Vlada je danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održala 227. sjednicu. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 25 točaka.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavio je, a Vlada prihvatila Nacionalni program reformi za 2020. godinu i Plan konvergencije za 2020. i 2021. godinu koji u dijelu ekonomske politike sadrži tri ključna cilja – održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
Za ostvarivanje tih ciljeva utvrđeno je 25 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta. Ti prioriteti su unaprjeđenje poslovnog okruženja; investicijska politika okrenuta budućnosti; poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom; unaprjeđenje javne uprave; poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava; obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada; jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije; poticanje demografske revitalizacije; unaprjeđenje sustava socijalne skrbi i osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava.
Provedba mjera predviđena je kroz 75 aktivnosti. U Programu je definirano i deset mjera za postizanje nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. u 5 područja: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i energetska održivost, obrazovanje i smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.
Očekuje se pad BDP-a od 9,4 posto, oporavak po stopi od 6,1 posto
U programu konvergencije za ovu godinu se projicira pad BDP-a od 9,4 posto, a za iduću godinu oporavak po stopi od 6,1 posto. „Sve sastavnice BDP-a, osim državne potrošnje, pod utjecajem izdvajanja za zdravstveni sustav i potpore gospodarstvu, ove godine će pasti“, rekao je ministar financija Zdravko Marić. Očekuje se da će proračun opće države zabilježiti manjak od 6,8 posto BDP-a ili 24,8 milijardi kuna u 2020., a u 2021. godini projicirano je smanjenje manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a.
Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.
U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto BDP-a, što predstavlja pad za 3,5 postotna boda u odnosu na 2020. godinu. Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.
Procjene su da će uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a 9 posto 2021. godine.
Što se tiče fiskalnih kretanja, direktne proračunske potpore, procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna, a uključuju odgodu izravnih poreza i doprinosa, otpis izravnih poreza i doprinosa, odgađanje obveze uplate poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019., potpore za očuvanje radnih mjesta te nabavu medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv COVID-19.
Dodatno je osigurano više od 15 milijardi kuna za što povoljnije kreditiranje poduzetnika kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a, a tu je i 17 milijardi kuna moratorija na kredite.
Hrvatska znatno pripremljenija nego 2008. godine
Ministar Marić naglasio je da glavni kontekst donošenja Nacionalnog programa reformi za 2020. godinu i Plan konvergencije za 2020. i 2021. godinu, čine razorni gospodarski učinci globalne pandemije korona virusa, ali je istaknuo da je Hrvatska aktualnu krizu dočekala znatno spremnije nego globalnu krizu 2008. godine.
Pritom je podsjetio da je Hrvatska nekoliko godina ostvarila višak na računu platne bilance, da je inozemni dug u silaznoj putanji te da je tri godine zaredom ostvaren proračunski višak, kao i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. „Hrvatska je, pored toga, uvela brze i snažne potpore privatnom gospodarskom sektoru te postigla dobru zdravstveno-epidemiološku sliku“, dodao je ministar Marić.
Provedbom mjera akcijskih planova otvorit će se prostor za rasterećenje od 2,7 milijardi kuna
Također, prihvaćen je Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2020., a kako je istaknuo ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, plan sadrži deset mjera čijom će se provedbom gospodarstvo rasteretiti za dodatnih 686,6 milijuna kuna.
Ministar Horvat je rekao kako je Akcijski plan dio reformskog paketa Vlade za poticanje gospodarskog rasta i sastavni dio Nacionalnog plana reformi u okviru europskog semestra.
Njegovom provedbom ispunit će se mjera iz akcijskog plana RH za pridruživanje europskom tečajnom mehanizmu (ERM) II i bankovnoj uniji. „Akcijski planovi za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2017., 2018. i 2019 godinu obuhvaćaju obveze čije administrativno opterećenje za gospodarstvo iznosi 12,4 milijardi kuna, a provedbom svih mjera iz ta tri akcijska plana otvorit će se prostor za rasterećenje od 2,7 milijardi kuna, odnosno smanjenje izmjerenih obveza za 21,86 posto”, kazao je Horvat.
Do sada je, kako je naveo, provedeno 387 mjera iz sva tri akcijska plana s ostvarenim financijskim rasterećenjem od 2,2 milijarde kuna, čime je već ostvareno smanjenje izmjerenih obveza na razini 17,47 posto. „Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2020. gospodarstvo se dodatno rasterećuje za 686,6 milijuna kuna”, rekao je ministar.
„Temeljem podataka prikupljenih od poduzetnik o postupcima koji najviše opterećuju poslovne subjekte Akcijski plan sadrži ukupno 10 mjera daljnje optimizacije i digitalizacije administrativnih postupaka“, naglasio je ministar Horvat.
Te mjere su optimizacija i digitalizacija postupka ostvarivanja prava u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja; digitalizacija postupka evidencije podataka iz mirovinskog osiguranja; elektroničko podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja te digitalizacija postupka povrata isplaćenih naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad.
Tu su i uspostava jedinstvene platforme za plaćanje obveznih naknada; pojednostavljenje administrativnih zahtjeva za rad na izdvojenom mjestu rada; digitalizacija postupka ishođenja uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak za pravne osobe, uspostava elektroničke komunikacije između pravnih osoba i sudova, digitalizacija podnošenja zahtjeva za jednostavno priključenje na mrežu električne energije i uvođenje digitalizirane građevinske knjige e-Građevinski dnevnik.
Uvođenjem knjige e-Građevinski dnevnik rasterećenje od 487,9 milijuna kuna
Ovogodišnjim akcijskim planom najviše se planira rasteretiti gospodarstvo kroz mjeru uvođenje digitalizirane građevinske knjige e-Građevinski dnevnik i to u vrijednosti od 487,9 milijuna kuna.
Slijedi mjera uspostava jedinstvene platforme za plaćanje obveznih naknada s rasterećenjem od 118 milijuna kuna, potom mjera digitalizacije postupka povrata isplaćenih naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad s rasterećenjem od 25,5 milijuna kuna.
Više od 22,6 milijuna kuna rasterećenja planira se kroz mjeru digitalizacije postupka evidencije podataka iz mirovinskog osiguranja, a 15,4 milijuna kuna rasterećenja planirano je kroz mjeru pojednostavljenja administrativnih zahtjeva za rad na izdvojenom mjestu rada.
Postotak zaraženih u odnosu na broj testiranih u padu
Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je da je u Hrvatskoj postotak pozitivnih na koronavirus u odnosu na broj testiranih i dalje u padu te sada iznosi 5,98 posto. Od ukupno 34.476 osoba testiranih na koronavirus pozitivno je trenutno 2.062, odnosno 5,98 posto, a u odnosu na prošli tjedan taj postotak je manji za 1,08 posto. Oporavljenih je u Hrvatskoj trenutno 1.288, što je 62,46 posto od ukupnog broja pozitivnih. U samoizolaciji je 14.181 osoba.
„U usporedbi s drugim zemljama po broju umrlih i oboljelih na milijun stanovnika, Hrvatska je ohrabrujuće pozicionirana zahvaljujući samodisciplini građana u primjeni mjera Stožera civilne zaštite“, rekao je ministar.
Vlada sustavno osigurava medicinsku opremu tako da je u tjedan dana u tri navrata u Hrvatsku dopremljeno više od 200 tona dodatne zaštitne opreme, a primljene su i vrijedne donacije opreme.
U povodu postupnog vraćanja zdravstvenog sustava u normalno funkcioniranje ministar Beroš je rekao kako su zdravstvene ustanove obvezne utvrditi raspoloživost prostornih i kadrovskih kapaciteta, planirati i uspostaviti novu organizaciju rada i radnog vremena, evaluirati liste čekanja, komunicirati s pacijentima i organizirati na adekvatan način prijem pacijenata.
Zbog poštivanja smjernica, pacijenti će biti naručeni u točno određeno vrijeme u vremenskim intervalima zbog poštivanja fizičkog razmaka. Zato će se organizirati novo radno vrijeme – rad popodne i rad vikendom, najavio je ministar.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović Informacija o aktivnostima Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
„U dosad izvršenih više od 5000 pojedinačnih nadzora najveći broj upozorenja odnosio se na neosiguravanje uvjeta rada sukladno epidemiološkim mjerama“, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Ministar je rekao da je na temelju procjene epidemiološke situacije zaključeno da nema potrebe za dodatnim zdravstvenim kapacitetima u sportskim objektima pa je započelo njihovo pražnjenje. Naveo je kako je smanjen broj angažiranih ljudi u snagama sustava civilne zaštite i sada iznosi 14.340, dok se 3.000 policajaca na dnevnoj bazi bave isključivo poslovima suzbijanja širenja koronavirusa. Trenutno je aktivno 17 objekata za karantenu u kojima se nalazi 58 osoba, od kojih su 39 hrvatski državljani.
Ministar je dodao da je ukupno repatrirano 1.787 hrvatskih državljana, a očekuje se repatrijacija još 271 hrvatskog državljanina Iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Italije i Sjedinjenih Američkih Država. Također, kazao je da je broj zahtjeva za propusnicama značajno pao. ‘“Od 29. travnja je izdano 1,8 milijuna propusnica, a njih 1,2 milijuna je isteklo, dok je njih pola milijuna još uvijek aktivno”, zaključio je.
Proširen spektar ulaganja OMF-ova
Vlada je donijela i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (OMF), a kako je izvijestio ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović, te izmjene i dopune se predlažu kako bi se osiguralo pravovremeno postupanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) zbog postojanja posebnih okolnosti uslijed pandemije Covid-19.
Kako je izjavio Aladrović, prijedlogom zakona proširuje se spektar dozvoljenih ulaganja mirovinskih fondova i na depozite kod Hrvatske narodne banke (HNB) i Europske središnje banke (ECB). „Riječ je o ulaganju koje nosi minimalne rizike, a može biti potrebno i korisno za mirovinske fondove”, ustvrdio je.
„Mirovinskim fondovima se tako daje i mogućnost za pozajmljivanje novčanih sredstava od trećih osoba, u ukupnom iznosu do pet posto neto vrijednosti imovine fonda, putem repo poslova i transakcija prodaje i ponovne kupnje putem programa kreditiranja“, rekao je ministar Aladrović. Pritom, pozajmljivanje može biti na maksimalan rok od pet godina kada je riječ o HNB-u ili ECB-u, a ne duže od tri mjeseca kada se radi o pozajmljivanju od trećih osoba.
Hanfi se daje ovlast da samo u iznimnim situacijama odlukom poveća navedeni limit mirovinskim fondovima do 15 posto neto vrijednosti imovine fonda. Također, Hanfa dobiva i ovlast da uslijed nastupa posebnih okolnosti može donijeti i odluku kojom se privremeno dozvoljavaju prekoračenja ograničenja ulaganja imovine obveznih mirovinskih fondova. „Takva se odluka može donijeti na razdoblje od najviše godine dana, a njeno se trajanje u iznimnim slučajevima može i produžiti dok takve iznimne okolnosti traju ili pak dok traju njihove posljedice“, zaključio je ministar Aladrović.
Primjenom programa „eDozvola“ brže postupanje u procesu obnove zaštićene cjeline Grada Zagreba
U hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila izmjene i dopune Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (EU) kojim se, osim usklađivanja s direktivama EU, provodi i usklađivanje sa Zakonom o gradnji i Zakonom o prostornom uređenju, kojima će se ubrzati postupanje u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobara. Uvodi se, naime, obveza komuniciranja između svih nadležnih tijela elektroničkim putem, primjenom elektroničkog programa “eDozvola”.
Izmjenama i dopunama zakona uređuje se i brže postupanje Ministarstva kulture u slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti (potres, požar, poplava i druge izvanredne okolnosti) kojima je prouzročena šteta na kulturnim dobrima. „To će omogućiti i brže postupanje u procesu obnove zaštićene cjeline Grada Zagreba”, istaknula je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Novom uredbom o osiguranju izvoza veća podrška hrvatskim gospodarstvenicima
Vlada je donijela novu uredbu o osiguranju izvoza koja kroz HBOR omogućuje razvoj novih programa osiguranja izvoza te pruža veću podršku hrvatskim gospodarstvenicima koji doprinose internacionalizaciji gospodarstva.
Ministar Marić podsjetio je da Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) od 1998. godine provodi poslove osiguranja izvoza u ime i za račun Republike Hrvatske, a osiguranje izvoza uređeno je uredbom, koju je Vlada donijela 2007. godine, a izmjenama i dopunama uređivala 2008. i 2010. godine.
S obzirom i na novonastale okolnosti, a i na količinu samih izmjena, Vlada je danas donijela novu uredbu, istaknuo je Marić. Glavni su joj ciljevi mogućnost razvoja novih programa osiguranja izvoza, pružanje veće podrške hrvatskim gospodarstvenicima koji doprinose internacionalizaciji gospodarstva te omogućavanje iste razine podrške kakve imaju izvoznici u drugim državama članicama EU-a.
Ključne izmjene u odnosu na prethodnu uredbu odnose se na uvođenje novih oblika poslova osiguranja izvoza u cilju postizanja razvoja i jačanja internacionalizacije hrvatskog gospodarstva, proširenje opsega poduzetnika koji mogu koristiti programe osiguranja izvoza. To uključuje izvoznike koji nemaju izvozne ugovore, ali su u proteklom razdoblju ostvarili određeni postotak izvoza, kao i gospodarstvenike, odnosno dobavljače izvoznika, koji indirektno doprinose izvozu, naveo je ministar.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je ta uredba izrazito važna s obzirom na gospodarsku snagu i značaj hrvatskih izvoznika. Napominje da se ova mjera ne donosi samo u redovitoj proceduri već i u kontekstu većih mogućnosti HBOR-a za praćenje aktivnosti izvoznika i osiguranje izvoza uslijed epidemije Covid-19.
Maloprodajna cijena zaštitnih maski ograničena na 12 kuna
Vlada je dopunila svoju Odluku o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode, kojom je u svrhu osiguravanja zaštite zdravlja i života ljudi uslijed epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 te dostupnosti zaštite građanima Hrvatske, maloprodajnu cijenu zaštitnih maski ograničila na 12 kuna.
Ujedno je zadužila Državni inspektorat da u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pripremi predložak deklaracije, odnosno informaciju o proizvodu maske za lice, a sukladno odredbama propisa kojim se uređuju predmeti opće uporabe.
„Budući da pokretanje gospodarske aktivnosti znači intenzivnije kretanje građana, nužno je omogućiti dovoljan broj maski za lice za zaštitu i prevenciju širenja virusa u trgovinama, javnom prijevozu i drugim javnim prostorima, ovisno o donesenim mjerama Vlade”, rekao je ministar Horvat, dodajući da se revidiranjem Vladine odluke o kontroli cijena želi omogućiti dostupnost potrebne zaštitne opreme.
Žurna procjena tržišne vrijednosti tri matična soja virusa
Vlada je donijela Odluku o žurnoj procjeni tržišne vrijednosti i izradi studije korištenja imovine u vlasništvu države i to tri matičnih sojeva virusa koje je proizveo Imunološki zavod još prije 50-ak godina. Riječ je o 630 ampula matične serije virusa morbila Edmonston – Zagreb, cjepivo protiv morbila, 885 ampula matične serije virusa rubela RA 27/3, cjepivo protiv rubeole te 875 ampula matične serije virusa parotitisa L – Zagreb 2/03, cjepivo protiv parotitisa, koje je Imunološki zavod proizveo 1967., 1968. i 1978. godine.
Ti sojevi predstavljaju neprocijenjenu pokretninu u vlasništvu države jer nisu bili procijenjeni u temeljni kapital Zavoda u postupku njegove pretvorbe i privatizacije.
Vlada je zadužila ministarstva zdravstva, gospodarstva, poduzetništva i obrta te državne imovine da procjenu obave najkasnije u roku od 90 dana te u narednom roku od 30 dana od procjene tržišne vrijednosti, izrade studiju korištenja tih cjepiva u svjetlu mjera donesenih radi borbe s pandemijom koronavirusa, uvažavajući Nacionalni plan opskrbe Republike Hrvatske lijekovima proizvedenim iz ljudske plazme 2019. –2022., izvijestio je ministar državne imovine Mario Banožić.
Odluka je donesena s obzirom na to da je rješavanje pitanja ponovne proizvodnje imunoloških lijekova i lijekova iz ljudske plazme s ciljem stjecanja neovisnosti opskrbe i očuvanja zdravlja građana strateško opredjeljenje države.
Odluka o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza
Vlada je donijela odluku o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza za razdoblje od 25. listopada 2020. do 26. listopada 2024. godine.
„Tom odlukom se osigurava kontinuitet prometne povezanosti i neprekinutost obavljanja redovnog zračnog linijskog prijevoza koji je od značaja za gospodarski i društveni razvoj regije unutar Hrvatske”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Istaknuo je da zbog izrazite sezonalnosti i nerentabilnosti zračni prijevoznici u Hrvatskoj nemaju poslovnog interesa za obavljanje cjelogodišnjeg redovitog zračnog prijevoza na domaćim linijama na komercijalnim osnovama. Zbog toga se predlaže uvođenje obveze obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza u razdoblju od 25. listopada 2020. do 26. listopada 2024. godine.
Ministar je kazao da će opseg i standard usluge obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza na navedenim linijama Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture utvrditi javnim natječajem.
„U domaćem zračnom prijevozu kroz prethodni PSO program izvršeno je 7.626 letova s preko 450 tisuća sjedala na godišnjoj razini, no s novim programom se očekuje povećanje od otprilike 13 posto u broju ponuđenih letova i otprilike 12 posto po broju dostupnih sjedala“, rekao je ministar.
