Kompanije koje razumiju vrijednost umirovljenih zaposlenika te zaposlenika koji su pred mirovinom steći će značajnu konkurentsku prednost u odnosu na kompanije koje će se suočiti s nedostatkom potrebnih stručnih znanja na tržištu rada
Piše: Dijana Fazlić, direktorica društva Tecumviva d.o.o.
Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje poslodavci mogu ponuditi poslove umirovljenicima te pronaći umirovljenike zainteresirane za nastavak rada.
Također navode da:
• „obavezno umirovljenje nerijetko nema realne poveznice s radnim mogućnostima osoba treće dobi, njihovim sposobnostima i donošenjem odluka. Štoviše, starosna dob može povećati mentalne kapacitete starijih, a ne ih nužno smanjiti;
• čovjek postaje mudriji u starijoj dobi;
• se u starosti jako dugo zadržava koncentracija ili matematičko računanje;
• starije osobe obavljaju zadatke jednako dobro kao i njihovi mlađi kolege;
• starosna dob može povećati mentalne kapacitete, a ne ih nužno smanjiti;
• su starije osobe pokazale veću motiviranost i ustrajnost u učenju novih vještina;
• intenzitet volje za uključivanjem u razne slobodne aktivnosti jednak je intenzitetu i volji mlađih osoba.“
Mnoga istraživanja govore u prilog navedenome. Naime, sve je veći broj stručnjaka kojima se bliži dob za umirovljenje dok oni koji bi ih trebali zamijeniti još uvijek nemaju dovoljno znanja i iskustva.
Kompanije koje razumiju vrijednost umirovljenih zaposlenika te zaposlenika koji su pred mirovinom steći će značajnu konkurentsku prednost u odnosu na kompanije koje će se suočiti s nedostatkom potrebnih stručnih znanja na tržištu rada. Ne čudi stoga situacija da mnogi stručnjaci (npr. liječnici) nastavljaju s radom i nakon stjecanja uvjeta za umirovljenje, osobito u ruralnim sredinama te na otocima, jer ih jednostavno nema tko zamijeniti.
PREDNOSTI ZAPOŠLJAVANJA UMIROVLJENIKA
Neka istraživanja navode da su stručnost (60%), komercijalna sposobnost uključivo sposobnost brzog doprinosa (57%) te jaka poslovna sposobnost (51%) profesionalne kompetencije kojima umirovljenik doprinosi ukupnoj dodatnoj vrijednosti kompanije. Umirovljenici donose profesionalne vještine stečene u različitim industrijama, kulturama, financijskim uvjetima i timovima.
Tijekom rada susreli su se s okolnostima gospodarskog usporavanja kao i razdobljima rasta poslovanja, stjecali su iskustvo kroz različitu interakciju u timu, bilo da se radi o konfliktima i/ili suradnji, što im daje odmjereni uvid u probleme i rješavanje istih. Umirovljenici donose stručno znanje akumulirano tijekom niza godina rada i iskustva u svom području rada.
Osim što mogu izvršavati različite zahtjevne radne zadatke koji zahtijevaju visoko stručno znanje, umirovljeni zaposlenici mogu primijeniti razumijevanje onoga što je u prošlosti bilo uspješno ili neuspješno kako bi optimizirali procese i procedure.
Dok se neki poslodavci mogu bojati da će umirovljeni zaposlenici sporije reagirati na promjene koje donosi digitalizacija poslovanja, stvarnost je da su ovi zaposlenici prihvatili više tehnoloških i procesnih napredaka od bilo koje druge demografske skupine u današnjoj radnoj snazi.
Osiguravanje odgovarajuće zastupljenosti i raznolikosti unutar tima važan je dio dobrog poslovanja i donošenja dobrih poslovnih odluka, a perspektiva umirovljenih zaposlenika vrijedna je prednost kada je riječ o strategiji, planiranju i rješavanju problema.
KOLIKO UMIROVLJENICI MOGU RADITI
Umirovljenici korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine i obiteljske mirovine (ostvarene prema općem propisu) NE gube pravo na mirovinu niti im se obustavlja isplata mirovine ako se zaposle i rade do polovice punog radnog vremena, dakle do 20 sati tjedno.
No umirovljenici korisnici nekih drugih mirovina (npr. invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad) prije sklapanja ugovora o radu trebaju provjeriti koje su njihove obaveze u slučaju ponovnog zapošljavanja kako ne bi došlo do obustave isplate mirovine. Umirovljenici korisnici starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima (vojska, policija, vatrogasci i sl.) koji se tijekom korištenja mirovine zaposle – do polovice punog radnog vremena imaju pravo na isplatu pune mirovine (100%) – a ukoliko se zaposle s punim radnim vremenom imaju pravo na isplatu 50% mirovine, pa i oni prije ponovnog zapošljavanja trebaju provjeriti koja su njihova prava kako ne bi došlo do smanjenja isplate mirovine.
PRAVA IZ RADNOG ODNOSA
Zaposleni umirovljenik ima sva prava iz radnog odnosa kao i ostali zaposlenici. Zaposlenom umirovljeniku, razmjerno ugovorenim satima rada, poslodavac ne može ugovoriti plaću nižu od minimalne plaće, tj. one plaće koja je određena pravilnikom o radu i/ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca. Dakle, ako zaposleni umirovljenik radi pola radnog vremena, onda ima pravo na polovinu plaće koju bi na tom radnom mjestu ostvario da radi puno radno vrijeme.
Zaposleni umirovljenik ima pravo na dodatke na plaću za rad noću, nedjeljom, blagdanom i neradnim danima, za rad u otežanim radnim uvjetima i za prekovremeni rad. Poslodavac umirovljenika može zaposliti na neodređeno ili na određeno vrijeme, pazeći pritom na sva ograničenja dopuštenog trajanja radnog odnosa na određeno vrijeme.
Za sve zaposlene umirovljenike svi se doprinosi obračunavaju prema jednakim stopama kao za radnike koji nisu korisnici mirovine. Porezni propisi pružaju još jednu povoljnost zaposlenim umirovljenicima, pa im tako poslodavac može isplaćivati sve neoporezive primitke u ukupno propisanim iznosima. Nakon navršene jedne godine staža nakon umirovljenja, odnosno nakon dvije godine rada s polovicom punog radnog vremena, umirovljeni zaposlenici imaju pravo i na ponovno određivanje mirovine.
Stupanjem na snagu novog Zakona o radu ukinuto je pravo na otpremninu i pravo na otkazni rok za otkaz ugovora o radu radniku koji je navršio 65 godina starosti, tako da se poslodavci ne izlažu dodatnim troškovima u slučaju kad zbog poslovnih ili osobno uvjetovanih razloga prestane potreba za radom zaposlenog umirovljenika.
Stupanjem na snagu izmijenjenih propisa o zdravstvenom osiguranju od travnja ove godine pomaknuta je dobna granica za ostvarivanje prava na naknadu za bolovanje na teret sustava zdravstva, s ranijih 65 na 70 godina starosti osiguranika, na koji način su smanjeni rizici poslodavaca koji zapošljavaju umirovljenike.
