Što danas jedemo? Tjesteninu! Sama pomisao izmami nam osmijeh na lice uz koji nas prožme osjećaj ugode i zadovoljstva, što nije čudno jer se smatra da konzumacija ove delicije, koja je dobar izvor ugljikohidrata, pospješuje proizvodnju serotonina, takozvanog hormona sreće.
Iako je tjestenina namirnica koja nema granice, promatrajući njezino podrijetlo mogli bismo tvrditi da je proizvela pravi mali gastronomski rat između Kine i Italije. Danas nekolicina gastronomskih povjesničara tvrdi da je tjestenina u mediteransko područje došla putovanjima istraživača Marca Pola iz Kine, iako je uzgoj pšenice dugotrajniji i poznatiji u mediteranskom području.
Naime, Kinezi su prvi razvili umjetnost izrade rezanaca koji su bili rađeni od meke pšenice te često i od drugih žitarica ili čistog škroba dobivenog iz leguminoza ili škrobnog povrća. Također, smatra se da su prvi razvili i tehniku izrade punjene tjestenine, tj. raviola ili poznatiju kao dumplings. Svakako nitko ne umanjuje doprinos i umijeće Talijana koji su se etablirali u pripremi tjestenine od tvrde pšenice koja se mogla sušiti, a dokazi govore u prilog tome iz Etruščanskog doba.
No pravi razvoj u proizvodnji tjestenina je doživjela poslije srednjeg vijeka na Siciliji dok je pojavom mehanizacije u 18. stoljeću tjestenina postala hrana naroda, a ne samo aristokracije u Napulju. Tada je i dostigla titulu kraljice mediteranske prehrane uz bok maslinovom ulju, rajčici i vinu.
HRVATI 15. U EUROPI
Kao što je u povijesti Italija bila protagonist u pripremi tjestenine kakvu danas najčešće konzumiramo, u 2023. godini je bila najveći proizvođač tjestenine u Europi, što iznosi gotovo 68% ukupnog volumena proizvedene tjestenine. Sukladno tome, Italija je i najveći izvoznik tjestenine, a primarno izvozi u zemlje Europske unije te Ujedinjeno kraljevstvo.
Prema nacionalnim studijama, 27 europskih zemalja, čiji se rezultati mogu pronaći u sveobuhvatnoj europskoj bazi podataka o unosu hrane Europske agencije za sigurnost hrane, prosječan dnevni unos tjestenine i sličnih proizvoda u odraslih osoba je najveći u Italiji (38,34 g) te najmanji u Latviji (0,11 g). U Hrvatskoj odrasle osobe u prosjeku dnevno konzumiraju oko 13,38 g tjestenine i sličnih proizvoda, što nas je svrstalo na 15. mjesto po konzumaciji prema dostupnim podacima.
600 RAZLIČITIH OBLIKA
Tjestenina kakvu danas najčešće konzumiramo priprema se od pšenične krupice tvrde pšenice (Triticum durum) i vode uz dodatak soli te s ili bez jaja. No, kako volimo u jelima uživati i vizualno na tržištu se mogu pronaći i tjestenine u koje su dodani mrkva, špinat, cikla, kopriva, chili papričica, crnilo sipe, šparoga i sl. što im daje zanimljive boje koje obogaćuju svakodnevna jela.
Iako na tržištu prevladava suha tjestenina, danas sve više u hladnjacima trgovina možemo pronaći i svježu tjesteninu. Osim ove osnovne podjele, tjesteninu možemo razlikovati i po oblicima, a smatra se da danas ima oko 600 različitih oblika tjestenine. Među njima se mogu pronaći i neki oblici koje smatramo autohtonima i dio su tradicionalnih hrvatskih jela poput fuža, šurlica, pljukanaca i mlinaca. Prilikom odabira vrste i oblika tjestenine potrebno je voditi računa o vremenu kuhanja te vrsti umaka prikladnog za njezinu konzumaciju kako bi se što bolje sljubio uz površinu tjestenine.
DRUGE ŽITARICE I LEGUMINOZE
Gledajući prehrambene trendove modernog doba u kojem prevladavaju bezglutenska prehrana i dijeta s niskim udjelom fermentabilnih oligosaharida, disaharida, monosaharida i poliola, tjestenina nije izgubila mjesto u našim obrascima prehrane. Naime, u Europskoj uniji se u 2022. godini proizvelo 20% više tjestenine i sličnih proizvoda nego prije pet godina, prema podacima Eurostata. Moguće da je tome doskočio i novitet na tržištu, a povezan je s proizvodnjom tjestenine od drugih žitarica poput pira, heljde ili riže te leguminoza poput slanutka, graška i leće. Konzumacija drugih vrsta tjestenina, izuzev tjestenine od pšenice, doprinosi raznolikosti prehrane kao jednom od tri važna postulata pravilne prehrane.
NUTRITIVNA SVOJSTVA
Nutritivno gledajući, 100 g suhe tjestenine sadrži od 340 kcal do 360 kcal ovisno o vrsti žitarice, leguminoze i prisutnosti jaja u proizvodu. Primarni izvor energije u tjestenini su ugljikohidrati, čiji je unos dio pravilne prehrane te zdrave odrasle osobe, prema preporukama Europske agencije za sigurnost hrane, trebaju unijeti 45 – 60% cjelodnevnog unosa energije iz ugljikohidrata. Stoga, ako konzumiramo jelo pripremljeno s do 65 g suhe tjestenine, u kombinaciji s raznovrsnim povrćem i izvorima proteina, uz postulat raznovrsnosti pratit ćemo i umjerenost te podržati pravilne obrasce prehrane.
Kada se već dotičemo unosa ugljikohidrata, potrebno je napomenuti da bi prednost pri izboru tjestenina trebalo dati onima koje su pripremljene od cjelovitog zrna žitarica ili leguminoza jer su bolji izvor prehrambenih vlakana čiji unos povoljno djeluje na crijevnu mikrobiotu te se povezuje sa smanjenim rizikom do pojavnosti niza kroničnih ne zaraznih bolesti.
Što se tiče nutritivne vrijednosti, potrebno je istaknuti da je tjestenina i izvor proteina, međutim, ne sadrži sve esencijalne aminokiseline. To znači da ju je za adekvatan unos esencijalnih aminokiselina potrebno kombinirati s drugim biljnim izvorima poput leguminoza, orašastih plodva ili sjemenka za obroke bez animalnih proteina ili s animalnim izvorima proteina poput mliječnih proizvoda, jaja, ribe, morskih plodova, mesa ili peradi.
25. LISTOPADA
Kako bi se istaknule dobrobiti umjerene konzumacije tjestenine kako na zdravlje čovjeka, tako i na zdravlje planeta, svake godine se 25. listopada obilježava Svjetski dan tjestenine, a prvi ovakav događaj datira iz 1998. upravo u Napulju.
Stoga, obogatite svoju tjesteninu raznovrsnim laganim umacima i povrćem te u opuštenoj atmosferi u okruženju obitelji i/ili prijatelja obilježite ovogodišnji Svjetski dan tjestenine, a za inspiraciju evo nekoliko prijedloga:
• Pljukanci u umaku od patlidžana s lungićem i smrvljenim pistacijom
• Integralni špageti s okruglicama od tune u umaku od rajčice
• Hladna salata s tjesteninom od slanutka, zelene salate, šipka, ljubičastog luka, feta sira, peršin lista preliveno umakom od jogurta, tahini paste, soka od limuna, soli i sumaka
• Pužići od pira u umaku od bundeve s crnim maslinama, sušenim rajčicama i tostiranim sjemenkama buče.
Vrijednosni rast kategorije dolazi ponajviše od rasta prosječnih cijena
U 2023. u odnosu na 2022. godinu suha tjestenina zabilježila je 15% rasta vrijednosne prodaje na ukupnom tržištu Hrvatske s benzinskim postajama (bez diskontera)
Analizira: Filip Zobec, Customer Service Executive, NielsenIQ
Kategorija sušene tjestenine uključuje sve vrste punjene i obične sušene tjestenine koja zahtijeva pripremu i može biti konzumirana nakon kuhanja. U 2023. u odnosu na 2022. godinu suha tjestenina bilježi 15% rast vrijednosne prodaje na ukupnom tržištu Hrvatske s benzinskim postajama (bez diskontera). Vrijednosni rast kategorije dolazi ponajviše od rasta prosječnih cijena.
Vrijednosni rast kategorije dolazi iz oba segmenta, tjestenine s jajima i tjestenine bez jaja. Segment suhe tjestenine bez jaja ima vrijednosni udio od 68,4% u cjelokupnoj 2023. godini dok suha tjestenina s jajima čini preostalih 31,6% cjelokupne vrijednosne prodaje kategorije.
Moderni formati, u koje su uključeni hipermarketi i supermarketi, nose 69,6% ukupne vrijednosne prodaje suhe tjestenine dok se preostalih 30,4% kategorije prodaje u tradicionalnim formatima (trgovine mješovitom robom (<300 m2) + drogerije).
U 2023. vodeća tri proizvođača nose 54% ukupne vrijednosne prodaje tjestenine, a oni su abecednim redom Barilla, Marodi Čakovec i Pasta Zara. Važno je spomenuti značaj vrijednosne prodaje trgovačke robne marke za kategoriju tjestenine.
Jedna od najomiljenijih namirnica diljem svijeta
Tjestenina je jedna od najomiljenijih namirnica diljem svijeta zbog svoje jednostavnosti, raznolikosti i pristupačnosti. Od Italije do Azije, ona se prilagođava lokalnim kulturama i ukusima, čime postaje univerzalni simbol zajedničkih obroka i uživanja u hrani.
JEDNOSTAVNOST I PRILAGODLJIVOST
Tjestenina je popularna zbog svoje izuzetne jednostavnosti. Sastavljena od samo nekoliko osnovnih sastojaka (brašno, voda, jaja), tjestenina može biti temelj mnogih jela, od najjednostavnijih do najluksuznijih. Njezina neutralna baza omogućuje nebrojene kombinacije s umacima, povrćem, mesom, sirom i začinima.
Zbog toga je pogodna za:
• Brza jela: Za ljude s užurbanim stilom života, tjestenina je idealno rješenje za brz, a hranjiv obrok. Može se skuhati u nekoliko minuta i poslužiti s jednostavnim umakom poput rajčice, maslinovog ulja i češnjaka.
• Raznovrsne kuhinje: Od talijanske carbonare do azijskih stir-fry kombinacija, tjestenina se savršeno uklapa u gotovo svaku kuhinju. Prilagođava se različitim kulturama i lokalnim sastojcima.
RAZNOLIKOST OBLIKA I TEKSTURA
Jedan od glavnih razloga zašto je tjestenina toliko omiljena jest njezina raznolikost. Postoji više od 600 različitih vrsta tjestenine, a svaka je prilagođena specifičnim vrstama umaka ili sastojaka. Evo nekoliko najpoznatijih:
• Spaghetti: Duga, tanka tjestenina najčešće se poslužuje s blagim umacima poput bolognesea ili umaka od rajčice.
• Fusilli i penne: Spiralni i cjevasti oblici idealni su za gušće umake koji se hvataju za površinu tjestenine.
• Ravioli i tortelini: Punjena tjestenina koja dolazi s nadjevima poput sira, mesa ili povrća, često se poslužuje s laganim maslacem ili kremastim umacima.
PRISTUPAČNOST I EKONOMIČNOST
Tjestenina je jedno od najpristupačnijih jela na svijetu. Cjenovno je dostupna gotovo svima, od osnovnih vrsta suhe tjestenine koje se mogu pronaći u trgovinama do svježe ručno rađene tjestenine u restoranima. Ova pristupačnost čini tjesteninu idealnom namirnicom za obitelji, studente i sve one koji traže kvalitetan, ali povoljan obrok.
NUTRITIVNA VRIJEDNOST
Tjestenina je popularna i zbog svoje nutritivne vrijednosti. Tradicionalno napravljena od durum pšenice, bogata je složenim ugljikohidratima, što znači da pruža dugotrajan izvor energije. Osim toga, moderni potrošači imaju pristup raznim vrstama tjestenine koje zadovoljavaju specifične prehrambene potrebe:
• Integralna tjestenina: S visokim udjelom vlakana, idealna je za održavanje probave i osjećaj sitosti.
• Bezglutenska tjestenina: Prilagođena je ljudima s intolerancijom na gluten ili celijakijom.
• Proteinska tjestenina: Napravljena od mahunarki poput leće i slanutka, ova vrsta tjestenine ima visok sadržaj proteina i nizak udio ugljikohidrata, čime je popularna među sportašima i ljudima koji slijede dijetu s niskim unosom ugljikohidrata.
KULTURNA I EMOCIONALNA POVEZANOST
Tjestenina nije samo hrana – ona je dio kulturnog naslijeđa mnogih zemalja. U Italiji, primjerice, tjestenina je simbol obiteljskih okupljanja i ugodnih zajedničkih obroka. Diljem svijeta, tjestenina nosi i određenu emocionalnu vrijednost jer mnogima pruža osjećaj doma, topline i ugode.
GLOBALNE VARIJACIJE
U Italiji je tjestenina sastavni dio svakodnevne prehrane. Najčešće se jede al dente – kuhana do točke gdje je još uvijek čvrsta na zagriz. Popularni umaci uključuju bolognese, pesto, aglio e olio i carbonaru.
Tjestenina u azijskoj kuhinji dolazi u obliku rezanaca (npr. udon, soba, rižini rezanci). Ove vrste tjestenine često se poslužuju u juhama, stir-fry jelima ili hladnim salatama. U Sjevernoj Americi tjestenina je uobičajena kao glavno jelo, ali je često dio složenaca (npr. mac and cheese) ili salata s raznim umacima dok se u Srednjoj i Južnoj Americi često koristi u kombinaciji s mesom, grahom i povrćem, a popularna su jela poput fidea ili složenaca s umakom od rajčice.
