Hrvatska gospodarska komora i ove godine, deveti put za redom organizira zajedničko predstavljanje hrvatskih tvrtki na međunarodnom sajmu prehrambene industrije Anuga, koji se od 7. do 11. listopada održava u Kölnu. Na sajmu se, na izložbenoj površini od 300 tisuća kvadratnih metara, predstavlja više od 7.800 izlagača iz 118 zemalja svijeta.
Na najvećem europskom i svjetskom sajmu prehrambene industrije predstavljaju se hrvatske tvrtke: Apimel, Avem, Dupin, Hermes international, Kraš, Pekar Tomo, Solana Nin i Varžak med. Prezentiraju se proizvodi konditorske industrije, pekarstva, pčelarstva i po prvi put ručno brana morska sol.
“HGK je i dalje jedina institucija u RH koja ima znanje, resurse i sposobnosti pomoći članicama u svim kritičnim koracima procesa internacionalizacije poslovanja. Kako područje internacionalizacije, konkretno organizacije nastupa na međunarodnim sajmovima, zahtijeva i značajna financijska sredstva, veseli činjenica da smo ove godine našim članicama, sudionicama sajma Anuga, osigurali sufinanciranje nastupa od strane Ministarstva poljoprivrede temeljem dodijeljenih bespovratnih sredstava odobrenih u okviru Javnog poziva za sufinanciranje organiziranog nastupa hrvatskih gospodarstvenika na velikim međunarodnim događanjima u 2023. godini”, kazao je predsjednik HGK Luka Burilović.
Deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni hrane u pola godine približio se milijardi eura, što je rekord. Ovim tempom, a i s obzirom na značajnu turističku potražnju, mogli bi se približiti deficitu od 2 milijarde eura na razini čitave 2023. godine. Rast deficita dijelom je uvjetovan globalnim rastom cijena, no prisutan je i značajan rast volumena što potvrđuju podaci o uvezenim količinama.
Izvoz u šest mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. bilježi rast od 16,8 posto i iznosi 1,85 milijardi eura, što je povećanje od 266,6 milijuna eura. Uvoz je porastao 21,8 posto, za 500,5 milijuna eura, i iznosi 2,79 milijardi eura. Deficit je povećan za 33,1 posto, odnosno za 234 milijuna eura i iznosi 941,8 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom je 66 posto, što je smanjenje u odnosu na prošlogodišnju razinu od 69 posto.
“Bez povećanja volumena proizvodnje i produktivnosti u primarnoj proizvodnji i preradi nećemo imati dobre rezultate u vanjskotrgovinskoj razmjeni, posebice u onim ‘kriznim’ proizvodnjama u kojima ostvarujemo najveći deficit – meso, mlijeko, voće i povrće”, ističe Jelena Đugum, direktorica Sektora za poljoprivredu HGK.
