• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Stres na poslu: Zadovoljstvo i sreća nasuprot sagorijevanju PDF Print E-mail
Monday, 25 July 2016 11:56

majda-medanicPozitivne i sretne misli, ljubav i poštovanje prema sebi i drugima, jesu najbrži put do uspjeha. Važno je shvatiti da nas sreća vodi u postignuće i generira uspješnost. U stanju sreće imamo više energije, kreativniji smo i motiviraniji, a to je stanje u kojemu možemo postići fenomenalne rezultate.

Piše: Majda Medanić, mag. psih., Tecumviva d.o.o. 

Pogledamo li oko sebe uočit ćemo da neki ljudi žive sretnim i uspješnim životom dok drugi doživljavaju neuspjeh. Neki imaju super posao i uspješnu karijeru, a neki rade posao koji ne vole. Neki rade jako puno, a neki puno manje. U svakom slučaju, na poslu provodimo većinu našeg vremena, zarađujemo za život i ako smo stalno nezadovoljni na poslu, teško ćemo biti zadovoljni izvan radnog vremena. Iako se posao obično definira kao ono što ljudi rade za novac kako bi imali od čega živjeti, posao koji radimo zapravo pridonosi našem osobnom identitetu, daje nam osjećaj vrijednosti, nezavisnosti i slobode. Mnogi ljudi definiraju sebe upravo onime što rade i čime se bave.

USMJERITE SE NA POZITIVNO

Prije 20-ak godina u psihologiji se pojavio pokret pozitivne psihologije koji naglašava ono što je u ljudima dobro, a ne ono što nije, odnosno istražuje ono što ljudi rade dobro i kako to uspijevaju činiti. Prema mnogim istraživanjima, utvrđeno je da zadovoljstvo i sreća na radnom mjestu ovise o načinu na koji osoba razmišlja o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Kada razmišljaju o prošlosti, sretni ljudi su zahvalni, ne gunđaju i spremi su oprostiti. Kada gledaju na sadašnji život, zadovoljstvo pronalaze u svom poslu: jako su angažirani, vide smisao u svom poslu i uvijek u njemu doživljavaju više pozitivnih nego negativnih trenutaka. Kada razmišljaju o budućnosti, optimistični su i puni nade te vjeruju da mogu i da imaju izbor. Postavljaju si ciljeve i ustrajni su u njihovom ostvarenju.

Međutim, da bi zaposlenik bio i uspješan mora imati jasne i motivirajuće upute za rad, mora znati na što se točno treba u poslu usmjeriti i kako će doći do svih resursa za najbolje obavljanje posla, a mora biti i okružen ljudima koji imaju dobre socijalne vještine. Općenito, umjesto da se usmjeravamo na svoje slabosti i pokušavamo ih ispraviti na bilo koji način, bolje bi bilo da se usmjerimo na ono u čemu smo dobri jer je to područje na kojem možemo najviše postići i zbog toga biti najzadovoljniji.

Na primjer, ukoliko je netko talentiran za rad s brojevima i računanje te uloži veliku količinu vremena i truda u to područje, vjerojatno će u tom poslu biti uspješan i zadovoljan. Ista količina vremena i truda uložena u neko drugo područje može, u najboljem slučaju, dati prosječne rezultate, a ukoliko ulaganje tolikog vremena i truda ne dovodi do očekivanog rezultata, rezultirat će nakon nekog vremena nezadovoljstvom i frustracijom. Pozitivne i sretne misli, ljubav i poštovanje prema sebi i drugima, jesu najbrži put do uspjeha. Važno je shvatiti da nas sreća vodi u postignuće i generira uspješnost. U stanju sreće imamo više energije, kreativniji smo i motiviraniji, a to je stanje u kojemu možemo postići fenomenalne rezultate.

SAGORIJEVANJE NA RADNOM MJESTU

sagorijevanjeIstovremena prisutnost više stresora na poslu te dugotrajna izloženost frustracijama dovodi do sindroma sagorijevanja na poslu – tzv. sindroma burnout, koji može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod zaposlenika. Stres vezan uz posao je situacija u kojoj čimbenici posla u interakciji s radnikom mijenjaju njegovo psihološko ili fiziološko stanje do te mjere da odstupa od normalnog funkcioniranja. Ti su čimbenici posljedica neodgovarajućih zahtjeva radne okoline, koji su u neskladu s mogućnostima zaposlenih. Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Sindrom sagorijevanja na poslu označava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada.

Psiholozi su relativno rano otkrili da je optimalno radno opterećenje za djelatnika uglavnom ono koje nije ni prelagano ni preteško – ako je prelagano, radnik se dosađuje, a ako je preteško, pojavljuje se serija simptoma koja može biti psihičke i fizičke naravi koji se najčešće povezuju sa sindromom sagorijevanja. Uslijed prevelikih očekivanja, kako svojih, tako i od šefova, povećanog radnog opterećenja i zanemarivanja komponente privatnog života, mogu se javiti određene zdravstvene tegobe izazvane kroničnim stresom (npr. visoki tlak, gastritis, kronične glavobolje), cinični stav prema tvrtki, kolegama, sebi i radnom učinku. Radnik koji pati od sindroma sagorijevanja je radnik smanjene radne efikasnosti, često sklon bolovanjima i „laka meta“ za razvoj depresije te sklon mijenjanju radne okoline.

Nažalost, nestabilna gospodarska situacija u Hrvatskoj pogoduje da se sagorijevanje sve češće pojavljuje, i to ne samo kod radnika, nego i kod upravitelja te vlasnika tvrtki. Dovoljno je da se učinjeni posao ne može naplatiti (što je vrlo česta situacija), pa da vlasnik tvrtke s jedne strane ostaje dužan plaću radnicima, s druge ostaje bez očekivane nagrade za učinjeni posao. Drugi mogući izvor sagorijevanja za poslodavca jest izazov nepopularnih odluka, odnosno donošenje i provođenje odluka koje nisu popularne, ali su nužne za nastavak funkcioniranja tvrtke.

FAZE SAGORIJEVANJA

Postoje 4 faze sindroma sagorijevanja:
Faza medenog mjeseca. Zaposlenike veseli posao, ispunjeni su entuzijazmom, osjećaju se ispunjeno, nijedan zadatak nije im pretežak.
Realnost. Zaposlenici uočavaju da ipak nije sve tako savršeno - šef im postavlja sve više i sve teže zadatke. Više se trude, rade napornije, ali razočarenje i frustracija postaju svakodnevica. Započinju ogovaranja i podmetanja na radnom mjestu, kući dolaze sve kasnije, a prekovremeni sati se ne plaćaju. Shvaćaju da ih posao ne zadovoljava ni socijalno ni financijski.
Faza razočaranja. Zaposlenici upadaju u zatvoreni krug - postaju umorni i nervozni, naglo mršave ili se debljaju te imaju problema sa spavanjem. Osjećaju ljutnju i krive druge za ono što im se događa. Otvoreno počinju biti kritični prema nadređenima i kolegama. Osjećaju se bespomoćno. Anksioznost i depresija postaju dio njihove svakodnevnice, često su bolesni.
Alarmna faza. Zaposlenici su iscrpljeni, njihove mentalne i fizičke rezerve su potrošene. Imaju osjećaj stalnog neuspjeha, gube samopouzdanje i vjeru u sebe. Osjećaju se nesposobnima da naprave bilo kakve promjene u svom životu. Život im se sada čini poprilično besmislenim i osjećaju konstantni očaj. Ova faza je ozbiljna i ako se ne potraži pomoć može ostaviti ozbiljne posljedice na zdravlje.

Prepoznajete li sebe?
Što vi možete učiniti kako biste izbjegli sindrom sagorijevanja?

- Možete ostati usredotočeni - koncentrirajte se na rad, argumentirajte svoje mišljenje i dokažite da ste u pravu;
- radite na jačanju samosvijesti i naučite reći 'NE';
- ako ne možete promijeniti posao, barem promijenite stav
- naučite postaviti granice i držite ih se;
- ne dopustite da vam posao zavlada životom - prekovremeni rad negativno će utjecati na vašu sposobnost da taj posao radite duže razdoblje;
- pronađite jedno ili dvoje kolega s kojima možete razgovarati i podijeliti svoje poteškoće;
- planirajte i organizirajte svaki dan;
- zadržite aktivan društveni život i nemojte se odricati svojih hobija.

Zdrav način života, odnosno mjere za poboljšanje zdravlja, dovode i do povećanja otpornosti na stres. Sastavni dio dobrog psihičkog zdravlja su i životna sreća, zadovoljstvo i dobro raspoloženje, na koje povoljno utječu kako dobri odnosi u obitelji, tako i na radnom mjestu i u slobodnom vremenu.


TECUMVIVA - ARHIVA TEKSTOVA:

->Najčešće pogreške intervjuera
->Mit o multitaskingu
->Preuzmite kontrolu nad svojim poslom
->Što izbjegavati na društvenim mrežama
->Zadaje li vam molba za posao muke? Imamo rješenje!
->Mjere aktivnih i pasivnih politika zapošljavanja

->Motivacija: Mislite da možete - i moći ćete!
->Pregovaračke vještine: Prijedlozi i ustupci moraju biti uvjetovani
->Timskim radom do boljih rezultata
->Mobbing - nedopustivo narušavanje dostojanstva
->Iz sivila u bolje sutra
->Kakve radnike trebamo?
->Rat za talente je počeo!
->Rad na crno - neisplativ svima 
->Uvođenje mentorskih programa
->Aktivno traženje posla - posao sam po sebi
->Kako nagraditi angažman zaposlenika
->Proaktivnost i poduzetnost: Jeste li sanjar ili činitelj?
->Zbrinjavanje viška radnika - izbor ili obaveza?
->Poslovna politika: Kako do veće plaće?
->Razgovor za posao: Kako odabrati novog zaposlenika
->Razgovor za posao: Zaposlite me(ne)!
->Kritika u tuđim cipelama
->Uštedite novac bontonom!
->Organizacijskom kulturom do pozitivne klime 
->Zakon o radu: Kako poslovati u moru propisa
->Zašto trebamo opise radnih mjesta