Plaće u IT industriji rastu i to jesu rekordne brojke u domaćim okvirima. No brojke mogu djelovati zavaravajuće idealno dok se ne interpretiraju u kontekstu – da naša IT industrija utakmicu privlačenja i zadržavanja kadra igra s globalnim igračima.
Kako bi se ostvario snažniji gospodarski iskorak i povećao potencijal rasta, hrvatskom gospodarstvu moraju se otvoriti preduvjeti za povećanje produktivnosti. To posebno dolazi do izražaja kada govorimo o IT industriji, gdje naše tvrtke pokazuju značajno znanje i talente na stranim tržištima, no potrebna im je snažnija podrška u zemlji.
„Moramo usmjeravati sredstva u inovacije i uvođenje novih tehnologija te proizvodnju s dodanom vrijednosti, što je posebno važno u razdoblju inflacije. Za to je nužno i daljnje ulaganje u ljudske kapacitete kao ključan čimbenik uspjeha. Monumentalne zaokrete u našoj IT industriji i, posljedično, u stupnju inovativnosti društva na kraju dana neće realizirati ni stroj ni program, već čovjek,“ poručio je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš na nedavno održanom tradicionalnom godišnjem okupljanju IT industrije u organizaciji HGK, ovoga puta s radnom snagom kao središnjom temom.
40 TISUĆA ZAPOSLENIH U IT INDUSTRIJI
Na konferenciji ‘IT & HR: Prilike i izazovi’ predstavljene su i posljednje brojke domaće IT industrije. IT sektor pokazao se manje osjetljivim na krizu 2020. i 2021. od većine ostalih djelatnosti, osobito uslužnih. Nakon usporenja 2020., u 2021. godini IT industrija raste visokim stopama. U Hrvatskoj u 2021. posluje 6.547 IT poduzeća s gotovo 40 tisuća zaposlenih. U posljednjih pet godina broj IT poduzeća se povećao za 50%, a broj zaposlenih u IT poduzećima je povećan za 45%.
Izvoz je dosegao 12 milijardi kuna, a u posljednjih pet godina porastao je za 101%. IT industrija prošle je godine dosegla 32 milijarde kuna prihoda te 4,56 milijardi kuna EBITDA-e.
Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja komentirao je što možemo očekivati u našem IT-ju s obzirom na usporavanje globalnog gospodarstva: „Za IT industriju u SAD-u usporavanje već ima implikacije – mnoge tehnološke kompanije otpuštaju zaposlene ili, u najboljem slučaju, ne zapošljavaju više. S obzirom na to da mnoge poznate kompanije ne stvaraju pozitivan novčani tijek, što je bilo izvedivo u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa, sada će, u uvjetima viših kamatnih stopa, biti skuplje refinancirati dospjeli dug. Postavlja se pitanje koliko će takvih poduzeća dugoročno opstati. Kako je većina takvih industrija itekako naslonjena na IT industriju, bit će srednjoročnih posljedica i za IT industriju. Upitno je kakva će biti dinamika rasta plaća u IT industriji u SAD-u, a posljedično i u svijetu.“
REKORDNE PLAĆE – U DOMAĆIM OKVIRIMA
Prosječna plaća je u Hrvatskoj 2021. bila 9.564,67 kuna i viša je za 50% od prosjeka. U posljednjih pet godina, prosječna plaća u IT sektoru je porasla za 24%. Plaće u IT industriji rastu i to jesu rekordne brojke u domaćim okvirima. No brojke mogu djelovati zavaravajuće idealno dok se ne interpretiraju u kontekstu – da naša IT industrija utakmicu privlačenja i zadržavanja kadra igra s globalnim igračima. Prema posljednjim podacima prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u IT industriji bila je na razini 41% prosjeka EU27. Što se tiče podataka u nama usporedivim zemljama, u Sloveniji je bila na razini 69% prosjeka EU27, u Bugarskoj 47%, a u Mađarskoj 46%.
„Treba raditi na poboljšanju zakonske i financijske regulative koja bi ubrzala transformaciju IT tvrtki prema kreatorima proizvoda i rješenja s kojima se može nastupati na domaćem i inozemnim tržištima. Nova financijska regulativa svakako bi trebala uključivati i porezno rasterećenje plaća za takve tvrtke, poticati udruživanja tvrtki radi bržeg rasta i poticati zapošljavanja mladih, čime bi se podizala dugoročna održivost i konkurentnost hrvatske IT industrije”, rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić koji je istaknuo da hrvatski obrazovni sustav mora imati dva osnovna cilja; jedan je produciranje dostatne količine STEM kadrova, a drugi uska suradnja s IT industrijom u domeni istraživanja i razvoja u svrhu stvaranja održivih i konkurentnih hrvatskih IT proizvoda. Oba cilja moraju biti usklađena i uklopljena unutar S3 Strategije pametne specijalizacije s jasnim metrikama za provedbu i praćenje.
U globalne i lokalne trendove u području ljudskih resursa sudionike konferencije uveo je Ivan Maglić, direktor u tvrtki Calisto, predstavnici globalne kompanije za istraživanje i savjetovanje u IT-ju Gartner Inc. „Pandemija i rat dovode do toga da ljudi preispituju prioritete i to se odražava na fleksibilnost koju očekuju od poslodavaca“, rekao je Maglić i istaknuo da je u posljednjih nekoliko godina dinamika i volatilnost tržišta rada tolika da je izrazito izazovno pronaći kvalitetan kadar. Naime, čak 76% kandidata za posao u IT-ju već ima dvije ponude u džepu.
MLADIMA VAŽAN HUMANIJI PRISTUP
U anketi koju je provela HGK, više od dvije trećine anketiranih stavlja visinu dohotka na prvo mjesto po važnosti za zadržavanje zaposlenika. Situacija je vrlo slična i po pitanju privlačenja kvalitetnih kadrova, gdje su ključne stavke visina plaće i ostale beneficije radnog mjesta. Zajedno te dvije stavke odabralo je više od četvrtine ispitanika. Razvoj i privlačenje ljudskih potencijala u IT-ju bila je tema prvog panela.
Lorna Luketić Mažić iz Infobipa istaknula je da se lokalne razlike oko privlačenja i zadržavanja kadra ne osjete toliko, izazovi su slični bez obzira gdje posluju. Matej Sušanj iz Croatia Osiguranja spomenuo je i važnost humanijeg pristupa, koji je posebno važan mladima. „Psiholozi već godina govore o temi soft vještina, no sada smo s pandemijom to bolje osvijestili. Vidimo da je jedan od razloga odlaska djelatnika u IT-ju i kvaliteta menadžera“, rekao je Šušanj.
RAZVIJANJE LJUDSKIH POTENCIJALA ZA IT
U drugom panelu konferencije bilo je riječi i o značajnim projektima u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i kako se to nadovezuje na zadržavanje kadra u lancu, od učenja i novih tehnologija do naravno i adekvatnih primanja. Trenutno je 37% cijelog plana pod natječajima, uz fokus na jači gospodarski rast kroz zelenu i digitalnu tranziciju.
Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, komentirao je da je Končar u IT-ju zapravo već desetljećima jer danas nema rješenja u elektroenergetici bez digitalizacije tih rješenja: „Mi smo sebi postavili cilj da u segmentu digitalnog u narednom razdoblju napravimo najveće iskorake. U pogledu radne snage ključno je promijeniti našu demografsku sliku i prvo kreirati taj ljudski potencijal.“
Stjepan Bogdan, prodekan za istraživanje i inovacije s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, istaknuo je da je fakultet kao obrazovna i istraživačka organizacija idealno okruženje za privlačenje i razvoj talenata koji u konačnici završavaju u industriji. „Samostalno provodimo više projekata nego sve ostale sastavnice Sveučilišta zajedno, a ključna je pravodobna i jasna komunikacija dostupnih programa i sredstava jer male tvrtke nemaju resurse i odjele koji bi vodili brigu o tome.“
