Tvrtke u Hrvatskoj sve ozbiljnije shvaćaju postulate ESG-a, vidi se napredak iz godine u godinu, no još uvijek ukupno zaostaju za najrazvijenijim zemljama Europe, rečeno je u utorak na konferenciji “Održivost poslovanja uz ESG načela”, u organizaciji Američke gospodarske komore (AmCham).
ESG (Enviromental, Social and Governance – okolišno, društveno i korporativno upravljanje) označava tri ključna čimbenika koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja pojedine tvrtke ili investicije. Primjeri takvog poslovanja uključuju analizu kako se pojedina tvrtka nosi s klimatskim promjenama, kakav je odnos prema zaposlenima, kako se ponaša prema klijentima i dobavljačima, te kakva joj je korporativna kultura i upravljanje.
Direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić rekla je kako ESG označava skup smjernica i transformativni proces za poduzeća, koji ih usmjerava na brigu o okolišu, dugoročno razmišljanje o poslovanju i brigu o odgovornom upravljanju. “ESG se ne odražava samo na jedan sektor u poduzeću, već na niz sektora”, kazala je Doko Jelušić.
Isto tako, istaknula je da je tijekom ove godine AmCham formirao radnu skupinu na temu ESG-a. Naglasila je kako je zakonodavac zadao niz ciljeva s relativno kratkim rokovima, tako da poslovna zajednica traži odgovore budući da još uvijek ima određenih nejasnoća.
AmCham je u suradnji s konzultantskom kućom Kearney proveo istraživanje koje je pokazalo da su poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju prilično dobra u ESG-u.
“U principu su se za sudjelovanje javili oni koji su već odmakli u ESG inicijativama i relativno su zreli. Međutim, vidi se da poduzeća, ako rade u jednom od ESG elemenata, još uvijek ne pokrivaju sve tri odrednice tih inicijativa vezanih uz održivost”, istaknula je Doko Jelušić, dodavši kako u Hrvatskoj ima puno prostora za napredak.
Tvrdi da niz hrvatskih poduzeća vrlo ozbiljno shvaća ESG. Doduše, naglasila je, još uvijek nismo na razini najrazvijenijeg dijela Europe budući da se radi o inicijativama koje zahtijevaju i financije, dosta resursa i strateškog promišljanja.
Predstavnica Ministarstva financija Ana Zorić tvrdi kako je ESG važan za niz projekata EU-u zadnjih nekoliko godina. “U Ministarstvu financija aktivno radimo na prijenosu direktiva u korporativnom izvješćivanju o održivosti u naš zakonodavni sustav. Direktiva će biti prenesena u naše zakonodavstvo kroz izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona o reviziji i u tom dijelu pripremamo naše pravne subjekte, naše poduzetnike, na izvješćivanje o održivosti”, rekla je Zorić.
Predstavnik Kearneya Mitja Pirc izvijestio je da je u istraživanju sudjelovalo 35 kompanija iz Hrvatske. Po njemu, studija je pokazala da su određeni dijelovi ESG-a vezani uz strategiju poduzeća više manje dobro razrađeni.
“Vidimo napredak, ESG kao tema postaje jako važna i za okoliš i za ljude, ali kao i svaka druga zemlja koja je relativno mala vezana je uz neki širi spektar gospodarskih situacija i tokova”, rekao je Pirc. Kao primjer dobre prakse u Hrvatskoj u ESG-ju naveo je tvrtku A1.
Slaven Kartelo iz tvrtke PricewaterhouseCoopers Hrvatska smatra da se stvari brzo mijenjaju i da kompanije nisu ni svjesne kakve promjene dolaze. Po njemu, cilj EU-a je da se strogom regulativom kanaliziraju novčani tokovi koje EU namjerava do 2030. uložiti u održivo poslovanje. Postoji, istaknuo je, cijeli sustav klasifikacije, regulativa i zakona iz spektra ESG-a koji će nastupiti tijekom sljedećih nekoliko godina, neki već sljedeće.
Krajnji cilj je da kompanije transparentno izvještavaju o održivosti, rekao je Kartelo. (Hina)
