Počele berbe graševine i malvazije u vinogradima Fortenova grupe

Belje, Vupik i Agrolaguna zajedno proizvedu oko 10 milijuna litara vina godišnje, a samo ove godine su osvojile i 54 nagrade za vrhunsku kvalitetu svojih vina

U vinogradima poljoprivrednih kompanija Fortenova grupe započela je ovogodišnja berba grožđa na gotovo 1.300 hektara vinograda. U Vinima Belje i Vupiku u Hrvatskom Podunavlju primarno se bere graševina, a u Vinima Laguna u Istri malvazija. Prema procjenama vinogradara ovogodišnja berba će biti jako dobra jer su vremenski uvjeti na obje lokacije bili pogodni za lozu, a do sredine listopada planira se ubrati više od 13 milijuna kilograma grožđa.

Andrej Dean, izvršni direktor Fortenova grupe za poljoprivredu i predsjednik Uprave Belja plus, istaknuo je: “Naše tri kompanije Belje, Vupik i Agrolaguna zajedno proizvedu oko 10 milijuna litara vina godišnje, što je 15% godišnje proizvodnje vina u Hrvatskoj. U svim našim vinogradima i vinarijama fokusirani smo na proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, a najznačajniji smo proizvođači graševine i malvazije, dvije najprodavanije vinske sorte koje čine 1/3 ukupne prodaje svih vina u Hrvatskoj. Ovu godinu su nam obilježile i brojne nagrade za vino, jer smo do sada na svim relevantnim domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima za sva tri brenda Vina Belje, Vina Laguna i Goldschmidt osvojili 54 medalje, od kojih je 21 zlatna i dvije šampionske titule.”

Prema predviđanjima vinogradara svi pokazatelji ovogodišnje berbe su dobri, visoke temperature u lipnju i nešto više kiše u srpnju nisu značajnije utjecale na lozu. Toplo i sunčano vrijeme prošlog tjedna diglo je količine šećera u grožđu pa su vinogradari krenuli u berbu punom parom.

Kako ističe Marijan Knežević, voditelja razvoja vinarstva u Vinima Belje: “Zdravstveno stanje, kako ubranog grožđa, tako i onog koje je na trsu je odlično i mi očekujemo jednu jako dobru berbu. Obrađujemo 564 hektara vinograda i do sada smo obrali pinot crni, chardonnay i još nekoliko sorti koje su nam bitne za proizvodnju pjenušaca, koji su novost u našem vinskom asortimanu. Graševina nam je najvažnija sorta, koju proizvodimo u nekoliko linija, pa će njena berba i najduže trajati jer radimo selektivnu berbu za pojedine kategorije kvalitete. Prema našim procjenama redovna berba će trajati tridesetak dana nakon čega će u vinogradu ostati graševina namijenjena za premium i Goldberg liniju.“

Slično je i u vinogradima vukovarskog Vupika koji obrađuje 120 hektara vinograda na poznatoj poziciji Goldschmidt iznad Dunava u neposrednoj blizini Muzeja vučedolske kulture. Enolog Vupika, Marijan Papak naglašava „Graševina je i nama najznačajnija sorta pa ćemo za potrebe naše proizvodnje vina otkupljivati i grožđe kooperanata s ovog područja. U berbi imamo oko četrdesetak iskusnih berača jer zbog konfiguracije terena i tipa nasada većinu vinograda beremo kombajnima. U Srijemu, koji je poznat vinogradarski kraj, već godinama je teško naći berače, pa nam je kombinacija strojne i ručne berbe najbolje rješenje.“

Za malvaziju, vinsku perjanicu Istre, sredina rujna je uvijek najoptimalnije vrijeme za početak berbe što potvrđuje i Bruno Legović, direktor poljoprivrede porečke Agrolagune. „U našim vinogradima malvazije je skoro 50%, vrijeme nas služi, grožđe je spremno tako da smo krenuli s berbom malvazije na svim našim lokacijama. Na 600 hektara vinograda kombiniramo strojnu i ručnu berbu. Trenutno imamo u pogonu tri kombajna, a na pozicijama premium malvazije u berbi imamo 60 berača. Očekujemo izvrsnu berbu koja bi trebala završiti u prvom tjednu listopada.“

Prema mišljenju brojnih vinara, vino nastaje upravo u vinogradu zbog čega se u vinograde i berbu ulaže puno rada i truda, jednako i na istoku i zapadu Hrvatske. Gotovo polovicu svih vinograda u Hrvatskoj zauzimaju tri najznačajnije vinske sorte, a među njima je vodeća graševina koja u regiji Slavonija i Hrvatsko Podunavlje zauzima 72% svih vinograda. Na drugom kraju Hrvatske, u Istri, takav status ima malvazija istarska pod kojom je više od 60% svih vinograda. Upravo su beljska graševina i lagunina malvazija pravi predstavnici svojih sorti s velikim brojem najsjajnijih odličja za kvalitetu kako s domaćih tako i s najznačajnijih svjetskih ocjenjivanja vina.

Nakon graševine, odnosno malvazije, vinogradari će preći na crni sortiment u kojem su najviše zastupljene internacionalne sorte merlot i cabernet sauvignon te frankovka u Podunavlju i teran u Istri.