UNICEF Hrvatska i Hrvatska udruga poslodavaca, nositelj Global Compact inicijative u Hrvatskoj, proveli su anketno istraživanje o tome koje prakse hrvatska poduzeća provode kako bi svojim zaposlenicima omogućili bolju usklađenost obiteljskog i poslovnog života te kako radno mjesto roditelja utječe na živote djece i mladih
Piše: Lidija Gamulin, voditeljica Odjela za partnerstva, Ured UNICEF-a za Hrvatsku
Zaposlenici predstavljaju najvažnije dionike kompanija, a odgovarajuće prepoznavanje njihovih potreba, uključujući i potrebe zaposlenih roditelja, može imati pozitivan utjecaj na njihovu motivaciju, lojalnost i produktivnost. Pozornost poduzeća trebala bi biti usmjerena i na postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, što se može opisati kao zadovoljstvo i dobro funkcioniranje na radnome mjestu i u obitelji, uz minimum sukoba između tih dviju uloga.
Gledajući na ovu ravnotežu iz perspektive djeteta, važno je da strategije ljudskih potencijala u poduzećima budu usmjerene na dobrobit zaposlenih roditelja i skrbnika. Pružajući tri vrste neophodnih resursa za zaposlene roditelje – vrijeme, financije i usluge – doprinos koji politike i prakse imaju za dobrobit djece višestruk je: pravilan razvoj u ranom djetinjstvu u kojem sudjeluju oba roditelja/skrbnika, usvajanje zdravih stilova života i smanjenje pretilosti, poboljšanje kognitivnog razvoja i školskog uspjeha.
Kada govorimo o prednostima za poslodavce, poslovne politike i prakse prilagođene djeci i obitelji mogu pozitivno utjecati na privlačenje i zadržavanje talentiranih zaposlenika, povećati produktivnost te utjecati na smanjenje fluktuacije zaposlenika, izostanaka s posla te troškova zapošljavanja i edukacije. Pozitivno utječu na obiteljsku i osobnu dobrobit, veću uključenost očeva u brigu o djeci i na ravnopravnost spolova te povećavaju vjerojatnost da će se žene vratiti na posao nakon rodiljnog dopusta.
Kako prilagoditi posao privatnom životu, pitanje je na koje odgovor pokušavaju ponuditi i donositelji nacionalnih politika, a kada je riječ o hrvatskom zakonodavstvu kreatori javnih politika na ravnotežu između posla i privatnog života gledaju kao na dio rješenja za negativnu demografsku sliku i postizanje ravnopravnosti spolova.
Revizija Zakona o radu trenutačno je u izradi, a stupanje na snagu očekuje se tijekom godine. Najavljene novine predviđaju donošenje niza važnih promjena vezanih uz uvođenje opcija fleksibilnih radnih uvjeta, a uključuju implementaciju Direktive o usklađivanju poslovnog i privatnog života kako bi se žena i nakon rodiljnog dopusta vratila na isto radno mjesto, skraćivanje radnog vremena, klizno radno vrijeme, mogućnost rada od kuće i korištenja pet dana dopusta za skrb i brigu o zavisnom članu obitelji.
ISTRAŽIVANJE O POSLOVNIM PRAKSAMA
Kako bi se dobio uvid u kojoj mjeri poslodavci u Hrvatskoj primjenjuju prakse i politike za postizanje ravnoteže između posla i obitelji te kako na radne obaveze njihovih roditelja ili skrbnika gledaju djeca i mladi, UNICEF Hrvatska i HUP proveli su anketno istraživanje o poslovanju po mjeri djece i obitelji.
Radi se o prvom takvom istraživanju provedenom u Hrvatskoj kojemu je cilj bio utvrditi postoji li jaz između onoga što poslodavci nude zaposlenim roditeljima i potreba djece i mladih. U anketnom je istraživanju sudjelovalo 101 poduzeće (uglavnom velika poduzeća – 42%, srednja poduzeća – 31% te mala i mikro poduzeća – 28%).
U drugoj unakrsnoj anketi sudjelovalo je 273 djece i mladih iz svih dijelova Hrvatske u dobi od 16 do 19 (48%) i od 20 do 25 godina (52%). Radi se ipak o prigodnom uzorku istraživanja, stoga se istraživanje kao takvo ne može generalizirati. Ipak, vjerujemo kako rezultati daju relevantne uvide i ukazuju na indikativne trendove koje je iznimno vrijedno dalje istraživati.
RADI SE DULJE OD OSAM SATI
U drugoj unakrsnoj anketi sudjelovalo je 273 djece i mladih iz svih dijelova Hrvatske, a rezultati su pokazali da djeca i mladi primjećuju kako njihovi roditelji rade dulje od osmosatnoga radnog vremena (84%) te često svjedoče poslovnim razgovorima i obvezama svojih roditelja kod kuće (97%).
Rezultati ankete s poslodavcima pak pokazuju da su pet najčešćih praksi prilagođenih djeci i obitelji u hrvatskom poslovnom sektoru: klizno radno vrijeme dolaska i odlaska s posla (76%), novčani dar za djecu povodom božićnih blagdana (72%), mogućnost rada od kuće (71%), jednokratna pomoć za rođenje djeteta (65%) i plaćeni dopust za očeve prilikom rođenje djeteta (tijekom kojeg primaju punu plaću) (48%).
DJECA NE PREFERIRAJU RAD OD KUĆE
Fleksibilni radni uvjeti mogu pozitivno utjecati na privlačenje i zadržavanje talentiranih zaposlenika i omogućiti napredovanje zaposlenih roditelja, osobito majki, povećati produktivnost i moral zaposlenika te ih učiniti konkurentnijima. Međutim, važno je uzeti u obzir da nisu sve vrste fleksibilnog rada pogodne za sve veličine i vrste organizacija, što znači da svaki poslodavac koji razmatra fleksibilne radne uvjete mora napraviti procjenu kako bi ustanovio hoće li takav način rada ispuniti njegove potrebe te koja bi vrsta fleksibilnog radnog rasporeda bila najbolja za njega.
Iako djeca i mladi koji su sudjelovali u anketi nisu djeca zaposlenika anketiranih poslodavaca, istraživanje je pokazalo evidentan jaz između onoga što poslodavci nude svojim zaposlenicima i onoga što djeca i mladi smatraju važnim u vezi s roditeljskim radnim mjestom.
Naime, rad od kuće učestala je organizacijska praksa za koju djeca i mladi smatraju da od svih ponuđenih poslovnih praksi u najmanjoj mjeri doprinosi ugodnijem obiteljskom životu zbog moguće percepcije kako rad roditelja od kuće ne znači nužno i više kvalitetnog vremena za djecu i obitelj. Stoga je važno uvoditi organizacijske prakse koje omogućuju bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života te koristi za obitelji jer roditelji uslijed povećanih radnih obveza i manjka slobodnog vremena često nemaju dovoljno vremena za svoju djecu u situacijama koje su njima životno važne.
PO MJERI OBITELJI
Na temelju nalaza istraživanja, UNICEF je utvrdio najvažnije preporuke za hrvatska poduzeća, a one podrazumijevaju stratešku poziciju poslovanja usmjerenog na djecu i obitelji, prilagođavanje praksi potrebama zaposlenika i njihovih obitelji, promicanje rodne ravnopravnosti na radnom mjestu i zaokret u percepciji roditeljskog dopusta kao isključivo majčinskog, osiguravanje pristupačne i kvalitetne skrbi o djeci pogotovo uslijed nepovoljnog omjera broja vrtića i potrebe za njima, fleksibilni radni angažmani prilagođeni (obiteljskim) potrebama zaposlenika te podršku zaposlenicima kroz edukaciju.
Ovo je istraživanje jedno u nizu aktivnosti i inicijativa koje ured UNICEF-a za Hrvatsku provodi u suradnji s brojnim dionicima iz poslovnog i javnog sektora, s ciljem unapređenja razumijevanja i podizanja svijesti o tome kako poduzeća u Hrvatskoj utječu na djecu te što mogu napraviti kako bi se pozitivni utjecaji unaprijedili, a negativni uklonili.
UNICEF također razvija specifične smjernice i alate za svaku industriju pa su tako razvijene smjernice upravo za FMCG industriju, usmjerenu prvenstveno na potencijal FMCG industrije da poštuje i podupire prava djece na zdravlje i adekvatnu prehranu. Svrha ovih smjernica i alata jest pomoći kompanijama iz FMCG sektora da vode računa o dobrobiti djece pri određivanju načina na koji će proizvodi biti dizajnirani, plasirani na tržište, označeni kao i kakva će biti njihova dostupnost djeci.
