• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Godišnji odmor – odmaranje ili ne? PDF Print E-mail
Tuesday, 27 June 2017 16:06

majda-medanicVećina ljudi doživljava godišnji odmor kao vrstu „bijega“ , a samo neki uspijevaju u transformaciji iz radne rutine u odmor. Smatra se da se tek 20% zaposlenika aktivno odmara ne vodeći računa o radnim zadacima. Većina je opterećena problemima s posla i taj psihološki teret kontinuirano nosi sa sobom.

Piše: Majda Medanić, mag. psih., Tecumviva d.o.o.

Godišnji odmor u najširem smislu označava razdoblje godine u kojem zaposlena osoba privremeno prestaje sa svojim redovnim poslovnim aktivnostima, najčešće u svrhu odmora i rekreacije. Godišnji odmor se razlikuje i od vikenda i od blagdana, s obzirom da je u pravilu vezan uz pojedinca ili određenu grupu, a ne cijelo društvo. Koncept godišnjeg odmora u modernom smislu potječe iz 20. stoljeća kada su industrijalizacija i urbanizacija omogućili stvaranje moderne srednje i radničke klase koja si je mogla priuštiti godišnji odmor, dotada isključivo dostupan najimućnijim dijelovima društva. On se obično koristi za izlete i turistička putovanja, a radna zakonodavstva većine modernih država poslodavcima nameću obavezu da svojim redovnim zaposlenicima daju određeni broj dana u godini za godišnji odmor. Opseg tih prava i način korištenja, pak, varira u odnosu na određene države, tvrtke i pojedince.

FAZE GODIŠNJEG ODMORA

Idealan godišnji odmor je onaj poslije kojeg je čovjek toliko odmoran i zadovoljan da se zaželi povratka poslu i svojim redovnim aktivnostima. Ali kako to postići? Ovakav godišnji odmor izgleda potpuno nedostižno mnogima koji su upregnuti u svakodnevicu. Iako svako ima pravo na ovakav odmor, rijetki su oni koji ga mogu ostvariti. Prema nekim autorima, godišnji odmor ne bi smio trajati kraće od tri tjedna, jer je toliko vremena potrebno da se dođe do željenog stanja odmorenosti.

Većina ljudi tijekom korištenja godišnjeg odmora prolazi kroz tri faze.

• Prva faza je “izlazak iz energetskog minusa”, a za nju je tipično da se ljudi pasivno odmaraju tako što, na primjer, puno više vremena provode u spavanju nego što je to za njih uobičajeno. Odmaranje je negativno definirano – kao odsustvo onih djelatnosti koje su dovele do umora i zasićenosti te kao vraćanje u energetsku normalu.

• U drugoj fazi ljudi stavljaju naglasak na uživanje i zabavu, a zabava je pozitivno definirana, kao aktivnost u kojoj ljudi uživaju zato što se žele njome baviti. Zabava nas puni životnom energijom.

• Konačno, treća faza godišnjeg odmora je ona kada sve to pomalo dosadi osobi tako da ona sve više misli na povratak u redovan život i na uobičajene aktivnosti.

Ono što kod čovjeka u današnje vrijeme u najvećoj mjeri ometa ovaj proces odmaranja je on sam, odnosno njegov osjećaj dužnosti i poistovjećivanje s vlastitom poslovnom ulogom. To znači da iako se fizički nalazi na godišnjem odmoru, mentalno se nastavlja baviti svojim svakodnevnim obavezama. A ovakav mentalni stav izaziva i odgovarajuće emocije. Zato neke ljude i na odmoru u ranu zoru budi razmišljanje o poslovnim problemima i međuljudskim odnosima. Upravo taj “unutrašnji glas” je onaj dio nas koji nam ne dozvoljava da se odmorimo. Zato je najvažnije da, kada krećemo na odmor, da ga sami sebi dopustimo, da priznamo sebi da smo ga zaslužili te da imamo pravo na njega.

MOTIVI ZA GODIŠNJI ODMOR

Postoji puno istraživanja koja se bave temom rada i učinka, ali istraživanja koja se bave temom odmora ima puno manje. Međutim, rezultati takvih istraživanja pokazali su da se ljudi razlikuju u načinu kako doživljaju svoj odmor te da taj doživljaj nije isti tijekom cijelog života, već da ovisi o dobi i konkretnoj životnoj fazi. Ljudima se mijenjaju životni ciljevi i očekivanja te im je i životno iskustvo drugačije. Upravo prema tome postoje i različiti motivi za odlazak na odmor. To su:

• Socijalni – ljudi imaju potrebu za socijalnom interakcijom, stoga vide putovanja kao priliku za jačanje međusobnih odnosa, obiteljskih i prijateljskih, te priliku za upoznavanje novih ljudi. Takva motivacija je češća kod mlađih ljudi.

• Intelektualni – odmor se doživljava kao prilika za otkrivanje novih poticaja, mjesta, stvaranje novih doživljaja, iskustava, učenje novih informacija o svijetu i životu.

• Razvoj kompetencija – ljude zanima koliko su vješti u određenim aktivnostima ili sportovima. To može biti razlog zašto neke osobe vole odabrati natjecanja ili (ekstremne) sportove kao svoj način provođenja slobodnog vremena.

• Bijeg (izbjegavanje podražaja/informacija) – neki ljudi pak preferiraju za vrijeme godišnjih odmora otići iz grada na, primjerice, osamljeni otok jer su zasićeni svakodnevnim „bombardiranjem“ informacijama i biraju okolinu koja je smirujuća, mjesta gdje nema puno ljudi, daleko od gradske gužve, ponekad i od civilizacije.

• Traženje ugode – godišnji odmor može biti izvor zadovoljstva, stoga se neki ljudi odlučuju za odmor u welness centru, na egzotičnom otočju ili nekom drugom mjestu gdje smatraju da mogu u potpunosti uživati.

• Oporavak – neki ljudi osjećaju da su puno radili, da su fizički ili psihički iscrpljeni i imaju potrebu „napuniti baterije“. Njihov motiv je povratiti izgubljenu energiju.

• Ambicija – ova vrsta motivacije se sreće nešto rjeđe i to najčešće među mlađom populacijom. Ljudi koji nastoje biti vrlo uspješni u svom poslu doživljavaju praznike kao priliku za učenje znanja i vještina koje im kasnije u praksi mogu koristiti. Stoga znaju odabrati u programu svog odmora učenje stranog jezika, ljetnu školu, stručne edukacije i sl.

Većina ljudi doživljava godišnji odmor kao vrstu 'bijega' , a samo neki uspijevaju u transformaciji iz radne rutine u odmor. Smatra se da se tek 20% zaposlenika aktivno odmara ne vodeći računa o radnim zadacima. Većina je opterećena problemima s posla i taj psihološki teret kontinuirano nosi sa sobom. Radoholičari, kao posebna skupina, vide godišnji odmor kao priliku za nadoknadu zaostataka u poslu ili jednostavno kreiraju novi posao. Ljudi koji najviše uživaju u godišnjem odmoru su oni koji najviše uživaju u poslu, a oni koji ne nalaze zadovoljstvo u svom poslu, najčešće ga niti ne nalaze na odmoru.

PRIPREMITE SE ZA ODMOR

Prije nego što krenete na godišnji odmor, pokušajte završiti što je moguće više stvari. Ukoliko imate aktualne projekte s klijentima ili kolegama koje ne možete završiti prije odmora, obavijestite ih o tome da odlazite i obvezno naglasite koliko ćete biti odsutni da i oni mogu uskladiti svoje obveze shodno vašima. Također je neophodno da na svom mailu podesite opciju automatskog odgovora (auto reply) jer će tako svi koji nisu obaviješteni o vašem odlasku, a trebate im zbog nečega, znati da ne računaju na vašu suradnju dok se ne vratite ili će se za hitne slučajeve obratiti osobi na koju ih uputite u automatskom odgovoru. Isto tako, prije odlaska bilo bi poželjno da napravite raspored obveza koje će vas čekati kada se vratite, čime ćete sebi jako olakšati povratak. Tako ćete znati otkuda početi kada se vratite na posao i izbjeći ćete prazan hod. Osim toga, bit ćete mirniji na odmoru i neće vas hvatati panika oko toga što ćete morati i otkuda početi kada odmor dođe kraju.

U novije vrijeme, vrlo često se preporučuje odlazak na godišnji odmor bez modernih pomagala, no to nije svima jednostavno i često se čini neizvedivo. Naime, mnogi zaposlenici odustaju od potpunog isključivanja tijekom odmora da ne bi propustili neku važnu poruku ili poziv, ali je bitno da su pri tome svjesni da nošenje posla sa sobom na godišnji odmor može naškoditi odnosima s obitelji i prijateljima. Potpuna izolacija tijekom godišnjeg odmora primjenjiva je samo na dio radne snage, odnosno na ljude čije organizacije preko ljeta zaključavaju vrata ili one čiji privatni biznisi ne zahtijevaju kontinuiranu pozornost. Ostale konkurencija tjera da ostanu povezani s poslom cijele godine i da ne ispuštaju konce iz ruku ni na tren. Gubitak izvora prihoda, pa čak i sam strah od toga, veći je stres od provođenja godišnjeg odmora uz povremeno bacanje pogleda na poslovnu scenu.

 

TECUMVIVA - ARHIVA TEKSTOVA:

->Izazovi upravljanjaljudskim resursima u maloprodaji
->Razvoj zaposlenika, karijere i organizacije
->Veliki broj radnih sati ne garantira učinkovitost i produktivnost
->Izazov upravljanja različitim generacijama zaposlenika
->Obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu
->Adekvatna, pravodobna i učinkovita zaštita na radu
->Odgađanje izvršavanja zadataka: Prokrastinacija naša svagdašnja
->Stres na poslu: Zadovoljstvo i sreća nasuprot sagorijevanju
->Preuzmite kontrolu nad svojim poslom
->Što izbjegavati na društvenim mrežama
->Zadaje li vam molba za posao muke? Imamo rješenje!
->Mjere aktivnih i pasivnih politika zapošljavanja

->Motivacija: Mislite da možete - i moći ćete!
->Pregovaračke vještine: Prijedlozi i ustupci moraju biti uvjetovani
->Timskim radom do boljih rezultata
->Mobbing - nedopustivo narušavanje dostojanstva
->Iz sivila u bolje sutra
->Kakve radnike trebamo?
->Rat za talente je počeo!
->Rad na crno - neisplativ svima 
->Uvođenje mentorskih programa
->Aktivno traženje posla - posao sam po sebi
->Kako nagraditi angažman zaposlenika
->Proaktivnost i poduzetnost: Jeste li sanjar ili činitelj?
->Zbrinjavanje viška radnika - izbor ili obaveza?
->Poslovna politika: Kako do veće plaće?
->Razgovor za posao: Kako odabrati novog zaposlenika
->Razgovor za posao: Zaposlite me(ne)!
->Kritika u tuđim cipelama
->Uštedite novac bontonom!
->Organizacijskom kulturom do pozitivne klime 
->Zakon o radu: Kako poslovati u moru propisa
->Zašto trebamo opise radnih mjesta