Kada pričamo o pojmu „duga“, zaključit ćemo da je riječ o vrlo jednostavnom konceptu: posudite novac i onda ga vratite. Tvrtke posuđuju manje ili veće iznose kako bi ispunile svoje obveze, iskoristile priliku za daljnji rast ili preživjele teška razdoblja. Za zaduživanje možda i koristimo složene mehanizme, no izračun troška ostaje vrlo jednostavan: koliko novaca, na koliko vremena i uz koju kamatnu stopu.
Piše: Jason Gould, chief evangelist tvrtke Syntio Inc
Međutim, osim financijskog duga, postoje i druge vrste dugovanja. Neka tvrtka možda ima dovoljno gotovine ili imovine, ali to ne znači da ne pati od skrivenog duga. Dug se može skrivati unutar tvrtke; možda znate kako je nastao i gdje se otprilike nalazi, ali ćete vrlo teško izračunati njegov učinak.
Ako malo promotrimo nefinancijske dugove, shvatit ćemo na koji način utječu na neku organizaciju. U današnjem digitalnom svijetu, često možemo čuti nekoga da govori o tehničkom dugu (technical debt), ali vrlo rijetko se spominje intelektualni (knowledge debt) ili organizacijski dug (organizational debt).
Tehnički dug
U razvoju i dizajnu svake platforme, sustava ili aplikacije koju razvijamo ili koristimo, potrebno je uzeti u obzir njihov cijeli životni ciklus . Njihova starost, složenost i sposobnosti da ispuni određenu svrhu imaju ogroman utjecaj na troškove daljnjeg održavanja i korištenja. Stariji sustavi obično traže više brige i nadzora, a promjene na kompleksnim sustavima su puno teže izvedive i teško je predvidjeti sve moguće interakcije i posljedične probleme. Bilo koji od spomenutih elemenata može tvrtku baciti u velik nepredviđeni trošak.
Kako vrijeme prolazi i mijenjaju se potrebe organizacije i njezinih korisnika, sustavi postaju sve neučinkovitiji. Promjene na takvim sustavima opet čine sustav još kompleksnijim i skupljim. Ako se vratimo na našu uvodnu definiciju duga, taj trošak predstavlja kamatu na dug.
Jako je teško izmjeriti ili kvantificirati točnu veličinu tehničkog duga, ali je lako shvatiti što on predstavlja. Nažalost, ostale vrste duga su samo kompleksnije i apstraktnije.
Intelektualni dug
Intelektualni dug možemo definirati ako pogledamo na koji način učimo i kako se usavršavamo. Jesu li zaposlenici upoznati s najnovijim metodologijama i alatima u njihovom području rada? Dopuštate li im da dio vremena posvete vlastitom razvoju, nudite li im dodatnu edukaciju? Koliko su otvoreni prema novim idejama? Koliko je teško (ili lagano) uvesti organizacijske promjene? Dok ovo nije očigledno na prvi pogled, nečinjene po ovim točkama nosi svoj trošak svakoj organizaciji. Velike promjene također nose troškove, i to je vjerojatno razlog zašto ih uvodimo samo kada to doista i moramo.
Iznimno se teško riješiti intelektualnog duga jednom kad nastane, budući da nismo njegovali „mindset“ fleksibilnosti i izvrsnosti. U takvim organizacijama želja da sve ostane po starom je izuzetno jaka i vrlo ih je teško navesti na promjene. Ključ skalabilnosti je standardizacija, i jasno da je optimizacija resursa uz rast baze klijenata nešto što svaka organizacija želi – ali ne po cijenu gubitka agilnosti.
Organizacijski dug
Organizacijski dug vjerojatno je najgora vrsta duga – obično je skriven i teško mjerljiv. U koju god organizaciju uperimo prst – javni sektor, gospodarstvo ili čak i najniža razina nekog većeg sustava – tu je. Nalazi se u samim procesima i procedurama tih organizacija.
Uobičajena je praksa da procese nikada ne ukidamo, već im s vremenom samo dodajemo nove. Rezolucije incidenata ili nepredviđenih negativnih događaja često uključuju dodavanje novih procesa kako bi se izbjeglo ponavljanje iste situacije. Dok je većina takvih incidenata ili problema jednokratna i najvjerojatnije se više neće ponoviti, vrijeme koje ćemo utrošiti radi novog procesa se multiplicira zauvijek – a broj takvih procesa stalno raste. Tvrtke to opravdavaju povećanjem kontrole i smanjenjem rizika.
Iskreno govoreći, neki su procesi potrebni. Primjerice, moramo biti usklađeni s postojećim pravilima i propisima. Moramo biti skalabilni, a to postižemo ako slijedimo određene procese. No usvajanje procesa da bismo slijedili proces uništava agilnost organizacije. Birokracija se uvuče u svaku poru ogranizacije, svakim danom buja i tako guši našu sposobnost napredovanja. Upravo to je dug koji nas najviše košta i najteže ga je uočiti.
Prihvaćanje promjena i svakodnevne transformacije
Bez obzira na kojem tržištu radimo, trudimo se ponuditi svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji mogući način, što znači otpimizirati svoj trošak poslovanja. To je moguće (ili nemoguće) zahvaljujući standardizaciji i procesima unutar te organizacije, i dovoljno educiranim djelatnicima ili stručnjacima u polju svoga rada. Međutim, takav pristup ne uzima u obzir dirsrupcije izvana, poput novog inovativnog konkurenta ili promjena u poslovanju (pa onda i potrebama) naših klijenata. Proces i inovacija lice su i naličje istog novčića, no inovaciju guše upravo proces i nemogućnost promjene.
Promjene su izvrsna stvar i trebamo ih poticati na pravi način, koji ostavlja prostora za ekonomske realnosti i skalabilnost. Između optimizacije troškova i standardizacije te agilnosti da bismo mogli reagirati na disrupcije postoji vrlo fina linija, a na nama je da balansiramo hodajuću po njoj. Jedan od načina da se to postigne je organizacijska politika neprestanih promjena, ali na način koji se potiče usavršavanje, te neprestano mjeri učinke tih promjena. Ukoliko još uvijek niste uvjereni da je ovo pravi put za vašu organizaciju, dovoljno je pogledati tržište „digitalne transformacije“ i vezanih usluga – u ovom trenutku vrijedi doslovno bilijarde dolara.
Neprestano nadzirite napredak svoje tvrtke. Pogledajte koje procese vaša organizacija slijedi. Ispunjavaju li još uvijek svoju svrhu? Procjenjujete li rizik realno ili sa strahom? Potičite svoje zaposlenike da uče i prilagođavaju se potrebama koje se stalno mijenjaju jer će tako biti sretniji, dinamičniji i angažiraniji.
Jednom kada sve ovo uzmete u obzir, uočit ćete velike promjene u sposobnosti i kapacitetu odgovaranja na tržište. Osim toga, ako se kontinuirano usavršavate i uklanjate razne vrste dugovanja iz svoje organizacije, nećete nikada morati proći veliku transformaciju – vaša organizacija će se transformirati iznova svaki dan.
