Hrvatski FMCG sektor izravno ili neizravno posluje u cijelom svijetu te stoga mora paziti s kime i kako posluje jer posljedice nepoštivanja mogu biti drakonske, odnosno zatvorske
Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska
S obzirom na ratna zbivanja u svijetu, terorizam, organizirani kriminal i slične probleme, razne nacionalne i nadnacionalne vlade i organizacije nameću sankcije pojedincima, poduzetnicima (tvrtkama) i državama. Hrvatski FMCG sektor izravno ili neizravno posluje u cijelom svijetu te stoga mora paziti s kime i kako posluje jer posljedice nepoštivanja mogu biti drakonske, odnosno zatvorske. U šumi propisa i sankcija teško se snaći pa ćemo ovdje dati korisne linkove i opisati što FMCG sektor mora učiniti u smislu unutarnje kontrole, pisanih procedura i ostalih bitnih pitanja.
SANKCIJE
Sankcije, stručno nazvane mjere ograničavanja, su alat diplomatske ili gospodarske prirode kojima se nastoji promijeniti aktivnosti ili politike poput kršenja međunarodnog prava ili ljudskih prava, ili politike koje ne poštuju vladavinu prava ili demokratska načela. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju pravna stečevina Europske Unije postala je pravno obvezujuća u RH.
EU SANKCIJE
Europska unija primjenjuje sankcije ili mjere ograničavanja u provođenju posebnih ciljeva Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) određenih Ugovora o Europskoj uniji, koji su sljedeći:
• zaštita zajedničkih vrijednosti, temeljnih interesa, neovisnosti i cjelovitosti Unije u skladu s načelima Povelje Ujedinjenih naroda;
• jačanje sigurnosti Unije;
• očuvanje mira i jačanje međunarodne sigurnosti, uključujući one koje se odnose na vanjske granice; • promicanje međunarodne suradnje;
• razvoj i učvršćivanje demokracije i vladavine prava te
• poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.
EU donosi mjere ograničavanja bilo sama ili provodeći obvezujuće rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Mjere ograničavanja koje uvodi EU mogu biti usmjerene na vlade trećih zemalja ili nedržavne subjekte i pojedince (poput terorističkih skupina i terorista). Mogu uključivati embargo na oružje, druga posebna i opća ograničenja trgovine (zabrane uvoza ili izvoza), financijska ograničenja, ograničenja prihvata (zabrane izdavanja viza ili zabrane putovanja) ili, prema potrebi, druge mjere.
Koristeći okvir ZVSP-a, 27 država članica EU-a provodi sankcije koje je uvelo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, obvezujućih za sve članice UN-a, o mjerama ograničavanja koje su potrebne za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira i sigurnosti, a u slučaju prijetnje miru, kršenja mira ili agresije.
NOVE MJERE
Osim navedene EU pravne stečevine, za područje mjera ograničavanja u RH na snazi je Zakon o mjerama ograničavanja kojim je utvrđen postupak primjene mjera ograničavanja koje Hrvatska provodi. RH također je obvezana i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojima se uvode mjere ograničavanja. Nove geopolitičke sigurnosne okolnosti intenzivirale su uvođenja novih mjera ograničavanja. Sada postoje sankcije EU-a protiv otprilike 35 zemalja, režima i terorističkih organizacija. Ruski napad na Ukrajinu donio je niz novih mjera ograničavanja protiv Rusije i njezinih saveznika Bjelorusije, Irana i Sjeverne Koreje.
VAŽEĆE SANKCIJE
Na dolje navedenim poveznicama je vrlo dobar pregled trenutno važećih sankcija kojih se svi moraju prodržavati:
• Interaktivna karta Europske komisije o sankcijskim režimima EU-a i UN-a na snazi
• Konsolidirani popis osoba, entiteta i grupa pod financijskim sankcijama EU-a
• Sankcije Vijeća sigurnosti UN i konsolidirani popis pojedinaca i entiteta
Dakle, još jednom napominjemo da prema Zakonu o mjerama ograničavanja sve fizičke i pravne osobe, tijela državne uprave i druge osobe dužne su postupati u skladu s njegovim odredbama i na temelju njega donesenim propisima. Dio toga postupanja su politike, kontrole i postupci za provođenje mjera ograničavanja.
POLITIKE, KONTROLE I POSTUPCI ZA PROVOĐENJE MJERA OGRANIČAVANJA
Poduzetnici su dužni donijeti pisane politike, kontrole i postupke za provođenje mjera ograničavanja te ih provoditi u praksi i redovito, a najmanje jednom godišnje, preispitivati i ažurirati. Te politike moraju biti sastavni dio unutarnjih kontrola.
ŠTO POLITIKE, KONTROLE I POSTUPCI I UKLJUČUJU
Navedene politike, kontrole i postupci moraju uključivati sljedeće:
1. Ciljeve, opseg i način rade sustava primjene mjera ograničavanja kod poduzetnika
2. Ovlasti i odgovornosti osobe u organizacijskoj strukturi, a koja je zadužena za mjere ograničavanja
3. Ovlasti i odgovornosti svih radnika koji sudjeluju u provedbi Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
4. Način upravljanja rizikom od kršenja mjera ograničavanja te postizanja usklađenosti poslovanja s odredbama Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
5. Uspostavu odgovarajućih linija izvještavanja i odgovornosti unutar poduzetnika radi osiguranja pravodobne i odgovarajuće provedbe mjera ograničavanja
6. Čuvanje podataka, način vođenja i sadržaj evidencija podataka o provedbi mjera ograničavanja
7. Stručno osposobljavanje i izobrazbu radnika o mjerama ograničavanja
Prilikom izrade politika, kontrola i postupaka poduzetnici moraju uzeti u obzir tumačenja Stalne skupine (tijela koje je oformila Republika Hrvatska za praćenje sankcija), Europske komisije, kao i najbolje prakse Europske unije za provedbu mjera ograničavanja, kao i smjernice koje europska nadzorna tijela, a u odnosu na koje su se Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Financijski inspektorat obvezali u cijelosti ili djelomično pridržavati.
OBVEZUJUĆE SMJERNICE
U svrhu ujednačavanja opsega i sadržaja politika, kontrola i postupaka nadležna tijela mogu mogu donijeti smjernice. Smjernice koje europska nadzorna tijela donose obvezujuće su za Hrvatsku narodnu banku, Financijski inspektorat i Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga i njihove subjekte nadzora čije su obveze definirane odredbama Zakona, i to u opsegu koji je određen očitovanjem tih tijela ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. da su se Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga očitovali da se obvezuju u cijelosti ili djelomično pridržavati odredbi pojedinih smjernica ili da se do određenog roka namjeravaju uskladiti s pojedinim smjernicama
2. da su Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na svojim mrežnim stranicama objavili obavijest o očitovanju pri čemu su stupanje na snagu i početak primjene određeni pojedinim smjernicama, osim kada su se ta tijela očitovala o namjeri usklađenja s pojedinim smjernicama do određenog roka, u kojem slučaju su stupanje na snagu i početak primjene određeni očitovanjem.
Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na svojim mrežnim stranicama objavljuju poveznice na tekstove smjernica kojih će se Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat i Hrvatska agencija za nadzor i/ili njihovi subjekti nadzora u cijelosti ili djelomično pridržavati ili s kojima se do određenog roka namjeravaju uskladiti.
EVIDENCIJA
Vlada donosi odluku o uspostavi, sadržaju i korištenju Zbirke podataka o mjerama ograničavanja, fizičkim i pravnim osobama i drugim subjektima na koje se mjere ograničavanja odnose a koju vodi Ministarstvo vanjskih poslove. Dostava podataka za potrebe provođenja mjera ograničavanja ne smatra se povredom obveze čuvanja profesionalne, odvjetničke, javnobilježničke, poslovne ili bankovne tajne. F
izičke osobe, pravne osobe i drugi subjekti imaju pravo pristupa podacima iz Zbirke podataka sukladno propisima kojima se uređuje zaštita tajnosti podataka i zaštita osobnih podataka. Ako postoji sumnja na kršenje ili pokušaj kršenja mjera ograničavanja ili nekog drugog kaznenog djela ili prekršaja, ministarstvo vanjskih poslova dostavlja podatke nadležnim tijelima kaznenog progona.
Podaci iz Zbirke podataka čuvaju se pet godina od prestanka mjera ograničavanja. Podaci iz Zbirke podataka mogu se dostaviti međunarodnim organizacijama na njihov zahtjev, samo radi primjene međunarodnih mjera ograničavanja poštujući odredbe Opća uredba o zaštiti podataka te propise Republike Hrvatske o zaštiti tajnosti podataka, i takvi podaci ne smiju biti dalje obrađivani na način protivan navedenoj svrsi i spomenutim propisima.
POGREŠNO IDENTIFICIRANE OSOBE
Poduzetnici moraju provoditi postupak provjere identifikacije radi učinkovite primjene mjera ograničavanja. U slučaju sumnje na pogrešno utvrđeni identitet fizičke osobe, poduzetnik se mora na zahtjev fizičke osobe obratiti MUP-u radi provjere i utvrđivanja njezina pravog identiteta i utvrđivanja razlikovanja u odnosu na osobu na sankcijskom popisu.
U slučaju sumnje na pogrešno utvrđeni identitet pravne osobe ili drugog subjekta, poduzetnik, na zahtjev predmetne pravne osobe ili drugog subjekta, obratit će se sudu ili drugom tijelu nadležnom za vođenje registra radi provjere i utvrđivanja njihova pravog identiteta u odnosu na pravnu osobu ili drugi subjekt na sankcijskom popisu.
ZAKLJUČAK
Premda je teret primjene sankcija većim dijelom prebačen na banke i ostale financijske institucije, poduzetnici nisu oslobođeni procedura i provjere svojih dobavljača i kupaca (s iznimkom, naravno, maloprodaje). Nepoduzimanje odgovarajućih mjera kažnjava se drakonski. Iako zabrana poslovanja sa sankcioniranim osobama i državama nije ništa novo, činjenica njihovog dokumentiranja, dokumentiranja procedura i postupaka i treninga radnika jest. Stoga bi trebalo što prije uskladiti poslovanje s ovim zahtjevima.
