Na konferenciji HGK predstavljeno prvo istraživanje o umjetnoj inteligenciji u hrvatskom gospodarstvu
Umjetna inteligencija bi mogla povećati svjetsko gospodarstvo za gotovo 16 bilijuna dolara do 2030. godine. Što to znači za hrvatske tvrtke i tržište rada, pokazalo je prvo istraživanje o umjetnoj inteligenciji u hrvatskom gospodarstvu koje su proveli Hrvatska gospodarska komora i Best Advisory. Istraživanje u kojem su sudjelovale 342 tvrtke predstavljeno je danas u Zagrebu na tradicionalnoj konferenciji HGK i njezinog Udruženja za IT, uz temu Umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost u gospodarstvu.
Prema rezultatima istraživanja čak 92 posto poduzeća umjetnu inteligenciju smatra važnom komponentnom. No, gotovo dvije trećine ispitanika nema razvijenu strategiju primjene umjetne inteligencije u svome poslovanju. Ovaj je jaz još značajniji kada se uzme u obzir da 82 posto ispitanika očekuje financijske koristi od ulaganja u AI.
Čak 75 posto ispitanika ispravno identificira nedostatak znanja i vještina upravo kao glavni izazov u primjeni AI-a. Samo pet posto poduzeća u Hrvatskoj redovito održava edukacije o umjetnoj inteligenciji, njih 20 posto ponekad, dok je istodobno prosječna ocjena za razinu stručnosti i znanja zaposlenika o AI tehnologijama 2,41 (na skali od 1 do 5).
Iako se 62 posto ispitanika ne boji gubitka radnog mjesta zbog umjetne inteligencije, strah se povećava što je niža pozicija zaposlenika u poduzeću, kao i kod određenih djelatnosti koje su tradicionalno manje automatizirane, poput građevine i prerađivačke industrije.
“Važno je razumjeti koristi koje umjetna inteligencija može donijeti na svim razinama gospodarskih djelatnosti. Bezbroj je mogućnosti – od proizvodnih djelatnosti do ekologije, zdravstva. Ključ uspjeha leži u sposobnosti poduzeća da integriraju ove tehnologije na način koji je usklađen s njihovim specifičnim potrebama i strateškim ciljevima, na etičan i odgovarajući način”, ističe potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš, koji je najavio da Komora sljedeće godine pokreće i AI akademiju HGK s ciljem educiranja tvrtki i njihovih zaposlenika, a prvo izdanje planirano je za ožujak.
Kako stojimo na razini EU, predstavila je Hillary Mine, predsjednica Izvršnog odbora udruženja DigitalEurope. “Samo osam posto europskih tvrtki koristi AI, što je daleko od cilja Komisije od 75 posto do 2030. Jedva tri posto svjetskih jednoroga dolazi iz EU. Vidimo velike prilike za poslovanje i društvo uz AI, kao i inovacije već afirmiranih i novih igrača u ovoj domeni na dnevnoj bazi. Trebamo fleksibilan i logičan regulatorni okvir koji ne sputava tvrtke, već im pomaže”, poručila je Mine u kontekstu nadolazeće regulative – EU AI Act.
“Vjerujemo da je AI temeljna i transformativna tehnologija. Omogućuje inovativne i nove načine korištenja alata, proizvoda i usluga, a koriste je milijarde ljudi svaki dan, kao i tvrtke, vlade i druge organizacije. AI može pomoći, nadopuniti, osnažiti i inspirirati ljude u gotovo svakom polju, od obavljanja svakodnevnih zadataka do odvažnih i maštovitih poduhvata. Može podupirati konkurentnost i uključiv rast, otključati nova znanstvena otkrića i prilike te pomoći čovječanstvu da se uhvati u koštac s najvećim izazovima – danas i u budućnosti”, poručio je Igor Zgrabljić, menadžer za odnose s vladama i javne politike u srednjoj i istočnoj Europi u Googleu.
Kibernetička sigurnost: Više obveza za veći broj tvrtki
Trenutno je u fazi donošenje Zakona o kibernetičkoj sigurnosti kojim se usvaja NIS2 direktiva. Odgovornost za stanje kibernetičke sigurnosti širi se na daleko veći broj tvrtki, a uključuje i javni sektor. To će zahtijevati znatne financijske, ali i ljudske resurse.
“Širok opseg legislative o kibernetičkoj sigurnosti podrazumijeva značajan utjecaj na industriju, direktno ili indirektno. Kako prelazimo u fazu implementacije, definirat će se više detalja i bit će dostupne smjernice kako bi se omogućila bezbolna tranzicija. Industrije će imati vremena napretek budući da većina zakonodavstava nudi period od 12 do 36 mjeseci prije primjene”, rekao je Sebastijan Čutura, Policy Manager u Europskoj organizaciji za kibernetičku sigurnost (ECSO).
“HGK je prepoznala važnost umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti. Kibernetički napadi su sve brojniji i intenzivniji. Izuzetno nam je drago da je u pripremi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, u čijoj provedbi veliku ulogu ima IT sektor. AI je tema koju ne možemo promatrati odvojeno od kibernetičke sigurnosti, a napredni alati se već koriste u prevenciji napada”, rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić, istaknuvši da je AI područje koje ima veliki potencijal za razvoj gospodarstva, ali i promjenu ustaljenih praksi u IT-ju, u čemu vidi prostor za daljnji rast i razvoj.
“Razumijevanje kibernetičkih prijetnji ključno je za svijest, razvoj kapaciteta i otpornosti u sigurnoj i pouzdanoj Europi. S povećanjem znanja moguće je razvijati učinkovite strategije”, poručila je stručnjakinja za kibernetičku sigurnost Ifigeneia Lella iz Agencije Europske unije za kibernetičku sigurnost ENISA.
Kao i svake godine, HGK je provela analizu IT tržišta, koja pokazuje da je u posljednjih pet godina ova industrija rasla po svakom segmentu poslovanja: rast broja tvrtki 64 posto, rast izvoza 137 posto, rast prihoda 80 posto, rast zaposlenih 55,6 posto i rast plaća nominalno 33.3 posto. S obzirom na promjene koje čekaju cijelo gospodarstvo oko umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti, daljnje jačanje IT industrije ključno je za njihovu uspješnu provedbu, zaključak je konferencije.
