Saborskom odboru za okoliš predstavljena inicijativa za vrećice s reciklatom

HGK je resornom Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja predložila HGK znak kao sustav označavanja laganih plastičnih vrećica s udjelom recikliranog sadržaja koji je dobar i za okoliš i za gospodarstvo. Radi se o alternativi zabrani laganih plastičnih vrećica koja stoji u aktualnom prijedlogu Zakonu o gospodarenju otpadom, koju od nas EU ni ne traži. Budući da prijedlog nije prihvaćen, HGK je, zajedno s HUP-om i HOK-om uputila dopise saborskim odborima za gospodarstvo, rad, regionalni razvoj i okoliš, kojemu je jučer predstavljen prijedlog modela te pomicanje roka za primjenu odluke.

Cilj je da se još jednom razmotri prijedlog HGK da se zabrane samo one plastične vrećice za nošenje debljine veće od 15 i manje od 50 mikrometra koje ne sadrže reciklat. Predlaže se i odgoda roka za primjenu odluke za vrećice do kraja 2024., uz korištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Inače, radi se o 30 malih i srednjih tvrtki koje se bave ovom djelatnošću s više od 800 djelatnika, a samo na području potresom pogođene Sisačko-moslavačke županije njih je 112. Tvrtke podržavaju prijedlog HGK i žele proizvoditi nove vrećice od reciklata. Ako do zabrane dođe, bit će im potrebna financijska pomoć za investicije u neke druge tehnologije te odšteta za saniranje strojeva i opreme. Neki od njih kupili su te strojeve i opremu prije samo par godina i to uz sufinanciranje EU sredstvima Operativnog programa konkurentnost i kohezija.

Hrvatski proizvođači laganih plastičnih vrećica su već i prije itekako osjetili posljedice višegodišnjeg nastojanja EU da smanji njihovu uporabu. Slabija potražnja već je značajno utjecala na proizvodnju, s padom većim od 60 posto. Posljednje izmjene Zakona o gospodarenju otpadom dio su ugradnje EU Direktive o jednokratnoj uporabi plastike, no njome EU ne traži zabranu laganih plastičnih vrećica, već je cilj smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš te promicati prijelaz na inovativne i održive poslovne modele.

„Proizvođači su spremni prihvatiti proširenu odgovornost. Nije problem u proizvodu, već u nedostatku sustava koji ne ide na štetu ni okoliša ni gospodarstva, tj. radnih mjesta. Sada imamo priliku i konkretno pokazati koliko smo spremni provesti u djelo pokretanje kružnog gospodarstva,“ rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.

Postoje primjeri održivih modela na razini cijele EU. Primjerice Finska je potpisala sporazum s trgovcima kojim trebaju postići smanjenje potrošnje plastičnih vrećica. Ako do 2025. to ne postignu, zajedno će razmotriti nove mjere. Slovenija je također potpisala sporazum o suradnji (resorno Ministarstvo i Gospodarska zbornica Slovenije) kojim se zabranjuje prodaja vrećica debljine 15-50 mikrometara s manje od 80% reciklata. Luksemburg je uveo pojam „eco-sac“ s udjelom sadržaja reciklata od 40% te bez definicije debljine smatra takvu vrećicu višekratnom. Švedska je uvela povratnu naknadu za plastične vrećice. Irska jednako tretira biorazgradive i ne-biorazgradive vrećice, ali ih ne zabranjuje, već naplaćuje.

HGK znak bi jamčio da vrećice na hrvatskom tržištu sadrže minimalni udio recikliranog sadržaja, ovisno o debljini stijenke vrećice. Znak je ključan i za izvoznike proizvoda od plastike kako bi na proizvode koje plasiraju na tržišta drugih država EU plaćali manje dodatne namete. Primjerice Italija će od sredine 2021. naplaćivati naknadu od 450 eura po toni na uvoz plastične ambalaže koja u sebi ne sadrži reciklat.