Broj tvrtki koje moraju izvještavati o održivosti prema europskim direktivama povećavat će se iz godine u godinu. Morat će detaljno prikazati prihode, kapital i operativne troškove za okolišno prihvatljive i neprihvatljive aktivnosti. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo traži da se pri procjeni kreditne sposobnosti sve više uzimaju u obzir ESG rizici.
Nejasni i općeniti kriteriji za ESG stvar su prošlosti, prostor za zlouporabu se svakim danom sve više smanjuje. ESG nije alternativan pogled na poslovanje niti prolazni trend. To je regulativa temeljena na strategiji s konkretnim rokovima i ciljevima. Izvještavanje o održivosti i financiranje održivosti bila je jedna od ključnih tema današnje tradicionalne konferencije HGK Podržimo održivo, koja se održava u Zagrebu.
“HGK je svjesna potrebe prilagodbe poslovanja i utjecaja poslovne zajednice na okoliš i društvo. Radimo na domaćoj i regulativi EU kako bi se održivi ciljevi postigli na način koji nije previše restriktivan za tvrtke. Radimo kako bi izvori financiranja bili što dostupniji i primjereniji za tvrtke. Informiramo i educiramo tvrtke – kroz našu već sada tradicionalnu ESG akademiju. Kreiramo alate za tvrtke, kao što je ESG rating HGK,“ rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.
“EU je, kao u mnogim stvarima, pionir u domeni zelene tranzicije i prelasku na održive modele poslovanja. Tu je iznimno važna Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti, CSRD. U hrvatsko zakonodavstvo će biti prenesena kroz izmjene Zakona o računovodstvu i izmjene Zakona o reviziji. U tu svrhu smo u Ministarstvu osnovali radnu skupinu, u kojoj sudjeluje i HGK. Direktiva donosi ključne informacije kako pitanja o održivosti utječu na poslovanje, ali i kako poslovanje tvrtki utječe na društvo oko njih. Izvješćivanje nije samo sebi svrha, već je osnova za bolji dijalog s brojnim dionicima, uključujući i financijski sektor,“ istaknula je Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija.
Potpredsjednica Europske investicijske banke Teresa Czerwińska, prenijela je iskustva banke u podupiranju hrvatskih gospodarstvenika, ali i istaknula određene prilike za poboljšanje što se tiče izvora financiranja općenito.
“Pred Europom je puno izazova. Ujedno razgovaramo i kako se nositi s klimatskim promjenama. Javno financiranje nije dovoljno za nošenje s klimatskim promjenama, mora se kombinirati s kreditnim linijama. Financijske institucije moraju više riskirati i dijeliti rizik s tvrtkama. Taj investicijski jaz ili manjak posebno je izražen u području energije, digitalizacije i investiranja u inovacije”, poručila je potpredsjednica EIB-a.
Klimatske promjene kao geopolitičko pitanje
Konferencija Podržimo održivo i ove je godine okupila sve relevantne aktere oko održivih tema, međunarodne stručnjake i vodeće hrvatske tvrtke. Glavno predavanje održao je Mark Esposito, međunarodni stručnjak Svjetskog ekonomskog foruma i savjetnik nacionalnih vlada u području megatrendova, četvrte industrijske revolucije i poslovne strategije.
“Četvrta industrijska revolucija iz korijena mijenja mnoge sektore – proizvodnju, zdravstvo, transport. Radi se o konvergenciji tehnologije kao AI, Internet stvari, blockchain i biotehnologija”, rekao je Esposito. Po pitanju klimatskih promjena, smatra ih geopolitičkim pitanjem – kako se države natječu za resurse i utjecaj, klimatska politika i prelazak na zelenu energiju igraju značajnu ulogu u oblikovanju globalne dinamike moći.
Stručnjak za strateško vizionarstvo i tehnološki poduzetnik Nicolas De Santis, govorio je o tome kako djeluje održivi lider. Visioneering je tehnika korporativnog vizionarstva. Nastala je fuzijom riječi “vision” i “engineering”, a služi kako bi pomogla organizacijama u dizajniranju korporativne budućnosti i ostvarenju željenih rezultata – ukazujući na megaprilike koje se mogu iskoristiti i disrupcije koje se mogu kreirati.
“Budućnost je eksponencijalna, ali jednako su tako i problemi koje ona donosi. Direktori moraju moći razmišljati izvan okvira rezultata za sljedeću godinu”, poručio je Santis.
Kod zelene tranzicije u mnogim je zemljama kamen spoticanja upravo kružno gospodarstvo.
“Većina zemalja ne ispunjava ciljeve koje su si postavile”, poručila je Elin Bergman, direktorica Cradleneta koju zovu i ‘švedskom kraljicom kružnog gospodarstva’, ističući da je priča itekako profitabilna, no povrat ulaganja traje malo duže nego kod klasičnih poslovnih modela te na to trebamo biti spremni.
U sklopu tradicionalne konferencije HGK Podržimo održivo po prvi put će se dodijeliti nagrade ESG rating HGK u šest kategorija: najbolja mala, srednja, velika, javna tvrtka, financijska institucija te nagrada za primjer održivog poslovnog modela.
ESG rating je ocjena koja se dodjeljuje organizaciji temeljem njezinog pristupa okolišu (Environment), društvu (Social) te usvojenim praksama upravljanja (Governance). Uz nacionalni model ocjenjivanja koji je razvio HGK, radi se i o novoj nagradi HGK koju će komora svake godine dodjeljivati tvrtkama s najboljim rezultatima.
Konferenciju su podržali Europska investicijska banka, Ministarstvo financija i Predstavništvo Europske komisije u RH kao institucionalni partneri, Erste banka, Fortenova Grupa, Jamnica i Regeneracija non-wovens kao zlatni partneri, INA, Miret, Nexe i Siemens kao srebrni partneri te AD Plastik, Enna Grupa, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Jadran Galenski Laboratorij kao brončani partneri. Prijatelji konferencije su Agrolaguna, Cemex, Croatia Airlines, Ericsson Nikola Tesla, E.ON Hrvatska, HAMAG BICRO, Hauska & Partner, Lumen Spei, Span i Zagrebački Holding.
