Jesu li maloprodajne cijene u Hrvatskoj visoke i kako je reagirala Vlada

Različita su objašnjenja za rast cijena kojem svjedočimo: jedni tvrde da su maloprodajne marže previsoke, drugi da je PDV viši nego u susjednim zemljama, neki smatraju da geografija Hrvatske povećava troškove transporta dok drugi vjeruju da dobavljači ostvaruju visoke marže

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska

Nesporno je da su maloprodajne cijene u FMCG sektoru porasle u odnosu na 2022. godinu. Svi imaju svoje objašnjenje za taj rast, ali mišljenja su podijeljena. Jedni tvrde da su maloprodajne marže previsoke, drugi da je PDV viši nego u susjednim zemljama. Neki smatraju da geografija Hrvatske povećava troškove transporta dok drugi vjeruju da dobavljači ostvaruju visoke marže. Također, često se spominje i turizam – kako bi se osigurala puna zaposlenost u tri ključna mjeseca sezone, troškovi plaća i poslovanja moraju se pokrivati tijekom cijele godine. Unatoč brojnim teorijama, konsenzusa nema. U međuvremenu, potrošači uspoređuju cijene istih proizvoda s onima u eurozoni, posebno u Sloveniji, Austriji, Italiji i Njemačkoj.

ZAKONSKA OSNOVA ZA REAKCIJU VLADE

U takvoj atmosferi, Vlada je pokušala aktivirati svoje zakonsko pravo na ograničenje cijena. Vlada trenutno bazira svoje ovlasti na Zakonu o iznimnim mjerama kontrole cijena, no planira donošenje novog zakona. Neki, osobito proizvođači, tvrde da će ta reakcija samo pojačati jeftini uvoz, odnosno unos robe u Hrvatsku i uništiti male proizvođače hrane.

NOVE MJERE

Novom odlukom obuhvaćeno je 70 proizvoda s ograničenim cijenama (+40 u odnosu na prethodnih 30). Vlada je predstavila nove proizvode na koje će se odnositi ograničenje cijena, a to su: kruh, palenta (žganci ili pura, ovisno odakle ste), zobene pahuljice, pecivo kajzerica, pšenična krupica gris, ječmena kaša, suhi keksi bez punjenja, piškote, dvopek, kukuruzne pahuljice i tjestenina.

Nadalje, to su i panceta, šunka u ovitku, čajna pašteta, tirolska kobasica, kranjska kobasica, smrznuti oslić, riblja konzerva u biljnom ulju, kiselo vrhnje, svježi kravlji sir, maslac i svinjska mast. Tu su i naranča u rinfuzi, suhe šljive bez koštica, crveni (žuti) luk u rinfuzi, kelj u rinfuzi, poriluk u rinfuzi, smrznuti grašak i mahune, kupus u rinfuzi, rezana cikla, jezgra oraha i voćni džem.

Listu zaokružuju negazirani narančin nektar, mljevena kava, jabučni ocat, uvin čaj, deterdžent za strojno pranje rublja u prahu, tekući deterdžent za ručno pranje posuđa i kruti sapun. Dakle doista impresivna lista i proširena u odnosu na one prethodne. Za sve proizvode predviđena je fiksna cijena. U Tablici 1. prikazali smo 40 novih proizvoda i njihovo ograničenje (maksimalni iznos cijene).

DOSADAŠNJE MJERE

Od 2020. godine Hrvatska se suočila s nizom kriznih situacija. Najprije je stigla pandemija, a zatim su zemlju pogodila dva razorna potresa koja su prouzročila golemu štetu. Uslijedila je ekonomska kriza uzrokovana ratom u Ukrajini i rastućom inflacijom. Nakon toga, uvođenje eura imalo je psihološki učinak na potrošače i moguće dodatno utjecalo na rast cijena.

Kako bi ublažila ove pritiske, Vlada je poduzela niz mjera:

• Regulirala je cijene naftnih derivata, energenata, plina i struje, ne samo za građane, već i za gospodarstvo i institucije – od vrtića i škola do bolnica, domova za starije i lokalne samouprave.
• Provela je ukupno sedam paketa mjera vrijednih osam milijardi eura, čime je očuvano 800 tisuća radnih mjesta i likvidnost 130 tisuća poduzeća tijekom pandemije.
• Osigurala je 10 jednokratnih potpora za umirovljenike u ukupnom iznosu od 713 milijuna eura.
• Dodatne potpore pružene su studentima, nezaposlenima, hrvatskim braniteljima, korisnicima socijalnih naknada, poljoprivrednicima i ribarima.

Unatoč ovim izazovima, hrvatsko gospodarstvo pokazalo je otpornost. Rast BDP-a iznosi 3,6%, što je među tri najviša rasta u EU i čak četiri puta više od prosjeka EU-a i europodručja. Također, plaće su rasle brže od inflacije, čime je očuvana kupovna moć građana. Ipak, iako je Hrvatska makroekonomski stabilna, osnovni proizvodi često su skuplji nego u nekim drugim zemljama. Kako bi dodatno ublažila troškovne pritiske, Vlada je smanjila PDV na neke proizvode – u nekim slučajevima na 5% ili 13%. Vlada nastavlja s fiskalnim i gospodarskim mjerama kako bi osigurala stabilnost i potporu građanima i gospodarstvu.

POREZNA POLITIKA I INFLACIJA

Vlada je odbacila tvrdnje da visoka inflacija koristi državi zbog većih proračunskih prihoda. Smatra da je državni proračun snosio teret financiranja brojnih paketa pomoći građanima i poduzećima, uključujući HEP. Što se tiče tvrdnje da je visoki PDV razlog visokih cijena, Vlada je priznala da je opća stopa PDV-a u Hrvatskoj među najvišima u EU-u, ali je istaknula da to ne može biti ključni faktor rasta cijena. Vlada je smanjila PDV na 5% za širok raspon proizvoda, no to nije rezultiralo nižim maloprodajnim cijenama. Vlada nema nikakav interes za visoku inflaciju jer ona nepovoljno utječe na ekonomske politike.

DODATNE MJERE KONTROLE CIJENA

Kako bi se osigurala stabilnost cijena i zaštita potrošača, uvode se dodatne mjere:

• Veći broj izravnih mjera kontrole cijena,
• Određivanje najviših dopuštenih cijena za određene proizvode,
• Obvezno isticanje prethodne cijene uz važeću cijenu,
• Redovito ili periodično dostavljanje podataka o cijenama nadležnim tijelima,
• Dodatne mjere za osiguranje transparentnosti cijena.

Kako bi potrošači bili jasno informirani o reguliranim cijenama, uvode se:

• Vizualne oznake na prodajnim mjestima,
• Informiranje kupaca putem letaka i plakata u prodajnim prostorima,
• U prodajnim objektima većim od 400 m², proizvodi s reguliranim cijenama moraju imati poseban prodajni dio.

Zakon predviđa strože kontrole i kazne za nepridržavanje mjera:

• Uvođenje strožih upravnih mjera, koje provode inspektori,
• Povećanje novčanih kazni kako bi sankcije bile proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće.

Ovim zakonom želi se osigurati stabilnost cijena, transparentnost u poslovanju i bolja zaštita potrošača.

Obveze trgovaca s artiklima s ograničenom cijenom

Najavljene su i dodatne obveze trgovca u vezi s artiklima s ograničenom cijenom. Neke od najbitnijih navodimo u ovom poglavlju s obzirom na to da će zahtijevati određene preinake u poslovnim procesima i organizaciji prodavaonica.

1. Ponuda i dostupnost
Trgovci su dužni osigurati najmanje jednu vrstu proizvoda iz svake propisane kategorije prema odluci. Primjerice, ako u asortimanu imaju više vrsta cikle, moraju odabrati barem jednu kojoj će ograničiti cijenu. Preporuka Vlade je da to budu najmanje dva proizvoda po kategoriji.

2. Jasno isticanje i vidljivost
Artikli s ograničenom cijenom moraju biti jasno označeni i lako uočljivi. Na ulazu u prodajni prostor ili na drugom vidljivom mjestu unutar trgovine mora biti postavljen plakat s:
• Vizualnom identifikacijskom oznakom,
• Popisom artikala s ograničenom cijenom i njihovim pripadajućim cijenama.

3. Zasebne police
Najnovija obveza nalaže da proizvodi s ograničenom cijenom budu smješteni na zasebnim policama.

4. Posebni odjel u većim trgovinama
Prodajni objekti veći od 400 m² moraju osigurati poseban dio trgovine za ove artikle, osim ako se radi o proizvodima koji zahtijevaju čuvanje u rashladnim vitrinama.