• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
PDV u EU: Prodaja putem interneta krajnjim potrošačima PDF Print E-mail
Monday, 30 May 2016 11:22

gordan-rotkvicKako Zakon o PDV-u stranim poreznim obveznicima u Hrvatskoj nameće obvezu registracije za PDV svrhe, tako isto ulaskom u EU domaći porezni obveznici moraju sami voditi brigu oko obveza registracije u drugim EU članicama, naročito kada obavljaju transakcije s inozemstvom.

Piše: Gordan Rotkvić, Senior Manager, Crowe Horwath

Komunikacija internetom postaje jedna od glavnih vrsta komunikacije između proizvođača/trgovca i kupca. Proizvođači/trgovci već su odavno prepoznali internet kao sredstvo oglašavanja proizvoda, a koji ujedno sve više zamjenjuje klasične trgovine, odnosno postaje mjesto trgovanja. Internet otvara ne samo pristup proizvoda domaćem tržištu već i tržištu regije i cijelog svijeta. Međutim, kada dolazi do prodaje proizvoda putem interneta u inozemstvo, često prodavatelji zaboravljaju da postoje određene obaveze u smislu Poreza na dodanu vrijednost koje mogu kreirati određene, tj. nepredviđene troškove. U nastavku govorimo o učincima PDV-a na koje proizvođači i trgovci moraju obratiti pažnju prilikom trgovanja putem interneta, naročito u zemlje Europske Unije.

OBVEZA PDV REGISTRACIJE

Hrvatska, kao članica EU, imala je obvezu uskladiti i harmonizirati lokalno zakonodavstvo, uključujući i Zakon o PDV-u s odredbama EU PDV Direktive 112/2006 (EU PDV Direktiva). U hrvatski Zakon o PDV-u od 1. srpnja 2013. godine, osim redovnih obveza registracije za PDV za hrvatske porezne obveznike, između ostalog implementirane su administrativne obveze registracije za PDV, za porezne obveznike koji nemaju sjedište ili prebivalište, ali obavljaju oporezive isporuke ili stjecanja u Hrvatskoj i sl. Kako Zakon o PDV-u stranim poreznim obveznicima u Hrvatskoj nameće obvezu registracije za PDV svrhe, tako isto ulaskom u EU domaći porezni obveznici moraju sami voditi brigu oko obveza registracije u drugim EU članicama, naročito kada obavljaju transakcije s inozemstvom.

Svaka članica EU može sama propisati uvjete oko administrativnog postupka registracije što utječe na troškove i brzinu izdavanja PDV broja. U tom slučaju, ako hrvatski prodavatelj ima obvezu registracije u određenoj zemlji bilo bi dobro da se informira o rokovima registracije te troškovima kako ne bi propustio zakonske rokove dotične zemlje što može rezultirati nepotrebnim kaznama. U slučaju prodaje proizvoda putem interneta u države EU načelno ne nastaje obveza registracije, osim ako se ta roba ne prodaje krajnjim potrošačima i ako iznos prodaje robe u dotičnu zemlju ne prelazi prag isporuke za koje se smatra da trgovac obavlja trgovinu u dotičnoj zemlji. Ako se domaći trgovac propusti registrirati za potrebe PDV u zemlji u kojoj obavlja isporuku, tada može biti predmetom novčane kazne čiji raspon može bit propisana Zakonom o PDV-u (kao u slučaju Hrvatske, Njemačke ili Mađarske) ili u postotku ne prijavljene PDV obveze (kao u slučaju Austrije ili Belgije).

pdv-u-eu-1PRAG ISPORUKE

Sukladno Zakonu o PDV-u, ako se proizvodi otpremaju ili prevoze iz jedne države članice u drugu državu članicu, a primatelj je osoba koja nije porezni obveznik (tj. krajnjem korisniku) tada isporučitelj nije obvezan ishoditi PDV broj države u koju se dobra otpremaju. Nadalje, na isporuku proizvoda isporučitelj zaračunava PDV države iz koje se roba otprema, ako u državi u koju se proizvodi otpremaju vrijednost njegovih isporuka nije prešla tzv. prag isporuke. Radi se o pragu koje države članice propisuju autonomno, a porezni obveznici iz drugih država članica koji isporučuju u tim državama proizvode krajnjim korisnicama dužni su ishoditi PDV brojeve i registrirati se za PDV svrhe kada vrijednost njihovih isporuka prijeđe navedene pragove u prethodnoj kalendarskoj, odnosno tekućoj kalendarskoj godini.

Prag isporuke je u skladu s odredbama Direktive 2006/112/EZ koji propisuje da se isporuke dobra za koju postoji obveza registracije odnosi na isporuke obavljene kupcima, malim poduzetnicima, korisnicima jedinstvene sheme za poljoprivrednike te porezne obveznike koji nemaju pravo na odbitak pretporeza, a koji ne koriste prag stjecanja, pravne osobe koje nisu porezni obveznici i koje ne koriste prag stjecanja i fizičke osobe koje nisu porezni obveznici. Iako je ukupna vrijednost dobara koja se mogu isporučiti primjenom praga isporuke ograničena na iznos u tekućoj i protekloj godini od EUR 100.000 (sukladno odredbama EU PDV Direktive), zemlje članice mogu dodatno ograničiti takav iznos na EUR 35.000 ako smatraju da bi iznos od EUR 100.000 mogao ugroziti konkurenciju u određenoj zemlji. Sukladno tome, većina zemalja članica prihvatila je takvu preporuku, a u Tablici 2. iskazani su pragovi stjecanja u zemljama uzetih u uzorak.

Navedenu obvezu registracije za PDV u smislu prodaje proizvoda putem interneta pojasnit ćemo na sljedećem primjeru: Ako porezni obveznik iz centralnog skladišta u Mađarskoj prodaje proizvode za osobnu higijenu krajnjim korisnicima u Hrvatskoj putem interneta te organizira dostavu takvih proizvoda, primjenjivat će mađarsku stopu PDV-a na takve isporuke hrvatskim krajnjim kosnicima dok godišnja vrijednost takvih isporuka ne prijeđe prag od 270.000 kn.

Nakon što godišnja vrijednost takvih isporuka prijeđe navedeni prag (tzv. prag isporuke), mađarski porezni obveznik morat će se registrirati u Hrvatskoj za potrebe PDV-a i ishoditi hrvatski PDV broj te prilikom daljnjih isporuka obračunavati hrvatski PDV na takve isporuke. Iz navedenog proizlazi da prodajući robu na hrvatskom tržištu s mađarskim PDV – om po stopi od 27%, mađarski porezni obveznik najvjerojatnije će iskoristiti mogućnost predviđenu hrvatskim Zakonom o PDV-u te Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja, odnosno dobrovoljno se registrirati za potrebe PDV-a u Hrvatskoj kako bi mogao koristiti nižu stopu PDV-a od 25%.

pdv-u-eu-2

Ukoliko iskoristi svoje pravo da se na njega ne primjenjuje prag isporuke, odnosno da se dobrovoljno želi registrirati u Hrvatskoj, tada se navedeno mora primjenjivati najmanje dvije kalendarske godine i mora podnijeti zahtjev Poreznoj upravi za izdavanje PDV identifikacijskog broja. Na identičan način može postupati i hrvatski porezni obveznik koji vrši isporuke krajnjim korisnicima u drugoj zemlji članici EU. To znači da će obračunavati hrvatski PDV prilikom isporuka dobara takvim krajnjim korisnicima sve dok ukupna vrijednost njegovih isporuka u toj državi članici ne prijeđe prag isporuke koji je ta država članica propisala.

Kako je hrvatska stopa PDV-a među najvišima u EU, za očekivati je da će takvi hrvatski porezni obveznici iskoristiti mogućnost odustajanja od praga isporuke i dobrovoljno se registrirati za potrebe PDV-a u takvim državama EU, kako bi bili konkurentniji. Opcija dobrovoljne registracije za PDV je obavezna za sve zemlje članice EU, međutim, valja napomenuti da određene zemlje članice EU propisuju uvjete i rokove za osobe koje ne žele koristiti mogućnost praga isporuke, odnosno kada se dobrovoljno žele registrirati za PDV.

ZAKLJUČAK

S obzirom na gore navedeno, trgovci koji počinju poslovati (odnosno prodavati proizvode) putem interneta trebali bi se posavjetovati prije početka obavljanja djelatnosti o strukturi kupaca, očekivanim količinama i zemljama u koje će obavljati isporuke kako bi predvidjeli troškove registracije te ispravnog iskazivanja PDV-a na svojim proizvodima. Također, važno je naglasiti da bi trgovci, odnosno porezni obveznici iz Hrvatske koji već obavljaju prodaju putem interneta u Hrvatsku i zemlje Europske Unije, trebali obratiti pažnju na količinu prodanih proizvoda u zemlje EU kako bi bili svjesni potencijalnih obveza registracije za PDV te kako bi izbjegli kazne za nepravovremenu PDV registraciju.


CROWE HORWATH -> ARHIVA TEKSTOVA: 

->Outsourcing pravnih usluga: Dio poslovanja prepustite profesionalcima
->Revizija ne identificira porezne rizike - bitno je napraviti porezni pregled
->Što donose promjene u Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja
->Presjek: Porezne novosti koje se (po prvi puta) primjenjuju od 2015.
->Kupnja/prodaja i izgradnja/ održavanje industrijskog pogona
 >Kome se ukida porezni nadzor
->Što donosi novi Zakon o računovodstvu?
->Porezni i ostali aspekti internetske trgovine i kuponske prodaje
->Dopušteni manjkovi u trgovini
->Nove evidencije o radnicima i radnom vremenu
->Porezni dug: Možete li pregovarati i nagoditi se s Poreznom upravom?
->Benefiti zapošljavanja osoba s invaliditetom
->Porezni propisi: Što nas čeka od 1. siječnja 2015.?

->Što nas čeka u 2015. godini?
->Jeste li se pripremili na porezni nadzor?
->Kako najpovoljnije nabaviti automobil za potrebe društva
->Poslovni procesi i marketinške strategije: Svi izazovi rebrandinga
->Financijski pokazatelji uspješnosti poslovanja 
->Zakon o zaštiti potrošača: Sniženja postaju 'posebni oblici prodaje'
->Porezna politika: Izvještavanje na JOPPD obrascu
->Porezne promjene obilježile 2013.
->(Ne)plaćanje u roku i kada platiti?
->Sustav oporezivanja: Promet dobara u EU
->Kontrola poslovanja: Obaveza revizije u EU
->Elektronička komunikacija: Kazna za reklamiranje e-poštom?
->Otpis kamata i reprogram duga
->Oprost duga: Dugovi nas 'tjeraju' naprijed
->Koliko iznosi trošak fluktuacije zaposlenika?
->Za porez i javna davanja nema zastare
->Privlačni poticaji za nova ulaganja 
->Transferne cijene: Imate li potrebnu dokumentaciju? 
->Novo na tržištu - jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću 
->Fiskalne blagajne: kraj prodaje na crno ili samo skupi pokušaj? 
->Zakon o hrani: Hranimo se kaznama