Pad prometa trgovine na malo započeo je u ožujku prošle godine (kada je donesena odluka o ograničavanju kretanja i poslovanja zbog početka epidemije u Hrvatskoj) te je kontinuirano trajao sve do veljače ove godine. Uslijed toga će mjesečni podaci u godišnjoj usporedbi od ožujka nadalje biti pod snažnim utjecajem vrlo niske prošlogodišnje baze.
Ipak treba napomenuti da je vidljiv i rast nezavisan od baznoga efekta što pokazuju realni sezonski i kalendarski prilagođeni indeksi godišnjim rastom u prva četiri mjeseca ove godine od 4,2% u odnosu na isto razdoblje predpandemijske 2019. godine. Isto potvrđuje i vrijednost fiskaliziranih računa u trgovini na malo koja je u prva četiri mjeseca bila viša (za 8,3%) nego u istom razdoblju 2019. godine.
Najsnažniji bazni efekt prisutan je upravo u travnju, za kojega su podaci objavljeni danas, budući da je prošlogodišnji travanj bio jedini cijeli mjesec u kojemu su na snazi bile najrigoroznije restrikcije povezane uz epidemiju (ograničavanje kretanja, potpuna zabrana rada pojedinim djelatnostima) što je rezultiralo padom prometa u trgovini na malo za rekordnih 25,5% na godišnjoj, odnosno za 20% na mjesečnoj razini.
U odnosu na tako sniženu razinu, u ovogodišnjem je travnju ostvaren snažan godišnji rast koji je iznosio 34,4% (prema kalendarski prilagođenim indeksima) odnosno 36% (prema izvornim indeksima). Pritom je porastao promet kod svih trgovačkih struka (osim internetske prodaje), ali s najvećim rastom (oporavkom) kod trgovačkih struka koje su bile najviše pogođene prošle godine.
Radi se o rastu prometa u trgovinama koje prodaju neprehrambenu robu. Primjerice, prodaja tekstila, obuće i odjeće (koji je bio veći 5,2 puta), motornih vozila (103%), audio i video opreme, željezne robe, električnih aparata za kućanstvo (88,2%) ili računalne opreme (67,6%).
Oporavak trgovine na malo prisutan je i na području cijele EU s vrlo sličnim trendovima među članicama. U ožujku (posljednji objavljeni podatak) godišnji je rast iznosio visokih 11,6%, što je ujedno bio prvi godišnji rast u ovoj godini. Izrazita dinamika ovoga rasta je, kao i u Hrvatskoj, bila pod snažnim utjecajem baznog efekta odnosno izraženoga pada u ožujku prošle godine.
Najveća dinamika rasta je ostvarena, kao i kod Hrvatske, kod trgovina s neprehrambenim proizvodima te u segmentu internetske prodaje. Sve su članice osim Portugala, Mađarske i Malte ostvarile godišnji rast, a dinamika rasta u Hrvatskoj bila je jedanaesta najviša (+3,0%). Kada gledamo kretanja u cijelome prvome kvartalu, rast trgovine na malo u Hrvatskoj bio je četvrti najviši među članicama te je iznosio 5,6%.
Dinamika kretanja u trgovini na malo u sljedećim mjesecima ovisi najviše o stupnju normalizacije turističke sezone, što pak ovisi o epidemiološkim uvjetima u Hrvatskoj, ali i u emitivnim tržištima za Hrvatsku, kao i odnosu pojedinog emitivnog tržišta prema putovanjima u Hrvatsku.
