U 2020. godini, zaključno s prosincem, vodeća tri brenda u paštetama po količinskoj prodaju su abecednim redom: Argeta, Gavrilović i Podravka
Analizira: Majda Babić, NielsenIQ
Kategorija pašteta uključuje proizvode na kojima je jasno naznačeno da su paštete (pate). Mogu biti napravljene od smjese mesa, začina, ribe i povrća. Nalazimo ih na policama i imaju dugačak rok trajanja. Uz dugotrajne paštete u kategoriju su uključene i one koje nisu trajne i potrebno ih je čuvati u hladnjaku.
Zamjena za paštetu također je dio ove kategorije, na proizvodima je naznačeno da su paštete, ali im je baza soja kojoj se mogu dodati različite vrste povrća. Uz to, kategorija uključuje i namaze koji za osnovu imaju meso, ribu, povrće ili kombinaciju nečeg od ovo troje. Na proizvodima je jasno naznačeno da su paste, namazi ili namazi za sendviče.
U 2020. godini, zaključno s prosincem, paštete su ostvarile rast količinske prodaje u odnosu na godinu prije. Segment koji nosi najviše prodaje su mesne paštete sa 85% količinske prodaje. Slijede riblje paštete sa 11% te povrtne paštete sa 4% količinskog udjela.
Kroz moderne formate prodaje se 2/3 količinske prodaje pašteta (66%) dok se preostali dio (34%) prodaje kroz tradicionalne formate, trgovine mješovitom robom do 300 m2 prodajne površine. Vodeća tri brenda u paštetama po količinskoj prodaju su abecednim redom: Argeta, Gavrilović i Podravka te čine 60% ukupne količinske prodaje pašteta.
Konzumira ih visokih 75% promatrane populacije
Muškarci i osobe u dobi od 40 do 49 godina češće od prosjeka konzumiraju paštete barem dva do tri puta tjedno. Prilikom kupovine proizvoda skloni su posredovanju identiteta, odnosno naglašena je trendovska i izražajna kupnja. Pridaje se značaj i cjelokupnom imidžu kojeg proizvod prenosi, ali jednako tako se sagledava i kvaliteta i marka proizvoda.
Analizira: Violeta Perčić, Research Executive, Ipsos
Na području Hrvatske, unutar populacije u dobi od 16 do 64 godine, brojimo 75% konzumenata kategorije pašteta. Daljnjom segmentacijom dobit ćemo 15% heavy korisnika koji konzumiraju paštete barem dva do tri puta tjedno, potom 38% medium korisnika koji konzumiraju paštete dva do tri puta mjesečno do jednom tjedno, te naposljetku 22% light korisnika koji konzumiraju kategoriju jednom mjesečno ili rjeđe. Za 46% heavy korisnika pašteta izuzetno je bitno koji brend pašteta kupuju dok se na razini svih korisnika kategorije ovaj postotak slaganja penje na gotovo 50%.
ANALIZA HEAVY KORISNIKA
Muškarci i osobe u dobi od 40 do 49 godina češće od prosjeka konzumiraju paštete barem dva do tri puta tjedno. Također, češće od prosjeka populacije su osnovnoškolskog obrazovanja te iz ruralnih dijelova zemlje, i to s područja Slavonije, Like i Banovine. Dolaze iz kućanstava prosječnih ukupnih prihoda. Prilikom kupovine proizvoda skloni su posredovanju identiteta, odnosno naglašena je trendovska i izražajna kupnja. Pridaje se značaj i cjelokupnom imidžu kojeg proizvod prenosi, ali jednako tako se sagledava i kvaliteta i marka proizvoda. Promatrani potrošači jako rijetko kuhaju te preskaču obroke. Nisu pretjerano zainteresirani za prehrambenim novitetima, kao niti za dijetama ili ekološkoj prehrani.
Kada uzmemo u obzir dva najpozitivnija odgovora, „U potpunosti se slažem“ i „Uglavnom se slažem“, više od dvije trećine heavy usera kupuje paštete poznatih proizvođača zbog nesigurnosti što sve može biti smiješano u paštetama nepoznatih proizvođača. Tek nešto manje od polovice ih smatra da paštete nisu zdrave.
BRANDUSAGE
Osim općenitog praćenja kategorije paštete, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi, tj. odnos potrošača prema brendu. Najvažniji indikator koji pratimo svakako je razina korištenja („usage“), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Korisnici brenda su isti konzumirali u posljednjih mjesec dana. Među heavy korisnicima pašteta u Hrvatskoj, u dobi od 16 do 64 godine, top tri brenda su Gavrilović, Argeta i Podravka. Sva tri brenda imaju izuzetno visoku razinu prepoznatljivosti (recognition). Kada je riječ o korištenju brenda (usage), Gavrilović je lider kategorije među heavy korisnicima, odnosno 57% ih je konzumiralo upravo ovaj brend u posljednjih mjesec dana.
BRANDLOYALTY
Pored korištenja svakog brenda pratimo i lojalnost brendovima. Model dijeli tržište brenda na četiri segmenta. Mjeri lojalnost našeg i dostupnost konkurentskog potrošača. Koncipira se na korištenosti brenda, važnosti brenda pri kupovini, ocjeni imidža i odnosu prema konkurentskim brendovima. Lider kategorije prema lojalnosti je Gavrilović s 10% lojalnih potrošača unutar heavy korisnika kategorije. Lojalni potrošači su najveća vrijednost brenda. Spremni su platiti veću cijenu, otporniji su na marketinške aktivnosti konkurencije i lakše je poticati ponovnu kupnju. Lojalnost je, osim tržišnog ponašanja, i rezultat emotivnog odnosa s brendom tako da je za jačanje tog indikatora potreban rad na imidžu i konzistentno uvjeravanje potrošača u vrijednosti brenda kroz duži vremenski period.
BRANDpuls je Ipsos alat za brend i marketing manadžment koji nudi detaljnu analizu tržišta, kao i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvodnih kategorija. BRANDpuls kombinira tržišne indikatore s različitim tipovima podataka kao što su demografija, psihografija, kupovne navike i korištenje medija. Podaci su dostupni za tržišta Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine. U sklopu BRANDpuls istraživanja za Hrvatsku prate se marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju pašteta i za brendove unutar te kategorije. Nevedeni marketinški pokazatelji su bitni kako bi vođenje brenda bilo uspješno te kako bi rano uočili moguće prilike ili probleme. Podaci korišteni u analizi prikupljeni su u drugoj polovici 2020. na području Hrvatske.
Iako nekada percipirani isključivo kao namazi koji se jedu za doručak ili večeru, paštete i delikatesni namazi, zahvaljujući raznovrsnim proizvodima novih okusa, postale su dio menija i glavnih obroka te odgovaraju namazane na omiljenom kruhu uz rajčice, paprike, zelenu salatu ili svježi sir ili pak umiješane u tjesteninu, proso, kvinoju…
Među namirnicama čija popularnost ne jenjava s vremenom, nego i raste s novim okusima, kvalitetnim sastojcima i moderniziranim načinima proizvodnje, svakako su paštete i delikatesni namazi. Riječ pašteta dolazi od njemačke riječi pastete, a definira se kao prehrambeni proizvod u obliku paste ili namaza koji se dobiva finim usitnjavanjem i miješanjem različitih namirnica. Priprema se od mesne, riblje ili druge baze (kuhana svinjska, teleća i guščja jetra, druge vrste mesa, inćun, srdela, haringa, tuna, gljive, povrće), kojoj se dodaju začini, masnoća te emulgatori i stabilizatori. Smjesa se zatim miješa i usitnjava, tj. melje.
Može se poslužiti topla ili hladna, kao namaz ili narezana na kriške. Često se konzumira sa svježim kruhom ili prepečencem, kao sastojak sendviča, hladnih predjela i kanapea. Iako nekada percipirani isključivo kao namazi koji se jedu za doručak ili večeru, paštete i delikatesni namazi, zahvaljujući raznovrsnim proizvodima novih okusa, postale su dio menija i glavnih obroka te odgovaraju namazane na omiljenom kruhu uz rajčice, paprike, zelenu salatu ili svježi sir ili pak umiješane u tjesteninu, proso, kvinoju…
Spomenimo da industrijski proizvedena pašteta dolazi na tržište u limenkama, tubama, staklenkama ili crijevu. U francuskoj i belgijskoj kuhinji pâté en terrine je jelo od usitnjene mješavine mesa ili ribe i začina, kuhano i posluženo u posudama od glazirane terakote ili u kalupima te prošarano mašću.
Poslužuje se hladno. Pâté en croûte se, pak, priprema od mesnog ili ribljeg punjenja koje se peče u tijestu i servira narezano, toplo ili hladno. Za razliku od pâté en terrine, pâté en croûte često nije nalik na jelo koje se na našim prostorima naziva “pašteta”. Pâté de foie gras, pašteta od guščje jetre, je cijenjeni specijalitet u svjetskim razmjerima, iako su u novije vrijeme sve češći prijepori oko etičnosti nasilnog tovljenja gusaka od čijih se jetra proizvodi.
DIO SVAKOG OBROKA
Gledajući unatrag, kako je pašteta, kao omiljeno jelo, postajala sastavnim dijelom svakog doručka i večere, a ponekad i ručka, ukazala se potreba za produženjem održivosti ovog delikatesnog proizvoda. Industrijska proizvodnja paštete na ovim prostorima započela je 60-ih godina prošlog stoljeća. Paštete se mogu proizvoditi kao fino usitnjeni i grubo usitnjeni proizvodi.
Primjenom suvremenih tehnoloških dostignuća, i usavršavanjem strojeva za obradu, vremenom se postiže finija maziva konzistencija. Usporedno s razvojem tehničke opreme i tehnoloških postupaka pripreme paštete, u skladu sa zahtjevima tržišta, razvijala se i ambalaža koja se koristi za pakiranje ovih proizvoda: od početnih glinenih posuda, preko različitih omotača i staklenki, do suvremenih aluminijskih posuda, tuba i limenki. Suvremeni postupci termičke obrade omogućili su proizvodnju higijensko ispravnih i održivih konzervi od mesa.
Pašteta je kvalitetan i hranjiv namaz odličnog okusa, proizveden od fino samljevenih komadića mesa (jetra), bjelančevinskih dodataka (mliječne i biljne bjelančevine) te soli i začina. Na žalost nije poznato koliko daleko u povijest seže priprema pašteta. Postoje podaci o počecima poznate paštete Pate de foie gras (guščja jetrena pašteta) koju je 1765. osmislio kuhar Jean Joseph Clause iz Normandije. Pate de foie gras važna je francuska pašteta koja se radi od masnih gusjih jetara dobivenih posebnim postupkom tovljenja gusaka koji seže još u doba starog Egipta.
DJECA JE VOLE
Paštete su omiljena dječja hrana, a kako bi djeca dobila samo vrhunske proizvode, ponudite im paštetu izvrsnog okusa i vrhunske kvalitete. Prednosti takvog proizvoda su iznimna mazivost, najnovija tehnologija prerade i dugogodišnje iskustvo proizvođača u proizvodnji pašteta.
Meso, ali i sve druge sirovine od kojih se proizvodi pašteta, pažljivo se biraju i provjeravaju, a kod najboljih pašteta sve se sirovine kupuju isključivo za njihovu proizvodnju, što znači da se ne koriste ostaci koji nastaju pri proizvodnji drugih namirnica.
Pri pripremi mase za paštetu meso se najprije kuha i na posebnom stroju odvaja od kostiju, a potom se u tu fino mljevenu masu dodaju ostali sastojci. Za najbolji okus, vrhunske se paštete dopunjavaju pažljivo biranim prirodnim začinima i solju te se koristi kvalitetno biljno ulje.
