Nakon više od mjesec i pol dana, u Hrvatskoj je 27. travnja započelo popuštanje mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa. Kako na hrvatsko gospodarstvo utječe globalna korona-kriza, jesu li poduzetnici zadovoljni dosad donesenim Vladinim mjerama te kako neradna nedjelja utječe na njihovo poslovanje, razgovaramo s Davorom Majetićem, glavnim direktorom HUP-a koji, prije svega, poručuje: „Ostanimo solidarni i brinimo o onima koji su najugroženiji.“
Razgovarala: Marija Sedlar
Vlada je nedavno objavila projekcije koje predviđaju pad hrvatskog gospodarstva u 2020. uslijed pandemije koronavirusa od 9,4 posto – kako Hrvatska udruga poslodavaca ocjenjuje ovakve projekcije, koliko je realno očekivati ovakvu brojku?
Teško možemo prognozirati razvoj događaja do kraja godine pa onda i konačni utjecaj na ekonomiju. Ako turizam uspije odraditi barem dio sezone, to bi možda moglo biti u skladu s onim što predviđa Vlada, ali moramo biti svjesni da realno pad može biti i veći. Uz pad BDP-a rast će i nezaposlenost. U trenutcima kada su bile ograničene ili zaustavljene sve aktivnosti, ključno nam je bilo izboriti se za mjere koje su omogućile tvrtkama da zadrže zaposlene, čak i kada nema poslovanja, čime je zaustavljen taj prvi mogući val otpuštanja. Sada kreće normalizacija – ključna je likvidnost da bi se poslovanje moglo reaktivirati. Vidjet ćemo u kojoj mjeri će se gospodarstvo uspjeti ponovno aktivirati, kakva će biti domaća potrošnja, u kojoj mjeri će se oporaviti naši susjedi i naša ključna izvozna tržišta, hoće li se ljudi suzdržavati od putovanja, osobito izvan svojih zemalja. Još je mnogo otvorenih pitanja u daljnjem periodu, poput onoga očekuje li nas drugi val zaraze i ponovne stroge karantene.
Jesen ćemo dočekati s velikim brojem nezaposlenih – koje hitne mjere predlaže HUP za zamah gospodarstva?
Procjene broja nezaposlenih govore o najmanje 300.000 do kraja godine. Zato je iznimno važno spriječiti takav scenarij i hitno od Vlade dobiti jasan plan daljnjih mjera koje sada mogu podržati tu već spomenutu reaktivaciju poslovanja. Mi svakodnevno komuniciramo s izvršnom vlasti, dajemo prijedloge i inzistiramo na donošenju novih mjera. Tvrtkama sada trebaju sredstva za likvidnost, za ponovno pokretanje poslovanja, a HBOR je već zaustavio svoje COVID-19 linije.
Novi paket mjera ne treba ići tako široko s bespovratnim potporama, već ciljano prema najugroženijima, a svakako treba osigurati dovoljne količine kreditnih linija s najnižim mogućim kamatnim stopama. Trebaju nam i ozbiljnija troškovna rasterećenja, osobito parafiskalnih nameta, da bi poslovanje moglo biti održivo u uvjetima kada sve pada, a isto tako treba nam podrška privatnim investicijama kao i realizacija onih koje provodi država uz maksimalan angažman domaćih izvođača. Parlamentarni izbori samo što nisu raspisani, a u periodu tehničke vlade ne možemo očekivati snažnije poteze, pa te nove mjere želimo definirati čim prije.
Nakon više od mjesec i pol dana, u Hrvatskoj je 27. travnja započelo popuštanje mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa. Kakve povratne informacije dobivate s terena – kako protiče prilagodba novim uvjetima rada? Na što ima najviše pritužbi?
Poslodavcima je izazovno prilagoditi se svim zahtjevima Stožera i novim uvjetima rada – mnogi su od njih u kratkom roku morali kupiti ili osigurati veliku količinu zaštitne opreme, vizira, maski i odijela te je mnogima i dalje nejasno kako u potpunosti uskladiti svoj rad s mjerama koje su na snazi jer je svaka industrija, svaka kompanija, specifična u svom radu i zahtijeva posebna pravila. Sve to je novi dodatni i značajan trošak za poslodavce. Mnogi su bili bez prihoda prethodna dva mjeseca i nije im lako – sada ponovno kreću raditi, ali prije trebaju ispuniti i financirati nove uvjete rada. Stoga bi Vlada sada trebala prema njima biti blagonaklona i upozoravati na nepravilnosti bez kažnjavanja apriori sviju onih koji se još nisu na pravi način prilagodili situaciji. Ima još i nekih nejasnoća i nedoumica kako nešto provesti u praksi i tu bismo trebali suradnju, a ne penalizacije kao što je do sada bila praksa.
Kada su u pitanju članice HUP-a, na koje je sektore najviše negativno utjecalo proteklo razdoblje i kome se najteže prilagoditi novim uvjetima rada?
Najteže su pogođeni oni sektori koji nisu nikako mogli poslovati za vrijeme ove korona krize i zaključavanja ekonomije, a to su turizam i ugostiteljstvo te trgovački lanci koji su specijalizirani za neprehrambenu trgovinu. Također i ostale uslužne djelatnosti, većinom mali i mikro poduzetnici i obrtnici, kao što su frizeri, kozmetičari i svi oni koji radi mjera zaštite nisu mogli ni na koji način pružati svoje usluge klijentima. Njima se ujedno i teško prilagoditi novim uvjetima jer su im zadani dosta strogi i zahtjevni okviri za povratak u poslovanje te mnogo skupe opreme zbog koje se nekima niti ne isplati vraćati u posao pod tim uvjetima.
Koliko je radnika zbog koronavirusa ostalo bez posla i kako su na tržište rada utjecale Vladine mjere donesene u ožujku i travnju?
Mjere koje su tada donesene polučile su svoj efekt i bile su dobre u svrhu očuvanja radnih mjesta te su smanjile tu početnu nesigurnost i nervozu među poslodavcima. Otpisi obaveza prema državi i moratorij na kredite i leasinge također su pomogli. U travnju, u odnosu na mjesec prije, bilo je 15.000 više nezaposlenih, za svibanj ćemo vidjeti. Kao što sam rekao, sve ovisi o razvoju situacije i o tome kako ćemo poslovati u ostatku godine.
Kakvo je stanje u trgovini: je li bilo otpuštanja radnika, kako će na njihov broj utjecati neradna nedjelja? Imate li saznanja da će zbog nje doći do većeg broja otpuštanja?
Od članova smo dobili vrlo različite povratne informacije: na neke će neradna nedjelja utjecati više, a na neke manje. Veliki trgovački centri koji u svom asortimanu imaju neprehrambene artikle osjetit će ukidanje rada nedjeljom daleko najviše jer se kod njih vikendom obavlja najveći dio kupnje. Sigurno je da će zbog korona krize i pada turizma doći i do manje potrošnje u trgovini. U našim prijedlozima prema Stožeru tražili smo produženje radnog vremena trgovina (koje je bilo ograničeno do 17 sati) s ciljem smanjenja koncentracije kupaca ispred i u dućanima. Nismo ni na koji način spominjali rad nedjeljom i nismo očekivali posebnu regulaciju rada za nedjelju i blagdane.
U novoj Odluci postoje iznimke od zabrane rada nedjeljom kao što su kiosci, pekarnice, dućani s kruhom i pekarskim proizvodima, dućani na benzinskim postajama, a ne znamo koji su kriteriji korišteni da ove vrste prodavaonica uđu u iznimke. Kratki rokovi prilagodbe novim pravilima su također jedan od problema. U petak poslijepodne članovi dobivaju upute o radu i kako organizirati smjene, ljude, prijevoz i sve drugo. To dodatno otežava poslovanje.
Koji je stav Hrvatske udruge poslodavaca o neradnoj nedjelji općenito, ne samo u ovim izvanrednim okolnostima?
HUP smatra da je potrebno napraviti ozbiljnu i sveobuhvatnu analizu mogućih posljedica ukidanja rada nedjeljom u sektoru trgovine jer se time obuhvaćaju, uz trgovine robom široke potrošnje, i trgovački centri, kiosci, pumpe i svi ostali oblici prodajnih prostora te bez dublje analize takve odluke mogu imati dalekosežan negativan tjecaj na pojedine prodajne formate i poslovne subjekte. Također, potrebno je promotriti rad sektora trgovine i kroz turistički aspekt, ne samo za vrijeme ljetnih mjeseci, već kroz sezonski atraktivne događaje poput adventskih događanja u većim gradovima i drugih aktivnosti i događaja ususret blagdanskim periodima.
Trgovina je specifičan i dinamičan sektor koji se svojim aktivnostima prilagođava potrebama i zahtjevima kupaca, odnosno kupovnim navikama potrošača koje se razlikuju od tržišta do tržišta, pa čak i unutar iste zemlje među pojedinim regijama. Pitanje rada nedjeljom nije pitanje samo rada trgovina, već se tada mora uzeti u obzir i rad svih ugostiteljskih i ostalih turističkih djelatnosti, pa i šire, u smislu drugih djelatnosti. Zanimljivo je i pitanje, primjerice, novinskih izdavača u kontekstu distribucije novina putem trgovina u manjim mjestima i njihovog rada nedjeljom.
Brojna su pitanja na koje se mora dati vrlo ozbiljan i argumentiran odgovor. Iz dosadašnjih rasprava sa članovima vidljivo je da postoje različita, odnosno podijeljena mišljenja čak i unutar HUP-Udruge trgovine po pitanju reguliranja rada nedjeljom, no zajedno smatraju kako odluka o neradnoj nedjelji nije adekvatna protuepidemijska mjera te je pitanje reguliranja rada trgovina područje koje se može i treba regulirati isključivo kroz Zakon o trgovini.
S obzirom da su zaposlenici trgovina među najizloženijima virusu, jesu li dovoljno zaštićeni? Jesu li trgovački lanci brzo i pravovremeno poduzeli odgovarajuće mjere?
Sve mjere u cilju zaštite zdravlja radnika i potrošača promptno se poduzimaju od strane cijelog trgovačkog sektora. HUP je u direktnom kontaktu s Nacionalnim stožerom i HZJZ-om, članove obavještava o njihovim odlukama i preporukama. Novom Odlukom o radnom vremenu i načinu rada djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 je propisano da su prodajni objekti u kojima radno vrijeme traje duže od 10 sati obvezni organizirati dvokratno radno vrijeme, pri čemu kod takve organizacije radnog vremena, radi čišćenja i dezinfekcije prostora prodavaonica i izmjene radnika koji u njima rade, prekid rada u prodajnim objektima ne može biti kraći od jednog sata.
Za tu opciju najviše su se odlučili trgovci prehrambenim artiklima i drogerije. Za rad do 10 sati odlučile su se, pak, tvrtke neprehrambenim artiklima. Vlasnici prodavaonica i prodajnih objekata, odnosno poslodavci, obvezni su svoje zaposlenike educirati o općim protuepidemijskim mjerama i posebnim preporukama i uputama HZJZ koje se odnose na djelatnost trgovine te na ulazu u svaku prodavaonicu i svaki prodajni objekt istaknuti posebne preporuke i upute. Naravno, imali smo dosta raznih tumačenja s razine lokalnih stožera koji se nisu pridržavali preporuka i uputa Nacionalnog stožera pa je dodatno došlo do pomutnje na lokalnim maloprodajnim tržištima.
Poduzenici se žale i na nedostatak i nemogućnost nabave zaštitne opreme zbog čega ste uputili apel Vladi.
S mjerama relaksacije povećavaju se potrebe za zaštitnom opremom, dezinficijensima i pleksiklasima, tako da je u početku bilo problema kod nabavke ovih proizvoda. HUP je uputio apel Vladi za osiguravanje besplatnih maski za lice, rukavica, sredstva za dezinfekciju ruku i površina te sufinanciranje svih troškova vezanih uz dezinfekciju prostora, pacijenata i osoblja. Također, tražili smo proglašenje maloprodaje hranom i drugim asortimanom od iznimne važnosti (primjerice sapuni, deterdženti, higijenske potrepštine, dječja hrana i sl.), sistemski bitnom granom gospodarstva za vrijeme trajanja epidemije.
Teško je predvidjeti trajanje posebnih mjera poslovanja, ali što biste za kraj poručili poduzetnicima?
Treba biti prilagodljiv i treba komunicirati otvoreno sa zaposlenicima o situaciji u kojoj se kompanija nalazi. Svi smo u neizvjesnom razdoblju, puno toga je izvan naše kontrole. Trebamo se zato fokusirati na ono što možemo kontrolirati, pokušati to odrađivati najbolje što možemo, prilagoditi se novim uvjetima jer je nemoguće nastaviti po starom i preživjeti. Prilagodba je ključna riječ za sve.
Što svi možemo učiniti da što prije pokrenemo gospodarstvo?
S obzirom da je ovaj virus i dalje vrlo nepoznat i da ne postoji cjepivo kojim ga možemo spriječiti, ne možemo učiniti puno u kontroli eventualno budućih valova zaraze, ali se nadamo da će stručnjaci iz zdravstvene zajednice u što skorijem roku doći do cjepiva za koronavirus. Zdravlje i sigurnost je na prvom mjestu. Relaksiranjem mjera, uz oprez i zaštitu zdravlja, možemo pomoći trenutno ugroženom gospodarstvu da se postepeno krene ponovno obnavljati.
U ovoj borbi moramo biti ujedinjeni, surađivati, umrežavati se i pratiti iskustva i savjete zemalja koje se oporavljaju brže od nas. Kao što je već rečeno, onim najugroženijima važno je omogućiti daljnji moratorij na kredite i leasinge te osigurati likvidnost hrvatskog gospodarstva do perioda izlaska iz ove krize. Kao pojednici, možemo se nastaviti ponašati odgovorno pazeći na vlastito i zdravlje drugih. Podržimo naš turizam, naše ugostitelje, naše obrtnike, OPG-ove, sve one koji proizvode i rade u Hrvatskoj. Ostanimo solidarni i brinimo o onima koji su najugroženiji.
