Ljiljana Šapina, članica Uprave Podravke, nova je predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK koje okuplja velika i srednja poduzeća. Na izbornoj sjednici Udruženja, naglašeno je kako će se kao i do sada, zagovarati interesi članova HGK pred tijelima zakonodavne i izvršne vlasti. Radi se o radu u različitim povjerenstvima, odborima i sudjelovanju u javnim raspravama od kojih je trenutno najaktualniji višegodišnji Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike EU za RH 2023. do 2027.
“Osim Strateškog plana za RH, velika su očekivanja i od Operativnog programa Konkurentnost i kohezija kojim bi se, između ostalog, trebao financirati razvoj strateške industrije Hrvatske, proizvodnju hrane. U izazovnim vremenima u kojima su vidljive posljedice pandemije bolesti COVID 19, ruske agresije na Ukrajinu te nepovoljnih klimatskih uvjeta, očuvanje sektora proizvodnje hrane i njegov razvoj, neće biti moguć bez pomoći Državnog proračuna i EU fondova. Najnoviji paket pomoći Vlade ublažit će krizu u poslovanju prehrambenih tvrtki uzrokovanu rastom cijena energenata i sirovine. Međutim, trebaju nam pravi razvojni alati kojima ćemo premostiti energetsku krizu u smislu snažnijeg korištenja obnovljivih izvora energije i veće energetske učinkovitosti, te trajno raditi na podizanju produktivnosti i stvaranju inovativnih konkurentnih proizvoda u skladu sa zahtjevima potrošača”, istaknula je Ljiljana Šapina.
Udruženje će se baviti brojnim pitanjima, od različitih aspekata sigurnosti hrane, nedostatka radne snage, zaštitom okoliša, zbrinjavanjem otpada, ambalažom, korištenjem obnovljivih izvora energije, ali i pitanjima poput nepoštenih trgovačkih praksi i porezne politike. U fokusu Udruženja bit će i pitanja državnih potpora kao alata za rješavanje ad-hoc disbalansa na tržištu.
Prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam naglasio je kako senalazimo se u izazovnim vremenima u kojima su poremećaji na tržištu gotovo svakodnevna pojava, a cijela prehrambena industrija već duže vrijeme bilježi značajan rast proizvođačkih cijena koje su u godini dana narasle za preko 16% i posljedica su drastičnog rasta cijene energenata i porasta cijene poljoprivrednih proizvoda.
“Zbog loših agrometeoroloških uvjeta, ali i ukrajinske krize te poremećaja na globalnim tržištima, cijene poljoprivrednih proizvoda u zadnjih godinu dana rasle su u rasponu od 50 – 150%. Ako promatramo vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, podatci nakon pandemijskih godina nisu ohrabrujući, dodatna turistička potrošnja generirala je u prvih 6 mjeseci ubrzani rast uvoza od 33,1%, rast deficita za čak 37,3% što nas navodi da ćemo i ove godine kao i rekordne 2019. premašiti 1,2 milijarde eura vanjskotrgovinskog deficita”, zaključio je Kovačević.
