• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Izazov upravljanja različitim generacijama zaposlenika PDF Print E-mail
Monday, 27 February 2017 14:06

majda-medanicRazličitost generacija može donijeti potrebnu heterogenost na radnom mjestu, ali također dovesti do potencijalnih sukoba i komplikacija kada zaposlenici različitih generacija trebaju raditi zajedno. Upravo zbog toga je važno kvalitetno upravljanje različitim generacijama.

Piše: Majda Medanić, mag. psih., Tecumviva d.o.o.

Stručnjaci koji rade u ljudskim resursima, kao i rukovoditelji, danas su pred velikim izazovom upravljanja različitostima. Jedna od svakodnevnih situacija s kojima se susreću je rad s pripadnicima različitih generacija zaposlenika, budući da i oni sami pripadaju različitim generacijama. U organizacijama se danas mogu naći pripadnici i do četiri različite generacije koje se razlikuju u temeljnim osobinama. Vještine i potencijal više ne koreliraju s godinama i iskustvom, tako da su poštovanje prema jedinstvenim idejama i perspektivama drugih važniji nego ikad. Prema brojnim autorima (Zemke, Raines i Filipczak, 2000., Harrington, 2009., King, 2009.), zaposlenici 20. stoljeća mogu se podijeliti na četiri 'generacije'. Svaku od tih generacija karakterizira odrastanje u konkretnim društvenim, ekonomskim i političkim okruženjima. Upravo to se reflektira na njihov odnos prema radu, prema autoritetu, ambiciji, motivaciji te lojalnosti poslodavcu. To su:

Tradicionalisti (Veterani, Tiha generacija) – rođeni su u razdoblju od 1922. do 1943. godine, uglavnom prije Drugog svjetskog rata i prve uspomene i utjecaji su im povezani s ratom. Povezano s okolnostima u kojima su odrastali, opisuje ih se kao osobe koje vjeruju u logiku, izrazito su disciplinirani, vole konzistentnost i vjeruju u pravdu i zakone te su konformisti. Vrlo su odani, imaju razvijenu radnu etiku, lojalni su te poštuju autoritet i pravila. Oni teže autokratskom stilu vođenja, uglavnom preuzimaju odgovornost, delegiraju i donose većinu odluka samostalno, nisu skloni timskom radu te preferiraju hijerarhijski pristup menadžmentu. Danas je većina Tradicionalista u mirovini, ali jedan dio je još uvijek na radnom mjestu. Na poslu su: stabilni, orijentirani na detalje, odani, predani radnici, neskloni promjenama.

Baby-boom generacija (Boomersi)– rođeni su između 1943. i 1960. godine, nakon Drugog svjetskog rata i odrasli su u razdoblju izrazitog optimizma, velikih prilika i napretka. Može se reći da su timski igrači, vole priznanja i očekuju da će biti dobro plaćeni za svoj rad. Članovi ove generacije 'žive da bi radili', fleksibilni su, korisni timu i uvijek su spremni raditi prekovremeno. Oni preferiraju participativni stil vođenja. Vrlo su optimistični i idealisti. Postižu uspjeh izazivanjem autoriteta. Stvaraju otvorene komunikacijske linije. Na poslu su: orijentirani na kupca, dobri u odnosima, žele postići maksimum, dobri timski igrači, osjetljivi na kritiku te usmjereni na proces, a ne na rezultat.

Generacija X (Izgubljena generacija) – rođeni su u razdoblju od 1960. do 1980. godine, nakon bljeska Baby-boom generacije i u njenoj sjeni. Važnija im je ravnoteža između poslovnog i obiteljskog života pa se za ovu generaciju može reći da 'radi kako bi živjela'. Na poslu cijene demokratski stil vođenja i ne vole stroga pravila, koja nameće Baby-boom generacija, i osjećaj obveze, koji nameću Tradicionalisti, pa upravo zbog toga vole raditi u timovima koje sami formiraju. Za Generaciju X je mnogo važnije zadovoljstvo poslom od napredovanja i to zbog toga jer su usmjereni na život izvan posla – obitelj, dom, životni stil i ostale interese koji su im u odnosu na posao jednako važni (ako ne i važniji). Ipak, možda i najvažnija razlika u odnosu na prijašnje generacije je da je Generacija X tehnološki osviještena. Oni su više skeptični nego druge generacije. Ne vjeruju institucijama i cijene individualizam. Važna im je ravnoteža rada i života. Na poslu su: prilagodljivi, samostalni, ali nestrpljivi i cinični.

Generacija Y (Milenijanci, Nexters generacija, Internet generacija)– rođeni su između 1980. i 2000. godine, a roditelji su im pripadnici Baby-boom generacije ili rani pripadnici Generacije X. Odrasli su u visokotehnološkom, optimističnom vremenu. Poznati su i kao 'digitalna generacija' jer nisu iskusili svijet bez tehnologije. Na ovu generaciju značajan utjecaj imao je razvoj novih medija, mogućnost trenutačne komunikacije putem društvenih mreža, računalna i internetska tehnologija. Vrijednosti generacije Y temelje se na ravnoteži između posla i života. Na listi njihovih prioriteta je napredak u karijeri i više putovanja, a na poslu žele priznanje za svoj rad. Oni pristupaju poslu sa spoznajom da će promijeniti mnogo poslodavaca, a i vrstu poslova koji obavljaju. Oni su izvrsni, pouzdani i zahtjevni, ali posao nije sve što žele od života. Žele imati vremena za prijatelje, obitelj, hobije i druge sitne užitke. Žele izazov, strast, iskustvo, novo znanje. To je jedna od najbrojnijih generacija u povijesti i trenutačno najveća pojedinačna generacijska skupina u radnoj snazi koja donosi promjenu i novu poslovnu kulturu. Možda ih nema mnogo kao poslodavaca, ali zato danas svaki treći posloprimac pripada ovoj generaciji.

GENERACIJA Z

Postoje i nove generacije koje još nisu postale dio radne snage, a često se spominju u literaturi. To je Generacija Z (Generacija 2020) čiji su pripadnici rođeni krajem devedesetih godina i odrasli su s novom tehnologijom, u hiper-umreženom svijetu, a mnogi od njih su se prije početka osnovne škole susreli s društvenim mrežama. Predviđa se da će ova grupa biti više ekološki osviještena od prethodnih generacija i da će ih obilježiti visok stupanj nepovjerenja prema korporacijama zbog čega će biti više skloni mijenjaju posla i/ili karijere. Pripadnici Generacije Z brzo prelaze s jednog zadatka na drugi i pridaju više pažnje brzini nego točnosti. Na poslu su: sposobni obavljati više zadataka u isto vrijeme, fleksibilni, pametni, tolerantni na različitosti.

Neki autori smatraju da će oni koji su rođeni iza 2010.godine spadati u Generaciju Alfa te da će to biti najprilagođenija generacija do sada.

INTEGRIRANI I CIJENJENI POJEDINCI

S obzirom da su rukovoditelji obično zaduženi za adekvatno funkcioniranje timova te da upravljaju njihovim emocionalnim, mentalnim i fizičkim resursima, dobro je da su i sami upoznati s različitošću pojedinih generacija, kako bi i sami bolje razumjeli način na koji pojedine generacije funkcioniraju. Različitost generacija može donijeti potrebnu heterogenost na radnom mjestu, ali također dovesti do potencijalnih sukoba i komplikacija kada zaposlenici različitih generacija trebaju raditi zajedno. Upravo zbog toga je važno kvalitetno upravljanje različitim generacijama.

Temeljni cilj svake organizacije trebao bi biti kreiranje organizacijske kulture u kojoj se svaki pojedinac osjeća jednako integriranim te da se svaki pojedinac jednako cijeni i poštuje, da ima jednaku šansu za razvoj, izražavanje svojeg stajališta i utjecaj na odluke te jednak pristup svim organizacijskim formalnim i neformalnim mrežama i resursima.

Razumijevanje svake generacije i izazova koje generacijska različitost nosi je neizmjerno važno jer se samo takvi poslodavci mogu prilagoditi multigeneracijskoj radnoj snazi te će tako moći privući i zadržati najkvalitetnije zaposlenike.

 

TECUMVIVA - ARHIVA TEKSTOVA:

->Obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu
->Adekvatna, pravodobna i učinkovita zaštita na radu
->Odgađanje izvršavanja zadataka: Prokrastinacija naša svagdašnja
->Stres na poslu: Zadovoljstvo i sreća nasuprot sagorijevanju
->Preuzmite kontrolu nad svojim poslom
->Što izbjegavati na društvenim mrežama
->Zadaje li vam molba za posao muke? Imamo rješenje!
->Mjere aktivnih i pasivnih politika zapošljavanja

->Motivacija: Mislite da možete - i moći ćete!
->Pregovaračke vještine: Prijedlozi i ustupci moraju biti uvjetovani
->Timskim radom do boljih rezultata
->Mobbing - nedopustivo narušavanje dostojanstva
->Iz sivila u bolje sutra
->Kakve radnike trebamo?
->Rat za talente je počeo!
->Rad na crno - neisplativ svima 
->Uvođenje mentorskih programa
->Aktivno traženje posla - posao sam po sebi
->Kako nagraditi angažman zaposlenika
->Proaktivnost i poduzetnost: Jeste li sanjar ili činitelj?
->Zbrinjavanje viška radnika - izbor ili obaveza?
->Poslovna politika: Kako do veće plaće?
->Razgovor za posao: Kako odabrati novog zaposlenika
->Razgovor za posao: Zaposlite me(ne)!
->Kritika u tuđim cipelama
->Uštedite novac bontonom!
->Organizacijskom kulturom do pozitivne klime 
->Zakon o radu: Kako poslovati u moru propisa
->Zašto trebamo opise radnih mjesta