Očekuje se da će jesenska sjetva većinom biti obavljena u optimalnim rokovima, do 25. listopada, čemu pridonosi dobra opskrbljenost sjemenom i mineralnim gnojivom, po nešto nižim cijenama od lanjskih.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva napominju kako je, što se tiče potrebnih preduvjeta za sjetvu, hrvatsko tržište opskrbljeno dostatnim količinama mineralnih gnojiva za jesensku, ali i za proljetnu sjetvu.
Državni tajnik Tugomir Majdak ističe kako kutinska Petrokemija aktivno proizvodi sve vrste gnojiva, čija će cijena ovisiti o cijeni plina, ali i aktualnim globalnim zbivanjima. Napominje kako sjemena također ima dovoljno, a ministarstvo naglašava potrebu sjetve deklariranog sjemena, zbog zdravstvenog stanja usjeva.
Majdak kaže kako se o planiranim sjetvenim površinama trenutno ne može precizno govoriti ni prognozirati, jer će se sve što je obilježilo aktualnu godinu, poput prirodnih nepogoda, odraziti i na jesensku sjetvu. Ipak, smatra da se u jesensku sjetvu kreće sa svim potrebnim komponentama i da će se obaviti u optimalnim rokovima.
Pomoć uzgajivačima šećerne repe
S obzirom da je u ovogodišnjoj biljnoj proizvodnji najveći gubitnik šećerna repa, iz ministarstva ističu kako će na dva načina pomoći proizvođačima.
Prvi se odnosi na kreditna sredstva HBOR-a kojim će se kreditirati proizvođači, kako bi bili spremni za iduću proljetnu sjetvu, a postoji i program potpora za izgubljenu dobit, jer će ovogodišnji urod definitivno biti umanjen, objašnjava Majdak.
Najavio je kako će se od Europske komisije zatražiti aktiviranje krizne pričuve kojom se planira obuhvatiti ne samo šećernu repu, nego i sjemensku proizvodnju, vinogradarstvo i voćarstvo, djelatnosti koje su bile pogođene vremenskim nepogodama, naročito sušom.
Što se tiče potpora, u ministarstvu najavljuju kako će do kraja listopada biti isplaćen avans od 245 milijuna eura, a kako je do 1. listopada isplaćeno više od 540 milijuna eura, tim avansom dosegnut će se predviđeni zajamčeni godišnji iznos EU-ove financijske omotnice.
Sjemena dovoljno, cijene niže nego lani
Voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Goran Jukić, ističe kako sjemena za nadolazeću sjetvu ima dovoljno, a ovogodišnja proizvodnja odvija se na površinama od 22.600 hektara, što je najbolji rezultat u posljednjih deset godina.
U centru navode kako je do sada dorađeno oko 50 posto očekivanih količina sjemena i da će dorada trajati tijekom cijelog listopada.
Cijene su niže nego prošle godine, posebice kod sjemena domaće selekcije koje ima proizvodnju i selekciju u Hrvatskoj i koje se danas već može naći po cijeni od 390 eura za tonu. Cijene sjemena stranih tvrtki koje u Hrvatskoj imaju svoje zastupnike su nešto veće i kreću se do 700 eura po toni, ali su i one niže od prošlogodišnjih.
Cijene gnojiva deset posto manje nego lani
Voditelj prodaje za Hrvatsku kutinske Petrokemije Alen Zrinski navodi kako je tvrtka spremna opskrbiti hrvatsku i regionalnu poljoprivredus dovoljnim količinama visokokvalitetnih gnojiva. Podsjeća da je tijekom ljeta obavljen tehnološki i financijski zahtjevan remont ključnih pogona za proizvodnju mineralnih gnojiva te su od početka rujna svi pogoni Petrokemije u punom proizvodnom procesu.
Kaže kako su cijene dušičnih gnojiva odnosu na prošlu godinu oko deset posto niže, da u proizvodnji tih gnojiva plin predstavlja 70 posto proizvodnih inputa, a da je cijena plina zbog svih događanja na Bliskom istoku počela rasti.
“Naš plan je svakako održati proizvodnju u kontinuitetu do kraja godine. Ako se uvjeti, što se tiče cijene plina i ostalih sirovina ne promijene, proizvodni proces će se nastaviti i tijekom sljedeće godine, ali ako dođe do apsurdnih poremećaja u cijeni plina, morat ćemo prekinuti proizvodnju, jer takav proizvod jednostavno nema kupca”, kaže Zrinski.
Pojačan interes za sjetvu uljane repice
Izvršni direktor sektora kooperacije i trgovanja Žito grupe Relja Kovačić, u sklopu koje djeluje najveća hrvatska tvonica ulja u Čepinu, kaže da je sjetva u tijeku, uz povećani interes za sjetvu uljane repice koja je nekada bila zasijana na znatno većim površinama, ali da se zanimanje proizvođača lagano vraća.
Koliko će to točno biti teško je reći, jer sjetva još traje, ali po plasmanu sjemena vidimo da je interes povećan, kaže Kovačić. Ističe kako ove godine očekuju otkup rekordnih 100 tisuća tona suncokreta, čiji je prosječan prinos, kao i kod soje, iznosio između tri i 3,5 tone po hektaru.
Što se tiče aktualnih cijena, smatra da poljoprivrednici mogu biti zadovoljni, jer je suncokret na zadnjoj kotacijskoj cijeni u odnosu na prošlu godinu skuplji za sto eura po toni. “Ako je sirovina skuplja 100 eura i cijena ulja bi se trebala neznatno povećati. Koliko će to biti ne ovisi samo o nama nego i trgovačkim lancima i drugim okolnostima, ali po sadašnjoj cijeni sirovine i cijeni proizvodnje, trebala bi biti nešto veća, ali ništa dramatično”, kaže Kovačić.
Profesor osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Bojan Stipešević, podsjeća kako je ova godina u klimatološkom smislu u početku sjetve jarih kultura bila obećavajuća, ali onda je došlo šest tjedana s temperaturama većim od 35 stupnjeva, bez imalo kiše, što nije pogodovalo rastu i razvoju kultura.
Smatra kako je kiša koja pada ovih dana jako dobra za sjetvu ozimih kultura, jer će tlo imati dovoljne količine vode za njihov rast, a da se, uz dovoljne količine gnojiva i sjemena, možemo nadati dobroj sjetvi i žetvi. Dobro je što nas je kiša malo i usporila u preranoj sjetvi. Zadnjih sezona pokazalo se da kasnije jesenske sjetve imaju bolje rezultate u proljeće, kaže Stipešević. (Hina)
