogu očekivati promjene. U nekim afričkim zemljama ova je vrsta fiskalizacije također na dnevnom redu sastanaka financijskih ministarstava. Jedno je sigurno, online softverska fiskalizacija je budućnost svakog poreznog sustava koji želi povećati svoju efikasnost.

TEHNOLOGIJA - ARHIVA TEKSTOVA: 

->Jesu li mobilne aplikacije budućnost svakog trgovca
->Kako nosivi gadgeti mijenjaju trgovinu?
->Umrežavanje: Internet pametnih stvari
->Mali trgovci često ne shvaćaju važnost softvera
->Budućnost maloprodaje: Tehnologija za kultiviranje odnosa s kupcima 
->Izazovi za kupca u doba mobilne trgovine
->Online kupovina: Što nam donosi budućnost
->Pogled u budućnost kroz pametne naočale
->Retrospektiva: Godina bez značajnih tehnoloških promjena
->Internet of Things: Kad strojevi pričaju iza naših leđa
->Razvoj i inovacije: 3D ispis - renesansa maloprodaje?  
->Tehnologija u retailu 2013. 
->Trendovi i prognoze: Alati budućnosti u retailu
->Podaci su naše najveće blago 
->Digitalni kanali: Komunikacijom do boljeg odnosa s kupcem
->Podatkovni centri: Trgovina u oblacima
->Kupac u fokusu Business Inteligencea
->Biometrijsko plaćanje: Otiskom prsta do ubrzane kupovine
->Mikrolokacija - zlatna koka modernog retaila
->Forsquare: Komunikacija brendova s korisnicima
->Živjela digitalna tržnica