Da sutra kupuju automobil, 52% je potencijalnih kupaca električnih automobila – 6% bi kupilo, a dodatnih 46% bi možda kupilo takav automobil
U Hrvatskoj se najviše voze osobni automobil (67%) i bicikl (55%) dok 12% barem povremeno vozi električna vozila, i to većinom električni romobil (dvije trećine njih), ali i električni bicikl (polovina njih). Vrlo malo građana RH vozi električne automobile, manje od 1%. Pokazalo je to istraživanje Hendala provedeno u lipnju ove godine o korištenim prijevoznim sredstvima u Hrvatskoj, u koju je svrhu anketirano 500 ispitanika (nacionalno reprezentativan uzorak).
U odnosu na ukupnu populaciju, među onima koji barem povremeno voze električna vozila je više mlađih od 25 godina, muškaraca i onih iz manjih gradova. Iako tek 3% nije čulo za električne automobile, 71% građana RH zna barem nešto o takvim automobilima, pri čemu 18% građana smatra da su o njima dosta informirani. Da sutra kupuju automobil, 52% je potencijalnih kupaca električnih automobila – 6% bi kupilo, a dodatnih 46% bi možda kupilo takav automobil.
Iznadprosječnu namjeru kupnje električnog automobila nalazimo među muškarcima (11%) i onima iz manjih urbanih mjesta (19%), a iznadprosječan potencijal u Sjevernoj Hrvatskoj (68%).
Oni koji već voze neko električno vozilo pokazuju najveći potencijal za kupnju električnih automobila (70%), kao i veću namjeru kupnje (18%). Oni koji barem nešto znaju o takvim automobilima pokazuju veću namjeru kupnje od onih koji ne znaju ništa ili gotovo ništa (8,2% naspram 1,9%). Veću spremnost pokazuju i oni koji smatraju da je održavanje takvog automobila jeftinije, da su isplativiji od klasičnih automobila, da imaju manje negativan utjecaj na okoliš, kao i koji smatraju da punjenje takvog automobila nije komplicirano.
BARIJERE ZA KUPNJU
Potencijalne barijere za kupnju električnog automobila uglavnom se tiču previsoke cijene (79%), ali i poteškoća oko punjenja (44%) te neisplativosti zamjene baterije (41%). Svaki četvrti ispitanik (27%) navodi kako ta vrsta automobila ne odgovara njihovim potrebama, bilo zbog udaljenosti koje prelaze, vremenskih i cestovnih uvjeta i slično. Poteškoće oko punjenja posebno spominju oni koji i sada voze neko električno vozilo (57%), oni do 25 godina starosti (68%) i oni iz Dalmacije (65%). Oni koji znaju barem nešto o takvim automobilima spominju taj razlog više od onih neupućenih (48% naspram 36%).
Neisplativost zamjene baterije više spominju muškarci od žena (46% naspram 35%), oni koji su upoznatiji s takvim automobilima od onih koji nisu (45% naspram 31%) te aktivni vozači u odnosu na neaktivne (44% naspram 25%).
Percepciju da električni automobili ne odgovaraju potrebama više spominju oni mlađi od 45 godina u odnosu na starije (36% naspram 21%), a najmanje je izražena u regiji Istra, Hrvatsko primorje, Gorski kotar (15%). Njih 17% ne smatra da su takvi automobili sigurni. Žene više od muškaraca navode zabrinutost oko sigurnosti (21% naspram 14%), kao i oni mlađi od 35 godina u odnosu na one starije od 45 (27% naspram oko 14%).
Previsoka cijena glavna je potencijalna barijera koju navode i oni koji ne bi kupili električni automobil i oni koji bi ga možda ili sigurno kupili, pri čemu oni koji ne bi kupili takav automobil manje spominju cijenu kao barijeru nego ostali (73% naspram 85%). Poteškoće oko punjenja sve tri skupine spominju podjednako, no oni koji električne automobile ne bi kupili znatno više od ostalih navode percepciju kako takvi automobili ne odgovaraju njihovim potrebama (40% naspram 15%) i da ih ne smatraju sigurnima (31% naspram 5%), te neisplativost zamjene baterije (47% naspram 35%).
STAVOVI PREMA ELEKTRIČNIM AUTOMOBILIMA
Percepcija električnih automobila u najvećoj mjeri se tiče dojma previsokih cijena, relativno kratkog trajanja punjenja i dostupnosti punionica, brzog gubitka vrijednosti i neisplativosti zamjene baterije, ali i isplativijeg troška punjenja, efikasnog korištenja energije te manje negativnog utjecaja na okoliš.
Glavni dojam o električnim automobilima je da je njihova cijena previsoka – s time se slaže 83% ispitanih. Sljedeće se tiče dometa jednog punjenja, nedovoljno punionica i vezano uz to straha da se takav automobil ne isprazni u vožnji – s tim tvrdnjama slaže se 65-71% ispitanih.
U prosjeku su neutralni prema državnim poticajima vezanima uz kupnju električnih automobila te bi poticaji mogli potaknuti na razmatranje oko 43% ispitanih. Prosječan stav je neutralan i prema isplativosti električnih automobila i njihovom jeftinijem održavanju.
Percepcija vrijednosti električnih automobila: Polovina ispitanih građana RH smatra da ovi automobili brzo gube na vrijednosti. Polovina smatra i da električni automobili imaju prekratak vijek trajanja – i to muškarci više od žena (55% naspram 42%). U odnosu na ostale dobne skupine, oni u dobi 25- 34 najmanje su uvjereni u prekratko trajanje električnih automobila (26%), a oni u dobi 45-54 najviše (62%). Njih 55% smatra da se zamjena baterije na električnim automobilima ne isplati. I ovdje su oni u dobi 25-34 najmanje uvjereni u to (38%), kao i žene u odnosu na muškarce (49% naspram 61%). Čak 42% smatra da se popravak električnog automobila općenito ne isplati.
Percepcija praktičnosti električnih automobila: 38% misli da je komplicirano puniti električne automobile, a 56% smatra da se presporo pune. Čak 71% smatra kako nema dovoljno punionica u njihovoj blizini ili gdje se kreću – i slaganje s time raste s dobi (od 52% među najmlađima do 74% među najstarijima). Njih 65% smatra da električni automobili imaju premali domet na jednom punjenju – i tu se podjednako slažu i oni koji voze električna vozila i oni koji ne voze. Nešto više od polovice smatra da se takvi automobili presporo pune (56%). Mlađi (do 34 godine) i ovdje pokazuju pozitivniji stav od starijih, kao i žene u odnosu na muškarce. Osobno iskustvo s električnim vozilima čini razliku – oni koji voze električna vozila manje se s time slažu od onih koji ih ne voze (44% naspram 58%). Pražnjenje baterije u vožnji bi brinulo visokih 71% ispitanih – pri čemu bi se najmlađi (16- 24 godine) najmanje brinuli oko toga (60%, M=3,68)
Percepcija isplativosti električnih automobila: Stav prema isplativosti električnih automobila općenito je neutralan – 42% je neutralno, 27% smatra da su isplativiji, a 31% da nisu isplativiji od klasičnih automobila. Više muškaraca smatra ih isplativijima od klasičnih automobila od žena (32% naspram 23%), kao i oni mlađi od 25 godina u odnosu na starije (37%, M=3,41). Percepcija previsoke cijene električnih automobila raste s dobi – od 71% među onima ispod 25 godina, do 89% među onima 55+. Da je cijena previsoka više smatraju oni koji ne voze električna vozila (84%) nego oni koji ih voze (75%). Motivacijski potencijal državnih poticaja opada s dobi – 66% onih do 24 godine smatraju da bi ih oni mogli navesti da razmisle o kupnji dok je to izjavilo tek 33% onih u dobi 55+. Većina ne smatra da je održavanje električnog automobila jeftinije od klasičnog – 45% imaju o tome neutralan stav, a 22% smatra da održavanje nije povoljnije. Polovina smatra da je trošak punjenja električnog automobila isplativiji od klasičnog goriva, i tu nema demografskih razlika.
Opći stavovi o električnim automobilima: Polovina ispitanih smatra da su takvi automobili tehnološki napredniji. To je posebno izraženo među mlađima od 25. U Sjevernoj Hrvatskoj imaju neutralnije mišljenje o tome (31% smatra da su tehnološki napredniji) dok su u Dalmaciji skloniji pozitivnom mišljenju (59% smatra da su tehnološki napredniji). Polovina smatra i da takvi automobili efikasno koriste energiju dok su ostali uglavnom neutralni po tom pitanju. Stav prema manje kvarova i servisa kod električnih automobila je neutralan (55%). I ovdje su muškarci uvjereniji u to od žena (35% naspram 21%). Polovina smatra da su jednako sigurni kao i klasični automobili, podjednako muškarci i žene.
