Ulaskom Hrvatske na dva dodatna koridora osnovne TEN-T mreže, hrvatski otpremnici i logističari sada konkuriraju za regionalne distributivne centre. Procjenjuje se kako će velika ulaganja gotovo udvostručiti skladišne i logističke kapacitete Hrvatske u sljedećih nekoliko godina i potencijalno utrostručiti do 2034.
Kada tome dodamo automatizaciju i digitalizaciju prometa, Hrvatska može postati ključno logističko središte za zemlje središnje i jugoistočne Europe, posebice prema Africi i Aziji. Kako do tog cilja i koji je strateški značaj logistike za cijelo gospodarstvo, bila je tema današnje konferencije i expa Dan logistike i transporta, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora u zagrebačkom Westinu, uz više od 200 sudionika i 15-ak izlagača.
“Logistika i transport ušli su u novo poglavlje razvoja. Nakon korone, Schengen i revizija TEN-T mreže omogućili su da započnemo to novo poglavlje. Zahvaljujući ulasku u Schengen imamo brži i učinkovitiji protok roba, kraće vrijeme isporuke, manje administrativnih prepreka, manje troškova. Revizijom osnovne TEN-T mreže sada smo na dva dodatna koridora. Luka Rijeka sada ima veći kapacitet, a kada još Rijeci pribrojimo revitalizaciju Zadra, Šibenika, Splita i Ploča, potencijal se multiplicira. Drugim riječima, Hrvatska može postati ključna točka za tranzit između Azije i Europe”, rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj te istaknula da nas očekuju značajne investicije u infrastrukturu, 290 tisuća m2 novih skladišnih prostora većinski u okolici Zagreba, Rijeci i Osijeku, kao i kontejnerski terminal Luke Rijeka i investicije u željeznicu.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je današnju konferenciju kao priliku za razgovor o važnoj i aktualnoj temi, kao i za rezime svega onoga što se danas događa u poboljšanju i izgradnji prometne infrastrukture koja je vezana uz logistiku. U tom kontekstu spomenuo je i da je Hrvatska sa svojim geostrateškim položajem vrlo interesantna i da ima velike potencijale s obzirom da nam prometna infrastruktura daje mogućnost i da se logistički dalje razvijamo.
“Važno je naglasiti i izmjenu TEN-T Uredbe prema kojoj je Hrvatska uvrštena na dodatna dva EU prometna koridora, što je jako dobro i što nam otvara mogućnosti i za razvoj naših luka, a paralelno s tim jačanje i gradnju željezničke infrastrukture gdje u posljednje vrijeme, uz pomoć EU fondova i kreditnih sredstava, imamo velika ulaganja. Uz ulaganja u cjelokupnu prometnu infrastrukturu radimo i na razvoju Nacionalnog logističkog koncepta, koji bi trebao biti temelj za daljnja ulaganja i koji bi definirao područja koja bi bila optimalna za izgradnju logističkih centara”, pojasnio je Butković.
“Uz rast kapaciteta, predviđa se i značajan porast prihoda od logistike i transporta. Veći obujam prekograničnih logističkih usluga, povećana skladišna logistika te rast izvoza kroz hrvatske luke doprinijet će povećanju prihoda. Trenutni izazovi su uska grla na granicama i inspekcijske procedure, zatim porezni tretman skladišne logistike. Naime, nedovoljno jasno definiranje PDV-a na skladišne usluge inozemnim partnerima otežava razvoj međunarodnih logističkih centara. Također, uvijek treba voditi računa i o geopolitičkim faktorima. Zbog promjena u trgovinskim politikama između EU i drugih država, postoji rizik od daljnjih regulacija koje mogu utjecati na promet”, rekao je predsjednik Udruženja otpremništva i logistike HGK i predsjednik Uprave tvrtke Primacošped Petar Šimić.
Po pitanju izazova, HGK i njezino Udruženje otpremništva i logistike HGK osnovali su radnu skupinu čiji su članovi predstavnici Carinske uprave, kao i predstavnici Državnog inspektorata. Radna skupina je do sada polučila odličan uspjeh na ubrzavanju uvozno-izvoznih procesa.
“Rado smo se odazvali pozivu na sudjelovanje na ovoj konferenciji jer transport i logistika su krucijalan dio naših poslovnih procesa i važno mjesto troška u cijelom lancu upravljanja troškovima. Samo međusobnom razmjenom iskustava, mišljenja, iznošenja stvarnih i svakodnevnih poteškoća, te predlaganjem eventualnih adekvatnih rješenja prema donosiocima odluka, korisnicima usluga, možemo odgovoriti na globalne i lokalne poteškoće u transportu i logistici”, poručio je Vanja Burul, predsjednik Uprave društva Končar – Distributivni i specijalni transformatori na panelu o logistici u funkciji industrije i izvoza. Dotaknuo se pitanja hrvatskih i europskih legislativa koje se eventualno mogu pojednostaviti, ubrzati i olakšati poslovanje, kao i nemogućnosti korištenja hrvatskih kontejnerskih terminala za teže terete ili nepostojanje brodskog prijevoza za terete poput transformatora. Istaknuo je nužnost osvještavanja potrebe izvještavanja o emisiji CO2 u transportu jer relativno mali broj prijevoznika trenutno je osviješten o potrebi praćenja emisije CO2, što utječe i na izvještavanje poduzeća o toj temi.
Iskustva domaće industrije i trgovine
“U dinamičnom okruženju mliječnog biznisa, opskrbni lanac nije samo logistički izazov – on je ključna strateška prednost za Dukat. Učinkovito upravljanje opskrbnim lancem predstavlja temelj našeg poslovanja, omogućujući nam da zadovoljimo potrebe kupaca, osiguramo visoku kvalitetu i svježinu proizvoda te postignemo operativnu i troškovnu učinkovitost. Osim toga, naš opskrbni lanac podržava održive prakse i omogućuje nam brz i fleksibilan odgovor na promjene u potražnji, sezonske varijacije ili pak globalne izazove. Opskrbni lanac je srce našeg poslovanja, a njegova učinkovitost izravno utječe na naš uspjeh i rast”, rekao je direktor Dukata Zoran Ković.
“Ubrzani razvoj logističkih kapaciteta i infrastrukture u Hrvatskoj dodatno potvrđuje da logistika svakim danom ima sve važniju ulogu u razvoju gospodarstva. Sve šira primjena novih tehnologija pruža jedinstvenu priliku da logistika još više doprinese efikasnosti kompanija i podizanju nivoa usluge prema kupcu. Današnja konferencija je odlična prilika za razmjenu iskustava i stjecanje novih kontakata”, rekao je predsjednik Uprave Tokić grupe Ivan Šantorić.
Cilj konferencije bila je promocija transportne i logističke djelatnosti, prezentacija aktualnih tema i trendova iz ove djelatnosti, kao i prijedlog adekvatnih rješenja prema donosiocima odluka, korisnicima usluga, tvrtkama i zainteresiranoj javnosti. Obuhvaćene su teme poput prometnih trendova, energetske održivosti, lanaca opskrbe, digitalizacije, infrastrukture održivih goriva, pametnih gradova, održive mobilnosti i uvođenja umjetne inteligencije u prometni sektor.
“Želimo postati logističko središte jugoistočne i centralne Europe. Kako bi to bilo moguće, neophodna je suradnja svih – institucija, Vlade, međunarodnih partnera i privatnog sektora”, poručila je zaključno potpredsjednica HGK.
Sponzori konferencije bili su Alca, Auto Gašparić, Emil Frey Logistics, Lagermax, Lognet, Luka Split, Auto Hrvatska, Milšped Group, Tahograf, Re.Split, Tokić, TPG Express, TPZ viličari, Var, Viator&Vektor Projekti te Croatia Airlines.
