Od 27. prosinca krenula su zimska sezonska sniženja, a kroz 60 dana njihovog trajanja možemo očekivati tri kruga pada cijena, priopćeno je iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). U prvom krugu, koji će trajati do polovice siječnja, popusti će iznositi između 20 i 30 posto, nakon toga se očekuju popusti i do 50 posto, a pred sam kraj veljače očekuje se pad cijena i prema 70 posto.
Direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić pojasnila je kako se sniženja tradicionalno vežu uz povoljnije cijene odjeće i obuće pa ne čudi što se upravo ti proizvodi najviše prodaju za njihovog trajanja. Uz odjeću i obuću, građani na sniženju kupuju i namještaj, tehniku te različite sezonske proizvode (zimska oprema, sezonske dekoracije i sl.).
„Trgovci moraju sve više osluškivati promjene na tržištu kako bi uspješno odgovoriti na želje i potrebe potrošača i tome prilagodili svoju ponudu. Analize pokazuju da su proizvodi zadnjih godina u prosjeku sniženi između 20 i 50 posto, a to nam govori da naši trgovci prate europske trendove i bore se da domaći kupci ne idu u trošiti u inozemstvo“, istaknula je Ravlić, dodavši kako je za svakog potrošača najvažnije da bude informiran, da poznaje svoja prava, ali i obveze. „Važno je naglasiti da prilikom kupovine na sniženjima potrošač i dalje ima ista prava kao u redovnoj prodaji“, poručila je.
Posebni oblici prodaje među kojima je i sezonsko sniženje, u Hrvatskoj su regulirani sukladno Zakonu o zaštiti potrošača, koji definira pitanja kao i pravila provođenja prodaje na taj način. Trgovac je dužan uvjete prodaje i za pojedine proizvode ili pojedine skupine proizvoda ili oblika plaćanja istaknuti jasno, vidljivo i čitljivo, te ne smije dovoditi u zabludu prosječnog potrošača. Dakle, sve što se tiče uvjeta prodaje mora biti transparentno istaknuto uključujući i raspon sniženja.
Ako trgovac ne proda sve proizvode, može nastaviti s prodajom po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, ali mu nije dopušteno oglašavati takvu prodaju kao sezonsko sniženje nakon proteka propisanih 60 dana, nego kao neki drugi posebni oblik prodaje.
Tijekom sezonskog sniženja dodatno raste i online prodaja koja u našim i globalnim okvirima već niz godina ima pozitivne trendove. Podaci Eurostata pokazuju da je tijekom 2017. godine (podaci za 2018. godinu biti će dostupni u veljači 2020.) jedno od pet poduzeća u EU-28 ostvarilo elektroničku prodaju, a preko 60 posto građana Unije je kupovalo online kanalima. U Hrvatskoj je ta brojka još uvijek dosta niža i kreće se oko 35 posto.
Putem e-trgovine na razini Unije se najviše kupuju odjeća i sportski proizvodi (64 posto), usluge vezane za putovanje (53 posto), proizvodi za kućanstvo (45 posto), ulaznice za priredbe (39 posto) te knjige, časopisi i novine (32 posto). Manje od petine e-kupaca kupovalo je telekomunikacijske usluge (20 posto), računalni hardver (17 posto), lijekove (14 posto) i materijal za e-učenje (7 posto).
