• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Oporezivanje dnevnica i terenskog dodatka PDF Print E-mail
Thursday, 25 May 2017 11:43

kresimir lipovscak novaPoslodavci mogu definirati službeni put na svoj način, ali da bi dnevnica bila neoporeziva moraju se poštivati porezne definicije. Službenim putovanjem u tuzemstvu, u smislu poreznih propisa, smatra se putovanje do 30 dana neprekidno, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova radnikova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Horwath

Oko isplate dnevnica i terenskog dodatka najviše se lome koplja na relaciji Porezna uprava –poslodavci - radnici pa niti prehrambeno-trgovački sektor nije isključen iz te 'lomljave'. Prije svega valja istaknuti da kod isplate dnevnica i terenskog dodatka postoji katkada i nerazumijevanje materije i od strane radnika i od strane poslodavaca. Naime, ima li radnik ili nema pravo na isplatu dnevnice, odnosno terenskog dodatka, ovisi o ugovoru o radu i pravilniku o radu, odnosno kolektivnom ugovoru ako se takav kolektivni ugovor primjenjuje na poslodavca. Dakle, pravo na isplatu ne reguliraju porezni propisi, nego oni reguliraju činjenicu je li sam iznos i način isplate oporeziv ili nije, a ne ima li radnik ili nema pravo na dnevnicu, odnosno terenski dodatak. Poslodavci vole isplaćivati navedene dodatke jer su u pravilu neoporezivi, a Porezna uprava ih iz istih razloga voli kontrolirati. Ovdje ćemo se pozabaviti nedavnim izmjenama i dopunama poreznih pravila vezanih za isplatu dnevnice, odnosno terenskog dodatka. Dnevnica se može isplaćivati radnicima (dakle ako se isplaćuje osobama koje nemaju taj status, odnosno nisu zaposlene te isplate su oporezive bez obzira jesu li ili nisu zadovoljena porezna pravila za njihovu isplatu) za službena putovanja ili za rad na terenu (dnevnica za rad na terenu je novi naziv za terenski dodatak), u tuzemstvu ili inozemstvu. Koja je razlika između tih dviju vrsta dnevnica obrazložit ćemo u nastavku.

DNEVNICA ZA SLUŽBENO PUTOVANJE

Porezni propisi daju definiciju i iznose porezno priznate dnevnice. Poslodavci mogu definirati službeni put na svoj način, ali da bi dnevnica bila neoporeziva moraju se poštivati porezne definicije. Službenim putovanjem u tuzemstvu, u smislu poreznih propisa, smatra se putovanje do 30 dana neprekidno, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova radnikova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu pokrivaju sljedeće troškove (a ako se plati nešto izvan kataloga to je oporezivo):

• prehrane, piće i prijevoz u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje i to iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara. Dakle, prijevoz do destinacije se može zasebno isplatiti, a unutar destinacije, ako se isplaćuje nije porezno priznati trošak.

Ako je na službenom putovanju na teret poslodavca osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30%, odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). Pod službenim putovanjem u inozemstvo u smislu poreznih propisa smatra se službeno putovanje do 30 dana neprekidno iz Republike Hrvatske u stranu državu i obratno te putovanje iz jedne strane države u drugu i iz jednog mjesta u drugo na teritoriju strane države. Trošak za smještaj na službenom putovanju obračunava se u visini primljenog računa za noćenje. Pod smještajem se ne smatra smještaj za dnevni odmor. Iznimno neoporezivi izdatak za dnevni odmor obračunava se i za izdatak za dnevni odmor vozača (vozača teretnih i dostavnih vozila). Inozemna dnevnica određena za stranu državu u koju se službeno putuje u slučaju putovanja automobilom/autobusom obračunava se od sata prelaska granice RH, a dnevnice određene za stranu državu iz koje se dolazi, do sata prelaska granice RH. Ako se za službeno putovanje u inozemstvo koristi zrakoplov, inozemna dnevnica se obračunava od sata polaska zrakoplova iz posljednje zračne luke u Hrvatskoj do sata povratka zrakoplova u prvu zračnu luku u Hrvatskoj. Ako se za službeno putovanje u inozemstvo koristi brod, dnevnica se obračunava od sata polaska broda iz posljednjeg pristaništa u Hrvatskoj do sata povratka broda u prvo pristanište u Hrvatskoj.

Ako se službeno putuje u više zemalja, u odlasku se obračunava dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj se počinje službeno putovanje, a u povratku dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj je službeno putovanje završeno. Za svako zadržavanje, odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sati, obračunava se dnevnica za tu stranu državu. Ako se jedan službeni put odnosi na put u tuzemstvo i inozemstvo, prvo se utvrđuje pravo na inozemnu dnevnicu, a nakon toga pravo na tuzemnu dnevnicu, uzimajući u obzir ukupan broj dana/sati provedenih na službenom putu. Puna dnevnica se obračunava po danu ako je put trajao duže od 12 sati, a pola dnevnice ako je trajao od osam do dvanaest sati.

Na prvi pogled pravila su jednostavna, ali kad je u pitanju transport automobilom i životne okolnosti koje su drukčije od propisa može doći do zabune ili krivog obračuna neoporezivih iznosa. Kako to izgleda na primjeru?

PRIMJER 1

Radnik ide na putovanje u Maribor iz Zagreba automobilom i kreće u osam sati ujutro, a u devet sati (pod uvjetom da nema gužve) prelazi granicu i u deset sati je na sastanku u Mariboru. Nakon četiri i pol sata vraća se za Zagreb i u Zagrebu je u 18:30. Na putu je radnik proveo više od osam sati, a od toga u Hrvatskoj dva sata, a u Sloveniji šest i pol sati. Kada bi se gledalo opće pravilo, radnik uopće ne bi imao pravo na dnevnicu, međutim pomoćno pravilo kaže da u takvom slučaju treba gledati ukupan broj sati na putu te isplatiti dnevnicu za zemlju u kojoj je bio više sati, a to je u ovom slučaju Slovenija.

PRIMJER 2

Radnik kreće na putovanje koje uključuje BiH i Srbiju i vraća se u Zagreb, a put traje dva dana. Radnik kreće u sedam sati ujutro iz Zagreba te u devet prelazi granicu s BiH i dolazi u Sarajevo u 16 sati. Nakon sastanka, sljedeći dan ujutro u osam sati kreće za Beograd te prelazi granicu sa Srbijom u 11 sati. Dolazi u Beograd u 13h te u 15h počinje povratak za Zagreb gdje dolazi u 19:30. Kako odrediti za koje zemlje ima pravo na dnevnicu te ima li pravo na punu ili pola dnevnice? Prije svega treba utvrditi koliko je dana radnik bio na putu. U ovom primjeru to su dva dana, dakle dvije dnevnice - no je li to hrvatska, BiH ili srpska dnevnica? Taj dio se određuje u odnosu na broj sati na putu, drugim riječima za prvi dan to bi bila cijela BiH dnevnica, a za drugi dan, koji uključuje tri zemlje, treba vidjeti ukupan broj sati, tj. jedanaest sati BiH, šest sati Srbija i dva sata Hrvatska. Dakle, prema pravilu zadnje zemlje u kojoj je završio službeni put, radnik bi za zadnji dan trebao neoporezivo dobiti dnevnicu za Srbiju. Život je puno živopisniji od ova dva primjera pa će tkogod da kontrolira putne naloge puno vremena izgubiti na formulama i preračunavanjima koje će za svaki pojedini slučaj biti drugačije.

OSTALI TROŠKOVI SLUŽBENOG PUTA

Troškovi za pribavljanje putničkih isprava (viza), cijepljenje i liječničke preglede, u svezi sa službenim putovanjem u inozemstvo, ako navedene troškove ne plaća obvezno zdravstveno osiguranje, porezno se priznaju u stvarno plaćenim iznosima.

DNEVNICA ZA RAD NA TERENU

Kao što smo napomenuli, umjesto terenskog dodatka novi termin je dnevnica za rad na terenu koja se isplaćuje u istom iznosu kao i dnevnica za službeno putovanje. Radom na terenu u tuzemstvu smatra se boravak radnika izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Radom na terenu smatra se i sudjelovanje radnika u razvojno-istraživačkim transferima znanja čiji je cilj osmišljavanje i unapređivanje proizvoda i poslovnih rješenja vezanih uz djelatnost poslodavca, kao i verifikacija, integracija i implementacija poslovnih rješenja koji su proizvod poslodavca te ako su ti poslovi u opisu radnog mjesta radnika (određena vrsta uredskog tipa posla koja zadovoljava navedene uvjete). Dnevnice za rad na terenu u zemlji i inozemstvu pokrivaju troškove prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja. Dnevnica za rad na terenu može se isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu, ako su zadovoljeni ostali uvjeti propisani poreznim propisima. Iznosi dnevnica za rad na terenu identični su iznosima dnevnica za službeni put. U načelu, uz uvjet dokazivanja potrebe za terenskim radom, uvjeti isplate dnevnice za rad na terenu blaži su nego uvjeti isplate dnevnica za službeni put.

NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT I RAD NA TERENU

Ova dva pojma često se brkaju. Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika. Pod pojam obitelji pripadaju bračni drug, djeca, posvojenik, udomljeno dijete i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i radnik.

KORIŠTENJE PRIVATNOG AUTOMOBILA

Troškovi korištenja privatnog automobila u službene svrhe u mjestu rada i/ili do 30 kilometara od mjesta rada (locco vožnja) priznaju se temeljem evidencije o korištenju privatnog automobila u službene svrhe koja mora minimalno sadržavati sljedeće:

• podatke o poslodavcu i radniku (naziv, ime i prezime, OIB),

• marka automobila,

• registarska oznaka vozila,

• početno i završno stanje brojila – kilometar/sata,

• relacija i svrha puta; te

• račune za stvarno nastale troškove vezane uz korištenje automobila (računi za parkiranje i slično).

 

EVIDENCIJA ZA SLUŽBENI PUT

Dodatni uvjet za porezno priznate Isplate dnevnica jesu vjerodostojne isprave i evidencije (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugog). Izdaci za službena putovanja (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automobila u službene svrhe, troškovi noćenja, i drugo) obračunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog da bi bio vjerodostojna isprava sadrži minimalno slijedeće podatke:

• datum izdavanja,

• ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje,

• mjesto u koje osoba putuje,

• svrha putovanja, vrijeme

• trajanja putovanja,

• vrijeme kretanja na put,

• podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sat),

• vrijeme povratka s puta,

• potpis ovlaštene osobe,

• obračun troškova,

• likvidaciju obračuna; te

• izvješće s puta.

Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito:

• računi za cestarine,

• računi za parking,

• putne karate ili u iznimnim i opravdanim slučajevima preslike putnih karata,

• računi za smještaj i drugo, bez obzira na način podmirenja troškova.

Zaključno, određena poslovna praksa je kodificirana, ali neke stvari su se možda zakomplicirale, ali u svakom slučaju riječ je o hvalevrijednom iskoraku koji se i dalje može mijenjati s obzirom da je taj korak definiran pravilnikom o porezu na dohodak koji donosi ministar financija. Neke od promjena bi bile uskladba visina inozemnih dnevnica koje su za neke skuplje zemlje nelogično niske, zatim isključivanje prijevoza unutar destinacije iz neoporezivog dijela dnevnice (npr. moguće je da u nekim destinacijama zbog odlaska na dvije tri različite lokacije trošak taksija premaši neoporezivi iznos dnevnice). Kod dnevnice za terenski rad treba uzeti u obzir i nove okolnosti koje se pružaju poslodavcima kod zaslanja na rad u zemlje EU, na primjerice nekoliko mjeseci, a koje nužno ne uključuju aktivnosti pobrojane pravilnikom, itd.

 

CROWE HORWATH -> ARHIVA TEKSTOVA: 

->Porez na dobit: Smijete li NE platiti porez?
->Što nam donosi BREXIT?
->Nova pravila za poreznu zastaru
->Kakve promjene donosi nova porezna reforma
->Pojmovi koje morate znati ako kupujete ili prodajete dobra u EU
->Prednosti i nedostaci dobrovoljnog upisa u registar obveznika PDV-a
->Može li PDV grupno oporezivanje povećati konkurentnost FMCG sektora
->PDV u EU: Prodaja putem interneta krajnjim potrošačima
->Outsourcing pravnih usluga: Dio poslovanja prepustite profesionalcima
->Revizija ne identificira porezne rizike - bitno je napraviti porezni pregled
->Što donose promjene u Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja
->Presjek: Porezne novosti koje se (po prvi puta) primjenjuju od 2015.
->Kupnja/prodaja i izgradnja/ održavanje industrijskog pogona
 >Kome se ukida porezni nadzor
->Što donosi novi Zakon o računovodstvu?
->Porezni i ostali aspekti internetske trgovine i kuponske prodaje
->Dopušteni manjkovi u trgovini
->Nove evidencije o radnicima i radnom vremenu
->Porezni dug: Možete li pregovarati i nagoditi se s Poreznom upravom?
->Benefiti zapošljavanja osoba s invaliditetom
->Porezni propisi: Što nas čeka od 1. siječnja 2015.?

->Što nas čeka u 2015. godini?
->Jeste li se pripremili na porezni nadzor?
->Kako najpovoljnije nabaviti automobil za potrebe društva
->Poslovni procesi i marketinške strategije: Svi izazovi rebrandinga
->Financijski pokazatelji uspješnosti poslovanja 
->Zakon o zaštiti potrošača: Sniženja postaju 'posebni oblici prodaje'
->Porezna politika: Izvještavanje na JOPPD obrascu
->Porezne promjene obilježile 2013.
->(Ne)plaćanje u roku i kada platiti?
->Sustav oporezivanja: Promet dobara u EU
->Kontrola poslovanja: Obaveza revizije u EU
->Elektronička komunikacija: Kazna za reklamiranje e-poštom?
->Otpis kamata i reprogram duga
->Oprost duga: Dugovi nas 'tjeraju' naprijed
->Koliko iznosi trošak fluktuacije zaposlenika?
->Za porez i javna davanja nema zastare
->Privlačni poticaji za nova ulaganja 
->Transferne cijene: Imate li potrebnu dokumentaciju? 
->Novo na tržištu - jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću 
->Fiskalne blagajne: kraj prodaje na crno ili samo skupi pokušaj? 
->Zakon o hrani: Hranimo se kaznama