| Porez na dobit: Smijete li NE platiti porez? |
 |
 |
 |
| Thursday, 13 April 2017 11:23 |
|
Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Horwath Legendarni sudac američkog Vrhovnog suda Oliver Rendell Holmes mlađi rekao je u jednoj svojoj presudi da poreze moramo plaćati da bismo imali civilizirano društvo. Ako je suditi po neslužbenim brojkama o tzv. sivoj ekonomiji u Hrvatskoj, netko bi mogao pogrešno zaključiti da je Hrvatska necivilizirano društvo. No u svakom slučaju opće je poznato da je namjerno neplaćanje poreza utaja poreza, čime na duže vrijeme dobivate besplatan smještaj i prehranu o državnom trošku u poprilično zatvorenom krugu ljudi. No postoji i legalan način da se ne plati porez i da se ne ide u zatvor pa ćemo dati nekoliko primjera u skladu s pravilima koja vrijede za porez na dobit. REINVESTIRANA DOBIT Poslovna godina 2016. posljednja je godina za koju se može koristiti tzv. povlasticu da se ne plati porez ukoliko se računovodstvena dobit reinvestira (dakle u prijavi poreza na dobit koja se predaje do 30. travnja 2016.). To znači da je taj iznos uložen u dugotrajnu imovinu koja se smije u cijelosti porezno priznato amortizirati (osobni automobili su, dakle, isključeni), mora se dvije godine zadržati isti broj zaposlenih (ne isti ljudi, nego isti broj ljudi - mogu se davati otkazi, ali se mora nadomjestiti broj ljudi koji nedostaje) i konačno, ta dobit se mora upisati pri trgovačkom sudu kao povećanje temeljnog kapitala, taj kapital se ne može smanjiti bez plaćanja poreza. No u praksi su se pojavili problemi, odnosno pitanja kod društava koja imaju veliki temeljni kapital, npr. 400 milijuna kuna i povećaju ga za, npr. 20 milijuna kuna radi „reinvestiranja dobiti“. Zbog kasnijih potreba takvo društvo može smanjiti taj kapital na način da pokrije gubitke ili izvrši isplatu vlasnicima. U ovom primjeru, Društvo je uvijek moglo smanjiti temeljni kapital na koji god iznos želi bez poreznih posljedica, dokle god zadrži iznos temeljnog kapitala za koji je bilo oslobođeno plaćanja poreza. Međutim, Porezna uprava je zauzela neformalni stav, a koji je protivan duhu zakona i slobodama koje jamči Ustav, a to je da bilo koje smanjenje temeljnog kapitala dovodi do plaćanja poreza na dobit bez obzira na činjenicu da je Društvo moglo zakonski smanjiti kapital na željenu visinu i prije neoporezivog povećanja temeljnog kapitala. NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA Od poslovne godine 2016. olakšan je porezni efekt otpisa ili vrijednosnog usklađenja nenaplaćenih potraživanja. Naime, do sada je samo utuženje osiguravalo porezno priznati rashod dok se po novome porezno priznavanje može osigurati i dokazivanjem neisplativosti utrživanja, tj. činjenicom da bi utuženje uzrokovalo veći rashod od prihoda. POSLOVANJE IZVAN ZAGREBA Imati sjedište izvan Zagreba može donijeti znatne porezne uštede. Oni koji posluju u, npr. gradu Vukovaru, odnosno u „nerazvijenim područjima“ i zapošljavaju lokalno stanovništvo i zadovoljavaju još određene uvjete, mogu ostvariti značajno smanjenje porezne stope (za Grad Vukovar to je nula, a za ostala područja umanjenje porezne stop je 50%, odnosno stopa poreza na dobit iznosi 6 ili 9 posto). IZDACI ZA ŠKOLOVANJE Izdaci za školovanje radnika, uključivo trošak puta i smještaj, te ovisno je li to obrazovanje specifično samo za tog poduzetnika ili je opće primjenjivo te ovisno o veličini poduzetnika (prema posebnim parametrima i preporukama Europske komisije) može dodatno smanjiti osnovicu poreza na dobit za 25% do 80%. REZERVACIJE ZA RAZNE TROŠKOVE Rezervacije na temelju zakona i ugovora su porezno priznate, odnosno rashod kao rezultat tih rezervacija. Pojam rezervacija na temelju ugovora se restriktivno tumači te uključuje troškove za popravke u garantnom roku (kao podloga preporuča se procjena stručnjaka), otpremnine, rezervacije za neiskorišteni godišnji odmor, itd. DIVIDENDE Dividende primljene iz tuzemstva i inozemstva isključuju se iz porezne osnovice te se taj prihod ne oporezuje. VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA FINANCIJSKE IMOVINE Takva vrijednosna usklađenja se porezno priznaju tek kad se realizira prodaja pa treba paziti da se u poreznu prijavu vrate dosadašnji porezno nepriznati troškovi. NESTANAK IMOVINE Česta greška koja se javlja kod svih poduzetnika jest ta da imovina koja je u knjigama više ne postoji ili je uništena ili zbog zastarjelosti bačena (npr. stari mobiteli, laptopi, automobilske gume, ostali inventar), no to nije nikako evidentirano ili je pogrešno evidentirano. U takvom slučaju nastaje nepotreban porezni rizik (u najboljem slučaju sve je porezno nepriznati trošak, a u najgorem je dohodak u naravi osobe odgovorne za takav manjak). Također, česta pogreška jest da se u slučaju krađe, gdje postoji uredan policijski zapisnik, još jednom nepotrebno knjiži potraživanje prema radniku, a koje bude u pravilu nenaplativo pa će i takav otpis biti porezno nepriznat. AMORTIZACIJA Sitni inventar se može porezno priznato otpisati jednokratno dok se amortizacijske stope mogu poduplati dokle god postoji računovodstveno opravdanje za „jaču“ amortizaciju. Dakle, računovodstveni tretman i porezni tretman amortizacije ne smije se razlikovati, a jednako tako nije moguće ne amortizirati imovinu koja se mora amortizirati. ZATEZNE KAMATE Zatezne kamate između povezanih osoba nisu porezno priznati trošak onome kome su zaračunate, ali su prihod onome koji ih je zaračunao. Drugim riječima, nepotrebno je zaračunavati zateznu kamatu kod povezanih osoba. TRANSFERNE CIJENE Fokus nadzora kod Porezne uprave sve s više usmjerava na odnose između povezanih osoba i cijene roba i usluga i visinu kamate koja se dogovara. Pomoću transfernih cijena može se prebaciti dobit u jurisdikciju s nižom poreznom stopom ili društvu koje je u povoljnijem poreznom položaju. Svi koji imaju transakcije s povezanim osobama (stranim uvijek, a domaćim iznimno) moraju imati studiju o transfernim cijenama. Ta studija primjenom različitih metoda dokazuje da su cijene između povezanih osoba tržišne. Sama studija ne dokazuje da je roba kupljena ili usluge pružene, o čemu društvo mora imati dokaze. Ukoliko ne postoji studija o transfernim cijenama, Porezna uprava ima pravo osporiti cijenu usluge odnosno robe. Zaključno recimo da postoje još brojne mogućnosti za smanjenje porezne osnovice na legalan način i planiranje porezne obveze. Prvi korak je početi planirati na vrijeme, a ne u travnju, drugi korak je napraviti porezni pregled da bi se ustanovili rizici i prilike za uštedu poreza, a treći je primjena odgovarajućih koraka i mjera. Na taj se način može legalno uštedjeti na plaćanju poreza, ali i platiti svoj dug civiliziranom društvu.
CROWE HORWATH -> ARHIVA TEKSTOVA: ->Što nam donosi BREXIT? |
Postoje brojne mogućnosti za smanjenje porezne osnovice na legalan način i planiranje porezne obveze. Prvi korak je početi planirati na vrijeme, drugi napraviti porezni pregled da bi se ustanovili rizici i prilike za uštedu poreza, a treći je primjena odgovarajućih koraka i mjera.