• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Veliki broj radnih sati ne garantira učinkovitost i produktivnost PDF Print E-mail
Monday, 20 March 2017 14:47

dijana-klekar-nova2Ukoliko se naš mozak fokusira na jedan zadatak koji moramo odraditi u mogućnosti smo otkloniti sve što nas ometa od onoga što je važno. Ukoliko našem mozgu damo više zadataka od jednom, izrazito lako ga je omesti pri čemu on kombinira zadatke sa svim onim što nas ometa. Zaključak ovog istraživanja je da moramo prestati raditi više stvari odjednom i eliminirati ono što nas ometa u radu.

Piše: Dijana Fazlić, direktorica društva Tecumviva d.o.o.

Jedna od stalnijih konstanti u našim životima zacijelo je vrijeme koje provodimo radeći na poslu, odnosno radno vrijeme. Razlog zbog kojeg radimo 8 sati dnevno nije rezultat nikakvog posebnog znanstvenog rada ili istraživanja. Naime, davne 1810. godine Robert Owen pokrenuo je kampanju za osmosatno radno vrijeme pod sloganom „Osam sati rada, osam sati rekreacije i osam sati odmora“. Ford Motor Company bila je jedna od prvih kompanija koja je 1914. godine smanjila standardno radno vrijeme na 8 sati i pritom povećala plaće svojih radnika, što je rezultiralo povećanjem produktivnosti, a Ford je u roku od dvije godine udvostručio svoj profit. Uspjeh Forda potaknuo je i ostale kompanije da usvoje osmosatno radno vrijeme kao standard za svoje zaposlenike. I to je razlog radi kojeg, već više od jednog stoljeća, radimo 8 sati na dan. No ovaj trend se u nekim zemljama početkom 21. stoljeća počeo mijenjati.

KOLIKO HRVATI RADE?

Koristeći dostupne statističke izvještaje objavljene na web stranici Organisation for economic and co-operation and development OECD.Stat radnici Njemačke na poslu su 2015. godine proveli radeći 1.371 radni sat, Nizozemske 1.419, Francuske 1.482, Švicarske 1.590, Austrije 1.625, Slovenije 1.676, Italije 1.725, Poljske 1.963, a Grčke 2.042 sata. Hrvatska Zakonom o radu ima propisan 40 satni radni tjedan ili u prosjeku 174 sata mjesečno. Ukupni godišnji fond radnih sati u prosjeku iznosi 2.080 sati od čega su 2.008 radni sati, a 72 sata su sati blagdana na koje ne radimo. Kada od ukupnog fonda radnih sati oduzmemo prosječno 192 sata koje koristimo za godišnji odmor, na poslu ćemo radeći u prosjeku provesti ukupno 1.816 sati godišnje. Dakle, radimo, ili bolje rečeno, na poslu provedemo 24 dana više od naših susjeda iz Slovenije, odnosno 55,6 dana više od njemačkih radnika. Očito je da vrijeme koje provedemo na poslu nema veći utjecaj na učinkovitost i produktivnost jer je Njemačka, u kojoj radnici na radu provedu najmanje radnih sati, jedna od najuspješnijih država Europe, a Grčka se, u kojoj radnici rade 28 dana više od nas, nalazi u teškoj ekonomskoj krizi.

LJUDI NISU STROJEVI

U čemu je tajna? Jesu li njemački radnici Supermani? Za uspješan i učinkovit rad potrebno je razumjeti i poštivati ljudsku prirodu. U odnosu na strojeve koji mogu raditi bez prestanka, ljudi, odnosno ljudski mozak, može biti usredotočen na zadatak maksimalno 90 do 120 minuta, nakon čega treba pauzu od 20 do 30 minuta kako bi se obnovio za slijedeći zadatak. Ovaj ritam jako dobro znaju svi koji se bave organizacijom treninga i radionica. Ako ste ikada bili na nekom treningu ili edukaciji, zacijelo ste primijetili da su predavanja podijeljena u četiri bloka od koji svaki traje maksimalno 90 do 120 minuta, a nakon svakog bloka radi se pauza. Na ovaj način treneri, odnosno predavači osiguravaju da grupa ostane usredotočena na sadržaj i da ima dovoljno energije za rad. U zanimljivom istraživačkom projektu Justin Gardner otkrio je da naš mozak u procesu fokusiranja na zadatak koristi dva koraka: prvo vidimo nejasnu sliku koja polako počinje dolaziti u fokus, a zatim se fokusiramo i počinjemo raditi. Ukoliko se naš mozak fokusira na jedan zadatak koji moramo odraditi u mogućnosti smo otkloniti sve što nas ometa od onoga što je važno. Ukoliko našem mozgu damo više zadataka od jednom, izrazito lako ga je omesti pri čemu on kombinira zadatke sa svim onim što nas ometa. Zaključak ovog istraživanja je da moramo prestati raditi više stvari odjednom i eliminirati ono što nas ometa u radu.

KAKO ANGAŽIRATI RADNIKE DA RADE BOLJE

Kompanija Towers Watson u istraživanju provedenom 2012. godine na više od 32.000 radnika došla je do zanimljivih podataka zašto su neki radnici angažiraniji i u kraćem radnom vremenu rade bolje i više od drugih. Najbolje rezultate imale su one kompanije koje su uspjele osigurati tri osnovne potrebe svojih zaposlenika, i to:

- Brigu za dobrobit radnika – Radnici koji su svakih 90 minuta bili poticani da naprave pauzu izjavili su da su 30% bolje fokusirani na posao od onih koji nisu uzimali pauzu ili su imali samo jednu pauzu na dan. Kod ovih radnika kreativni kapacitet je bio 50% veći od ostalih, a zdravstveno stanje 46% bolje od ostalih. Radnici koji su radili 40 i više sati, što su duže radili lošije su se osjećali i bili su manje produktivni. Nasuprot tome, radnici koji su od strane nadređenih poticani da uzmu pauzu iskazali su 100% veću lojalnost kompaniji, a 50% je izrazilo da radi u kompaniji koja brine za njihovu dobrobit.

- Osjećaj vrijednosti – Osjećaj da nadređeni brine o radniku imao je najveći utjecaj na osjećaj povjerenja i sigurnosti radnika. Radnici koji su izrazili da imaju podršku svojih nadređenih, za 1,3 puta je vjerojatnije da će ostati u kompaniji i 67% više su angažiraniji na poslu od radnika koji nemaju podršku nadređenog.

- Fokusiranost na zadatak – Samo 20% ispitanika izjavilo je da su u mogućnosti fokusirati se na jedan zadatak u određenom vremenu, radi čega su ovi radnici 50% angažiraniji na poslu od ostalih radnika. Slično tome, samo jedna trećina radnika izjavila je da su u mogućnosti učinkovito odrediti prioritetne zadatke, radi čega su bili 1,6 puta bolje usredotočeni na zadatak u određenom vremenu.

Nije važno koliko sati smo na poslu, već koliko sati stvarno radimo!

 

TECUMVIVA - ARHIVA TEKSTOVA:

->Izazov upravljanja različitim generacijama zaposlenika
->Obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu
->Adekvatna, pravodobna i učinkovita zaštita na radu
->Odgađanje izvršavanja zadataka: Prokrastinacija naša svagdašnja
->Stres na poslu: Zadovoljstvo i sreća nasuprot sagorijevanju
->Preuzmite kontrolu nad svojim poslom
->Što izbjegavati na društvenim mrežama
->Zadaje li vam molba za posao muke? Imamo rješenje!
->Mjere aktivnih i pasivnih politika zapošljavanja

->Motivacija: Mislite da možete - i moći ćete!
->Pregovaračke vještine: Prijedlozi i ustupci moraju biti uvjetovani
->Timskim radom do boljih rezultata
->Mobbing - nedopustivo narušavanje dostojanstva
->Iz sivila u bolje sutra
->Kakve radnike trebamo?
->Rat za talente je počeo!
->Rad na crno - neisplativ svima 
->Uvođenje mentorskih programa
->Aktivno traženje posla - posao sam po sebi
->Kako nagraditi angažman zaposlenika
->Proaktivnost i poduzetnost: Jeste li sanjar ili činitelj?
->Zbrinjavanje viška radnika - izbor ili obaveza?
->Poslovna politika: Kako do veće plaće?
->Razgovor za posao: Kako odabrati novog zaposlenika
->Razgovor za posao: Zaposlite me(ne)!
->Kritika u tuđim cipelama
->Uštedite novac bontonom!
->Organizacijskom kulturom do pozitivne klime 
->Zakon o radu: Kako poslovati u moru propisa
->Zašto trebamo opise radnih mjesta