Godinu dana nakon što je COVID-19 proglašen pandemijom, predsjednici uprava izražavaju rekordne razine optimizma u vezi globalnog gospodarskog oporavka, a 64% poslovnih lidera srednje i istočne Europe predviđa poboljšanje gospodarskog rasta u 2021. godini.
Podaci dolaze iz PwC-ovog 24-godišnjeg globalnog istraživanja mišljenja predsjednika uprava, koje je ove godine anketiralo 5.050 predsjednika uprava u 100 zemalja i teritorija tijekom siječnja i veljače 2021. PwC je anketirao 678 izvršnih direktora u srednjoj i istočnoj Europi (SIE).
Postotak izvršnih direktora u SIE koji izražavaju povjerenje u rast povećan je s 24% u 2020. , što predstavlja najvišu razinu optimizma otkako je istraživanje počelo postavljati ovo pitanje 2012. godine.
Iako se ovaj rekordni optimizam ističe u usporedbi s povijesnim podacima regije, poslovni lideri u SIE oprezniji su od svojih kolega u svim ostalim regijama svijeta. Rezultati istraživanja pripisuju to različitoj slici percepcije prijetnje. Predsjednici uprava u SIE nadmašuju globalnu ocjenu „krajnje zabrinutosti” u tri čimbenika: geopolitici, volatilnosti tečaja i budućnosti eurozone.
„Vjerujem da, iako su oprezna mišljenja predsjednika uprava u našoj regiji donekle opravdana, oni također moraju imati na umu staru istinu da„ sreća prati hrabre“ i iskoristiti priliku djelovati na probleme koji utječu na njihove tvrtke i njihove šire zajednice“, rekao je Nick Kós, predsjednik uprave PwC-a za srednju i istočnu Europu.
„Vidimo prilike koje rukovoditelji imaju za preuzimanje inicijativa u reakciji na pitanja koja uključuju klimatske promjene, raznolikost i uključenost te nejednakost, a ja bih tvrdio da postoji posebna prednost prvenstva predsjednika uprava koji imaju viziju koja ih stavlja ispred ostalih. Kako povjerenje u vlade i druge institucije opada, a poslovne organizacije postaju institucije od najvećeg povjerenja, postoji jasna prilika da kompanije preuzmu vodeće uloge u pokretanju promjena na tim područjima.”
Povjerenje predsjednika uprava iz SIE u rast prihoda u skladu s onim njihovih globalnih kolega
Predsjednici uprava optimističniji su u pogledu izgleda svog poslovanja. Oko 39% anketiranih u SIE izjavilo je da se osjeća „jako pouzdano” u pogledu izgleda njihove organizacije za rast prihoda u sljedećih 12 mjeseci, u odnosu na 37% u 2019. i 2020. godini. Globalna je brojka prije dvije godine bila 35% i smanjena je na 27% prošle godine, prije nego što se vratila na 36% ove godine.
Predsjednici uprava u SIE manje su optimistični u pogledu profitabilnosti. Samo 53% očekuje njegovo povećanje tijekom sljedećih 12 mjeseci, u usporedbi sa 65% na globalnoj razini.
Veća je zabrinutost predsjednika uprava u SIE za geopolitičku nesigurnost u usporedbi s globalnom zabrinutošću za kibernetičku sigurnost
Ne iznenađuje da su pandemije i zdravstvene krize na vrhu popisa prijetnji perspektivama rasta, kako na globalnoj razini, tako i u SIE. To nadmašuje strah od prekomjerne regulacije, koja je od 2014. dugogodišnja briga broj jedan predsjednicima uprava na globalnoj razini. Ove godine prekomjerna regulacija zauzela je drugo mjesto u našoj regiji i treće na globalnoj razini.
Sve veća digitalizacija povećava rizike koje predstavljaju kibernetičke prijetnje na globalnoj razini, postajući drugom globalnom brigom. Direktori u SIE ne dijele istu razinu zabrinutosti, a samo 33%, navodi je kao glavnu zabrinutost, s kibernetičkom sigurnošću na 10. mjestu najvažnijih rizika. Umjesto toga, naši lideri rekli su da im je geopolitička neizvjesnost treća najbitnija briga. Trideset i devet posto njih opisalo se kao „izuzetno zabrinuto” zbog geopolitike, u usporedbi s 28% na globalnoj razini.
Važnost Njemačke i zapadne Europe u širem smislu kao tržišta za tvrtke u regiji vidljiva je i u zabrinutosti rukovoditelja zbog budućnosti eurozone, za koju je 20% reklo da su izuzetno zabrinuti, što je dvostruko više od globalne stope od 10%.
Nick Kós je rekao: „Svakako, veća zabrinutost predsjednika uprava zbog geopolitike u usporedbi s njihovim globalnim kolegama zasigurno ima smisla. Razlozi za tjeskobu uključuju tekuće oružane sukobe unutar naše regije usred dugogodišnjih graničnih sporova; mogućnosti promjene američke politike prema srednjoj i istočnoj Europi pod novom Bidenovom administracijom; napetost između Europske komisije i novih članica EU; i potrebi da se odgovori na uspon Kine kao investitora i trgovca.”
Postotak globalnih predsjednika uprava koji izražavaju zabrinutost zbog klimatskih promjena popeo se s 24% u 2020. na 30% u 2021. To predstavlja samo neznatan porast u kontekstu konferencije Ujedinjenih naroda COP26 koja se ove godine održava u Glasgowu u Ujedinjenoj Kraljevini. Podatak također dolazi u kontekstu rastuće anksioznosti zbog gotovo svih vrsta prijetnji.
U srednjoj i istočnoj Europi 28% je izrazito zabrinuto, a 37% donekle zabrinuto zbog klimatskih promjena, ali samo 27% uzima ih u obzir u upravljanju rizicima. To je možda zato što se klimatske promjene ne vide kao neposredna prijetnja rastu u usporedbi s drugim pitanjima poput pandemije, pretjerane regulacije i geopolitičke nesigurnosti.
Pri ulaganju u rast, rukovoditelji u SIE zauzimaju pristup ‘čekaj i vidi‘
Rezultati istraživanja pokazuju da rukovoditelji u našoj regiji radije zauzimaju stav „čekaj-i-vidi” nego da uskaču u nove inicijative. To nije iznenađujuće zbog njihovih rezerviranih prognoza za prihode i dobit u vlastitim organizacijama. U sljedećih 12 mjeseci, samo 21% razmišlja o novim spajanjima i preuzimanjima kako bi se potaknuo rast, u usporedbi s 38% na globalnoj razini. A samo 20% gleda na novi strateški savez ili zajedničko ulaganje, naspram 35% na globalnoj razini.
Od osam potencijalnih načina za poticanje rasta o kojima se pitalo u istraživanju, „postizanje operativne učinkovitosti” bilo je jedino gdje je SIE imala veći udio (78%) nego na globalnoj razini (77%).
Zemljopisno, Njemačka ostaje najvažnija zemlja za rast. Ovo je primijetilo 28% predsjednika uprava u SIE, što je veći udio od bilo koje zemlje i daleko ispred globalne brojke od 17%.
Nick Kós je dodao: „U potencijalno zabrinjavajućem znaku, čini se da se većina rukovoditelja u našoj regiji ne zalaže za hrabre ideje kako stvari poboljšati, pokazujući konzervativnost koja bi mogla čak i graničiti sa uljuljkanošću, ako se grubo protumači. Ako su rukovoditelji u srednjoj i istočnoj Europi doista zabrinuti toliko koliko kažu za financijske izglede svojih tvrtki, onda bi ih se moglo potaknuti na uravnotežavanje svog zdravog konzervativizma s otvorenošću prema različitim mogućnostima za ponovno pokretanje rasta.”
Pandemija navodi predsjednike uprava u SIE na preispitivanje njihove uloge u zajednici
Upitani o promjeni njihove organizacijske svrhe kako bi svijet učinili boljim, 63% ih uvodi promjene ili razmišlja o promjenama kako bi bolje odražavale ulogu njihove organizacije u društvu. To je znatno više od ukupnog broja od 43 %. Međutim, samo 44% kaže da planira povećati ulaganja u održivost i ESG inicijative tijekom sljedeće tri godine kao rezultat krize COVID-19, znatno ispod globalne brojke od 60%.
Kvalificirana radna snaga navedena je kao ključni prioritet i za vlade i za tvrtke. Predsjednici uprava u našoj regiji svrstali su „kvalificiranu, obrazovanu i prilagodljivu radnu snagu” na vrh prioriteta koje žele da vlade isporuče, sa 68% u odnosu na 52% na globalnoj razini. Također su rekli da bi to trebao biti glavni prioritet poslovanja, pri čemu 67% pokazuje osviještenost da tvrtke moraju igrati ulogu u usavršavanju i prekvalifikaciji. To je više od globalnog postotka od 61%.
„Briga o svojim ljudima uvijek je bila obilježje dobrog vodstva, a ohrabrujuće je vidjeti da to vrijedi i u srednjoj i istočnoj Europi. Sljedeći je korak, naravno, proširiti ovaj stav brige izvan zidova tvrtke, na zajednice i društva u kojima žive naše organizacije“, rekao je Nick Kós.
