• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Što nam donosi BREXIT? PDF Print E-mail
Monday, 20 March 2017 11:04

kresimir lipovscak novaBrexit po prvi put znači da netko želi izaći iz kluba, i to tek nakon što je Hrvatska, nakon svojevrsne kalvarije, ušla u taj klub. Brexit je donio nesigurnost u smislu daljnjeg razvoja događaja, ne samo na razini UK i EU, odnosno UK i Hrvatske, nego i uzdrmao povjerenje u EU i dao poticaj nagađanjima da bi još neke zemlje željele izaći iz EU.

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Horwath

Dana 23 lipnja 2016. (a to je mjesec koji je inače sudbonosan za Hrvatsku), Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske na referendumu je izglasalo da želi izaći iz Europske unije. Referendumsko pitanje nije se bavilo prirodom 'Brexita', što je i uobičajeno prilikom referenduma. To je samo smjernica Vladi, a u međuvremenu je i najviša sudska instanca u UK rekla da o Brexitu treba glasati parlament i da Vlada ne može samostalno pokrenuti Brexit.

Za Brexit je glasalo 52% (oko 17 milijuna ljudi). Zapravo glavno pitanje, odnosno odlučni problem, bila je sloboda kretanja ljudi koje dopušta EU (a koja još uvije ne vrijedi za hrvatske državljane u UK) i zabrinutost koju će migracija imati na posao, plaće i javne službe, odnosno socijalnu i zdravstvenu skrb. Bilo je značajnih odstupanja po regijama, pa su tako London i svi veći gradovi, kao i Škotska i Sjeverna Irska, glasali za ostanak u Europskoj uniji. Većina starijih birača podržala je odlazak, a mlađih ostanak. Dakle, na prvi pogled čini se da je društvo snažno podijeljeno. Također, Škoti sve više traže drugi referendum za neovisnost - iako su i ti glasovi u međuvremenu utihnuli. Gradonačelnik Londona obećao je podržati jaču povezanost s EU.

Nakon rezultata referenduma, David Cameron je dao ostavku na položaj premijera i šefa konzervativne stranke, a naslijedila ga je Theresa May koja je formalno bila za ostanak, ali se nije tijekom kampanje previše trudila podržati ga. Imenovala je Davida Davisa državnim tajnikom za izlazak iz Europske Unije (kasnije promijenjeno 'za pregovore oko izlaska') i Liama Foxa za državnog tajnika za međunarodnu trgovinu (promijenjeno u 'pregovore o međunarodnim ugovora za trgovinu').

Da bi izašla iz EU, UK mora aktivirati tzv. čl. 50 Lisabonskog ugovora kojim otvara pregovore duge dvije godine na kraju kojih UK prestaje biti članicom EU. Premijerka May je obećala to učiniti do kraja ožujka 2017 čime bi izlazak bio okončan do kraja ožujka 2019. Što to zapravo znači?

VRSTE BREXITA

Englezi pričaju o nježnom i grubom izlasku, a to ima efekt i na druge zemlje članice, pa tako i na Hrvatsku. U nježnom scenariju, UK ostaje na neki način dio jedinstvenog EU tržišta. Tu je i najveća zabrinutost poslovnih krugova, tj. gubitak pristupa jedinstvenom tržištu i gubitak tzv. europskog pasoša i nametanje carinskih davanja ili ostalih barijera robi koja dolazi iz UK.

U grubom izlasku, UK gubi jedinstveno tržište. Tada UK trguje prema pravilima WTO dok ne zaključi bilateralne ugovore s bivšim klupskim kolegama iz EU. Čini se da državni tajnici u UK preferiraju taj scenarij, a i premijerka ga je podržala u govoru, što je rezultiralo jeftinijom funtom i jeftinijim šopingom u Londonu.

Ono što je sigurno je da se koristi koje ima europski PDV sustav i tzv. pojednostavljenja neće primjenjivati na UK dok će UK, s druge strane, smjeti uvesti nultu stopu PDV-a koja je trenutno zabranjena prema EU smjernicama. Nadalje, kod plaćanja dividendi, licenca i kamata oslobođenja koja vrijede između, npr. engleskog i hrvatskog društva, neće vrijediti, već će se primjenjivati ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji nije tako povoljan. Što se tiče radnih dozvola UK ih je ionako nametnula hrvatskim državljanima pa tu promjene neće biti. Nastat će problem kod slobode pružanja usluga, osobito u financijskom sektoru jer će prestati vrijediti dosadašnje slobode. S druge strane, UK najavljuje snižavanje stope poreza na dobit na 15% i druge poteze kojim bi zadržala domaće i strane ulagače, no banke i startupovi su već počeli tražiti alternativne destinacije kao što je, primjerice, Njemačka.

NESIGURNOST I NESTABILNOST

Brexit po prvi put znači da netko želi izaći iz kluba, i to tek nakon što je Hrvatska, nakon svojevrsne kalvarije, ušla u taj klub. Brexit je donio nesigurnost u smislu daljnjeg razvoja događaja, ne samo na razini UK i EU, odnosno UK i Hrvatske, nego i uzdrmao povjerenje u EU i dao poticaj nagađanjima da bi još neke zemlje željele izaći iz EU. Takva prividna ili stvarna nestabilnost utječe i na poslovanje u Hrvatskoj. Međutim, neovisno o tim problemima 'više razine', javit će se konkretni problemi prilikom uvoza ili izvoza robe iz UK, načina obračuna PDV-a, kao i primjene oslobođenja za plaćanje dividendi, kamata i licenci. U svakom slučaju, i to razdvajanje, odnosno odlazak od dvije godine moguće je produžiti za još dvije i na taj način ublažiti i eventualne negativne efekte na hrvatske trgovce i proizvođače.

 

CROWE HORWATH -> ARHIVA TEKSTOVA: 

->Nova pravila za poreznu zastaru
->Kakve promjene donosi nova porezna reforma
->Pojmovi koje morate znati ako kupujete ili prodajete dobra u EU
->Prednosti i nedostaci dobrovoljnog upisa u registar obveznika PDV-a
->Može li PDV grupno oporezivanje povećati konkurentnost FMCG sektora
->PDV u EU: Prodaja putem interneta krajnjim potrošačima
->Outsourcing pravnih usluga: Dio poslovanja prepustite profesionalcima
->Revizija ne identificira porezne rizike - bitno je napraviti porezni pregled
->Što donose promjene u Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja
->Presjek: Porezne novosti koje se (po prvi puta) primjenjuju od 2015.
->Kupnja/prodaja i izgradnja/ održavanje industrijskog pogona
 >Kome se ukida porezni nadzor
->Što donosi novi Zakon o računovodstvu?
->Porezni i ostali aspekti internetske trgovine i kuponske prodaje
->Dopušteni manjkovi u trgovini
->Nove evidencije o radnicima i radnom vremenu
->Porezni dug: Možete li pregovarati i nagoditi se s Poreznom upravom?
->Benefiti zapošljavanja osoba s invaliditetom
->Porezni propisi: Što nas čeka od 1. siječnja 2015.?

->Što nas čeka u 2015. godini?
->Jeste li se pripremili na porezni nadzor?
->Kako najpovoljnije nabaviti automobil za potrebe društva
->Poslovni procesi i marketinške strategije: Svi izazovi rebrandinga
->Financijski pokazatelji uspješnosti poslovanja 
->Zakon o zaštiti potrošača: Sniženja postaju 'posebni oblici prodaje'
->Porezna politika: Izvještavanje na JOPPD obrascu
->Porezne promjene obilježile 2013.
->(Ne)plaćanje u roku i kada platiti?
->Sustav oporezivanja: Promet dobara u EU
->Kontrola poslovanja: Obaveza revizije u EU
->Elektronička komunikacija: Kazna za reklamiranje e-poštom?
->Otpis kamata i reprogram duga
->Oprost duga: Dugovi nas 'tjeraju' naprijed
->Koliko iznosi trošak fluktuacije zaposlenika?
->Za porez i javna davanja nema zastare
->Privlačni poticaji za nova ulaganja 
->Transferne cijene: Imate li potrebnu dokumentaciju? 
->Novo na tržištu - jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću 
->Fiskalne blagajne: kraj prodaje na crno ili samo skupi pokušaj? 
->Zakon o hrani: Hranimo se kaznama