Europski robni izvoz ponovno je snažno porastao u svibnju, pokazali su podaci europskog statističkog ureda, otkrivajući oporavak od posljedica mjera zatvaranja u 2020. godini koje su gotovo zaustavile razmjenu sa svijetom. Izvoz robe iz EU-a porastao je u svibnju za trećinu u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, a u istom je postotku poskočio i uvoz, izračunao je Eurostat. U travnju izvoz je bio poskočio 40 posto, a uvoz za trećinu.
Višak u robnoj razmjeni EU-a sa svijetom porastao je u svibnju za petinu u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom, na 7,9 milijardi eura. Vrijednost robne razmjene unutar EU-a poskočila je 41,6 posto, na 277 milijardi eura.
Robni izvoz iz eurozone porastao je 31,9 posto, nešto blaže od robnog uvoza, pa je zona primjene zajedničke europske valute zaključila svibanj sa 16 posto manjim viškom u robnoj razmjeni sa svijetom nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, od 7,5 milijardi eura. Robna razmjena unutar eurozone porasla je za 45,4 posto, na 181,5 milijardi eura.
Hrvatska u društvu Italije i Bugarske
Sve su zemlje EU-a bilježile ogroman skok izvoza robe izvan Unije u svibnju u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom, uz izuzetak Cipra, gdje je smanjen 26,3 posto, i Irske, gdje je gotovo stagnirao. Najviše je poskočio grčki izvoz, za 68 posto, te portugalski i rumunjski, za 62,6 odnosno 60,8 posto.
Hrvatski robni izvoz bio je u svibnju 43 posto veći nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, pokazuju Eurostatovi podaci, a blizu je i Italija sa skokom izvoza robe za nekih 45 posto. U travnju hrvatski je robni izvoz bio poskočio 72 posto. Sve su zemlje redom bilježile i veliki skok uvoza robe, a najveći je bio u Latviji, gdje je udvostručen. Slijede Litva i Slovačka gdje je porastao za 87,3 odnosno 83 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Hrvatski je uvoz robe u svibnju bio 40 posto veći nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Time se svrstala uz bok Bugarskoj čiji je uvoz poskočio 42 posto. U travnju hrvatski je robni uvoz bio porastao nekih 66 posto.
Najskromniji rast uvoza bilježila je u svibnju Irska, za osam posto.
Potražnja za sirovinama i energentima
U prvih pet ovogodišnjih mjeseci robni je izvoz EU-a porastao 12 posto, a u gotovo istom je postotku porastao i uvoz. Višak u robnoj razmjeni EU-a sa svijetom poskočio je za četvrtinu, na 69,1 milijardu eura. Vrijednost razmjene unutar Unije bila je veća za petinu nego u istom prošlogodišnjem razdoblju i iznosila je 1.362,5 milijardi eura. Najviše je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci poskočio izvoz ali i uvoz sirovina i energenata, pokazuju podaci Eurostata.
Izvoz robe iz eurozone porastao je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci 13,3 posto, a uvoz ga je pratio stopom od 12,7 posto. Višak u robnoj razmjeni sa svijetom uvećan je za petinu, na 79,7 milijardi eura. Vrijednost razmjene unutar zone primjene zajedničke europske valute također je bila za petinu veća nego u 2020. i iznosila je 867,6 milijardi eura.
Kina glavni partner
Kina je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci zadržala poziciju glavnog trgovinskog partnera EU-a s vrijednošću robne razmjene od 267,1 milijardu eura. Robni izvoz u Kinu porastao je 22 posto, a uvoz za 17,6 posto. EU je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci bilježio manjak u robnoj razmjeni s azijskim divom od 82,1 milijardu eura, veći za 12 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Vrijednost robne razmjene sa SAD-om iznosila je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci 246,2 milijarde eura, uz skok izvoza za osam posto i pad uvoza za 1,2 posto. Time je višak EU-a u robnoj razmjeni sa partnerom s druge strane Atlantika poskočio 30 posto, na 67 milijardi eura.
Uvoz iz Britanije naglo je smanjen nakon završetka tranzicijskog perioda brexita, za 21,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je izvoz porastao skromnih 3,3 posto. (Hina)
