U Hrvatskoj je u ovogodišnjem siječnju potrošnja u maloprodaji porasla za 2 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije, što je njezin rast već 12. mjesec zaredom, no znatno sporiji nego mjesec dana ranije.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u prosincu realno pala za 3,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na prosinac 2021. godine porasla 2 posto. To je sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja skočila za 8,5 posto na godišnjoj razini.
U siječnju je tako potrošnja porasla 12. mjesec zaredom na godišnjoj razini, nakon što je pod utjecajem koronakrize padala 11 mjeseci zaredom.
“Uz mjesečni pad za 3,9 posto, realni promet u trgovini na malo tijekom siječnja nastavio je bilježiti i 12. mjesec za redom pozitivne godišnje promjene. Međutim, realna stopa rasta od 2 posto u odnosu na prošlogodišnji siječanj potvrđuje usporavanje dinamike rasta dijelom zbog učinka baznog razdoblja, a dijelom i zbog rasta neizvjesnosti uslijed recentnih događanja koji nepovoljno utječu na raspoloženje i očekivanja potrošača”, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
U siječnju je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 4,3 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 4,8 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Na mjesečnoj razini, u siječnju je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima realno pao za 2,5 posto, a promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, za 2,3 posto.
Inflacija i rastuća neizvjesnost utječu na suzdržavanje od potrošnje
Kako ističu iz RBA, učinak baznog razdoblja i izražen porast neizvjesnosti zbog geopolitičkih događanja, koji se ogleda u pogoršanju indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, zasigurno će usporiti dinamiku pozitivnih promjena u trgovačkoj djelatnosti.
Naime, nakon pogoršanja u siječnju, u veljači su se pokazatelji povjerenja potrošača vratili na razine iz prvog tromjesečja 2020., odnosno razine najsnažnijeg ekonomskog zaključavanja zbog pandemije, navode.
“Snažniji inflatorni pritisci i rastuća neizvjesnost zasigurno će utjecati na suzdržavanje od potrošnje te će odgađati potrošnju luksuznih dobara, prije svega. S druge strane, možemo očekivati povećanju potražnju za osnovnim živežnim namirnicama, posebice u slučaju da trenutne, ratne okolnosti potraju, što bi imalo pozitivan efekt na maloprodajna kretanja”, kažu u RBA. (Hina)
