• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Samoposlužna blagajna hrvatskim je kupcima još uvijek - samo pomoćna PDF Print E-mail
Thursday, 10 November 2016 17:24

samoposluzne-blagajne 2Samoposlužne tehnologije su tehnološka rješenja koja omogućavaju potrošačima korištenje usluga bez izravne podrške i pomoći prodajnog osoblja. Budući da su potrošači danas spremni sve manje vremena provesti u kupovini, a zahtijevaju sve više informacija o proizvodima koje kupuju, glavni motivi za uvođenje samoposlužne tehnologije u prodavaonice su pružiti kupcima veći izbor te ubrzati proces kupovine.

Piše:
Kristina Kljajić, mag.oec., Sveučilišni diplomski studij Poslovne ekonomije, smjer Trgovina, EFZG

Razvoj informatičkih i komunikacijskih tehnologija uzrokovao je velike promjene na maloprodajnom tržištu. Trgovci su prisiljeni internacionalizirati svoje poslovanje te u svrhu privlačenja potrošača uvoditi inovacije, kako u asortiman tako i u način posluživanja, dostavu i naplatu kupovine. Tu se javlja prostor, a i potreba za uvođenjem tehnoloških inovacija poput samoposlužne tehnologije u maloprodajni poslovni proces. Samoposlužne tehnologije su tehnološka rješenja koja omogućavaju potrošačima korištenje usluga bez izravne podrške i pomoći prodajnog osoblja.

Budući da su potrošači danas spremni sve manje vremena provesti u kupovini, a zahtijevaju sve više informacija o proizvodima koje kupuju, glavni motivi za uvođenje samoposlužne tehnologije u prodavaonice su pružiti kupcima veći izbor te ubrzati proces kupovine. Samoposlužna blagajna, jedan od oblika samoposlužne tehnologije unutar prodavaonice, je aparat na kojem potrošači sami skeniraju proizvode koje su izabrali, spreme ih u vrećice te sami plate račun. U cjelokupan proces kupovine prodajno osoblje gotovo da i nije uključeno, no ukoliko potrošači zatrebaju pomoć prilikom korištenja samoposlužne blagajne na raspolaganju im je jedan od prodajnih asistenata koji nadzire blagajne.

Prema istraživanju objavljenom od strane globalne istraživačke kuće RBR, u 2008. godini broj globalno rasprostranjenih samoposlužnih blagajni iznosio je 90.000, a 2011. godine 166.800, što znači da je stopa godišnjeg rasta iznosila 25%. Za 2015. godinu prognoziralo se da će se taj broj udvostručiti te iznositi 381.800 (Grafikon). Osim navedenog, postoji veliki broj različitih oblika samoposlužnih tehnologija u maloprodaji poput elektroničke trgovine, prijenosnih skenera, samonaplatnih tunela, transakcijskih kioska, PSA uređaja, RFID tehnologije i dr.

samoposluzna-blagajnaSAMOPOSLUŽNE TEHNOLOGIJE U HRVATSKOJ

Mogućnost primjene samoposlužne tehnologije na hrvatskom tržištu je oskudna. Unutar prodavaonica koriste se samoposlužne blagajne i prijenosni skeneri, a izvan prodavaonice danas sve popularnija elektronička trgovina robe široke potrošnje. Mogućnost kupovine uz pomoć samoposlužne blagajne imaju dva maloprodajna lanca - Konzum i Plodine, a prijenosnim skenerom i online kupovinu robe široke potrošnje samo jedan maloprodajni lanac - Konzum. Danas je Konzum u 24 svoja centra instalirao nešto više od stotinu samoposlužnih blagajni. O posebnosti uvođenja samoposlužnih blagajni na hrvatsko tržište govori podatak da je za te potrebe po prvi puta sustav razvijen za nacionalnu valutu male države poput Hrvatske. U svrhu otkrivanja prihvaćenosti samoposlužnih blagajni od strane hrvatskih potrošača, razloga korištenja odnosno nekorištenja samoposlužnih blagajni te prikupljanja ideja za njena moguća unaprjeđenja provedeno je istraživanje metodom fokus grupe.

PRIHVAĆENOST SAMOPOSLUŽNIH BLAGAJNI

Radi bolje usporedbe i analize podataka ispitanici su bili podijeljeni u dvije fokus grupe, odnosno na korisnike i nekorisnike samoposlužne blagajne. Istraživanjem su se ispitivali:
1. osobnost i tehnološka spremnost korisnika samoposlužne blagajne;
2. učestalost kupovine samoposlužnom blagajnom i način plaćanja;
3. stavovi korisnika o prednostima i nedostatcima samoposlužne blagajne;
4. stavovi korisnika samoposlužne blagajne o sigurnosti osobnih podataka;
5. stavovi korisnika samoposlužne blagajne o tehničkim podrškama;
6. stavovi korisnika samoposlužne blagajne o njezinom utjecaju na smanjenje prodajnog osoblja;
7. stavovi korisnika samoposlužne blagajne o njezinom mogućem unapređenju i
8. stavovi korisnika samoposlužnih blagajni o ostalim samoposlužnim tehnologijama u maloprodaji.

Bitno je naglasiti da su svi ispitanici druge fokus grupe, odnosno nekorisnici samoposlužne blagajne, najmanje jednom kupovali uz pomoć samoposlužne blagajne. Ispitanici obje fokus grupe (korisnici i nekorisnici samoposlužne blagajne) smatraju da su društveni tipovi osobe te vole koristiti tehnologiju. Bitna razlika između ispitanika, što se njihove osobnosti tiče je u tome što nekorisnici samoposlužne blagajne imaju veću tendenciju prema komuniciranju s prodajnim osobljem nego korisnici samoposlužne blagajne. Korisnici samoposlužne blagajne kupuju uz pomoć samoposlužne blagajne gotovo prilikom svake kupovine, ovisno o dužini reda na tradicionalnoj blagajni i broju proizvoda koji žele kupiti (do 10 proizvoda), za iznos do 200 kuna, a većina ih preferira kartično plaćanje zbog praktičnosti i jednostavnosti.

Ispitanici obje fokus grupe nemaju stah od krađe osobnih podataka te smatraju da kupovina uz pomoć samoposlužne blagajne ne donosi veći rizik krađe osobnih podataka od kupovine na tradicionalnoj blagajni. Prednosti samoposlužne blagajne koje ispitanici izdvajaju su: besplatne vrećice, privatnost, smanjenje gužve u prodavaonici, smanjenje troška ili bolja raspodjela prodajnog osoblja, ubrzavanje procesa kupovine ako se kupuje manji broj proizvoda i ne pojavi tehnička pogreška. Nedostatci samoposlužne blagajne koje ispitanici izdvajaju su velik broj tehničkih pogrešaka, problemi s vaganjem proizvoda, olakšana krađa proizvoda, otežana kupovina alkoholnih pića i cigareta te proizvoda veće vrijednosti koji imaju zaštitu koju prodajno osoblje mora ukloniti, otežano ostvarivanje dodatnih poklona (npr. čaša), prodajno osoblje nije uvijek na samoposlužnim blagajnama, nedostatak osobnog kontakta, blagajnik može dati dodatne informacije o akcijama i popustima dok samoposlužna blagajna ne može.

PRIJEDLOZI ISPITANIKA

Što se tiče mogućnosti unaprjeđenja samoposlužne blagajne, ispitanici predlažu veći prostor za kupovinu i pakiranje, mogućnost skeniranja glomaznih proizvoda, tehnički potkovan kadar kao ispomoć na blagajnama koji bi bio uvijek prisutan, dodatne upute za kartično plaćanje, ograničenje broja proizvoda kod kupovine na samoposlužnoj blagajni, rješavanje problema s vaganjem (voće, povrće), veći broj prodajnog osoblja na samoposlužnoj blagajni, pomoć prodajnog osoblja kod kupovine prvi put, jasnije upute za korištenje, dodatni popust za kupovinu na takvoj blagajni, mogućnost kupovine na turističkim mjestima u Hrvatskoj. Ispitanici obje grupe ne koriste drugu samoposlužnu tehnologiju u maloprodaji, a zainteresirani su za tehnologiju s kojom nema potrebe za vađenjem proizvoda iz košarice nego se svi željeni proizvodi automatski skeniraju ili za tehnologiju koja uspoređuje cijene artikala te im nudi cjenovno povoljniju varijantu proizvoda.

ZAKLJUČAK

Analizom dobivenih rezultata dolazi se do zaključka da samoposlužna blagajna još uvijek nije u potpunosti prihvaćena od strane hrvatskih potrošača te da se na nju gleda isključivo kao na pomoćnu blagajnu. Ispitanici smatraju da je ona namijenjena za kupovinu manjeg broja artikala te je postavljena u svrhu smanjenja reda na tradicionalnoj blagajni. Prilikom kupovine uz pomoć samoposlužne blagajne, tehničke pogreške su učestale, što je navedeno kao glavni razlog njezina nekorištenja. Upravo zbog velikog broja tehničkih pogrešaka i dalje je potrebna prisutnost ljudskog faktora te ispitanici smatraju da u kratkom roku neće doći do smanjenja prodajnog osoblja unutar prodavaonice.

 

FMCG Plus - ARHIVA TEKSTOVA:

->Tajna kupovina: Gužva tijekom sezone utječe na kvalitetu usluge trgovaca
->Demografski trendovi utječu na promjene u trgovini
->Porezni rizici pri davanju gratis proizvoda ili prodaji s popustom
->Mergers & Acquisitions: Kako prodati Vaš biznis?
->Budite svaki dan 'in touch' s kupcima
->Trgovina namirnicama: Top 5 globalnih trendova u 2016.
->Kupcima najvažnije posebne akcije i stjecanje dodatnih pogodnosti prilikom kupovine
->DOP je tradicionalni dio osnovne djelatnosti vodećih europskih trgovaca
->Tržište duhana u Hrvatskoj
->Deklaracije: Potrošači žele 'čiste' etikete
->Roba široke potrošnje na benzinskim postajama
->Lokacija, lokacija i lokacija
->MasterCard: Razvijamo napredna rješenja plaćanja
->Sustavi upravljanja u prehrambenoj industriji
->Izvorni tradicijski proizvodi: Hrvatska hrana - dio tradicije Europe